Politika
Evropa sad 2 u petoj brzini, ekspoze će biti vidljiv na djelu
Rezultati Vladinog programa će se ogledati u obnovljenom dostojanstvu građana i njihovoj finansijskoj sigurnosti, a ne u čitanju ekspozea i deklamovanju već poznatih ideja i zacrtanih vizija. Poruka koju je premijer Spajić poslao iz Parlamenta jeste da se računaju samo djela i rezultati koje građani očekuju od Vlade.
Iako je prošlo samo nekoliko dana od izbora 44. Vlade, novoformirana Ministarstva sa novim ministrima na čelu, krenula su u prve aktivnosti realizacije programa premijera Milojka Spajića. Na putu ka ozdravljenju i stabilizaciji institucija, cilj je da Crna Gora konsoliduje institucije, podigne kvalitet života građana i otvori vrata Evropske unije, uprkos izazovima i problemima koji su ostali iza 43. Vlade i tridesetogodišnjeg režima DPS-a.
Ekspozeu su građani dali povjerenje na izborima
Iako su prvi dani od izbora 44. Vlade prošli u sijenci pokušaja opozicije da napadne premijera i optuži ga za ogrješenje o zakone, jer za skupštinskom govornicom nije pročitao cijeli tekst ekspozea, iz Vlade stižu drugačiji signali.
Izvori bliski vladinom kabinetu podsjećaju da je ekspoze danima prije skupštinskog zasijedanja bio poznat i dostupan javnosti, kako kroz sredstva javnog informisanja, tako i kroz mnoge polemike u javnom prostoru. Kako podsjećaju, ćak su i opozicioni mediji objavljivali fragmente ili ekspoze u cjelosti.
S tim u vezi, kako kažu, iako nije formalno pročitan, ekspoze je svakako predstavljen u parlamentu pred kojim je premijer Milojko Spajić, kao prioritete, između ostalog, iznio ubrzanje evropskog puta zemlje, aktivno i kredibilno članstvo u NATO savezu, jačanje vladavine prava i reforme.
Spajić je iznio svoj program pred skupštinom
Pravnik i doktorand prava Matija Stojanović podsjeća da protivno tvrdnjama opozicije, mandatar Spajić svoj program jeste iznio i usmeno, u opštim crtama, te stoga ne može biti govora o tome da on svoj program nije iznio pred Skupštinom.
,,To što on svoj program nije pročitao u cjelosti, spada u domen slobode mandatara da izabere kako će svoj program da izloži Skupštini i javnosti“, kazao je Stojanović.
On je dodao da Ustav uopšte ne određuje način na koji on svoj program mora da iznese.
Učinak Vlade će se ogledati u kupovnoj moći građana
Poruka koju je premijer Spajić poslao sa sjednice na kojoj je birana Vlada, jeste da se u njegovom radu i sistemu vrijednosti računaju samo djela i rezultati koje građani očekuju od Vlade. To je otklon od dosadašnje politke, tipične za crnogorske prilike ,,mnogo priče malo rada” .
Po Spajiću, rezultati Vladinog programa će se ogledati u dostojanstvu građana i njihovoj finansijskoj sigurnosti.
Iz izvora bliskih Vladi, kazali su da je formalnim ne čitanjem ekspozea, premijer Spajić, pokazao da neće trošiti vrijeme opterećujuće formalnosti za koje Crna Gora nema luksuz da priušti i da je odluka premijera donesena u pravcu njegovog načina rada, odgovornog odnosa prema državi.
,,Čitati već dostupno i deklamovati već čuvene i zacrtane vizije i ciljeve, novi predsjednik Vlade svakako da neće. Trudiće se da njegova djela i rezultati budu dominantni u odnosu na riječi, te da kupovna moć i finansijska sloboda i nezavisnost građana Crne Gore, budu najbolja odbrana građanskog dostojanstva, odbrana zakona i Ustava“, izjavili su iz premijerovog kabineta.
Stojanović: Ustav ne obavezuje doslovce čitanje ekspozea
Po riječima doktoranda prava Matije Stojanovića, Ustav Crne Gore predviđa da mandatar iznosi svoj program u parlamentu (čl. 103 st 2), ali ne obavezuje doslovce čitanje programa, ekspozea.
On je dodao da praksa da mandatar svoj prethodno pripremljeni program čita jeste samo prethodno ustaljena praksa, ali se ne može tvrditi da je i ustavna norma.
,,Poređenja radi, na sjednicama Skupštine se, prilikom pretresa predloga zakona u pojedinostima, ni predlog zakona ne čitaju doslovce i u potpunosti, već se o njima samo raspravlja i glasa. Predlozi se dostavljaju na razmatranje poslanicima u odgovarajućem roku prije sazivanja sjednice, ne bi li se o njima na sjednicama raspravljalo i glasalo.“, obrazložio je Stojanović.
U tom smislu je, kako kaže i program rada 44. Vlade, popularno nazvan eskpoze, dostavljen poslanicima u propisanom roku prije sjednice od 30.10.2023 i zbog toga su oni bili u stanju da ovaj program razmatraju, da o njemu raspravljaju, kao što su i raspravljali u jednoj od najdužih sjednica crnogorskog parlamenta.
,,Tako da, s ozbirom da Ustav ne normira pozitivnopravnu obavezu da se program pročita u cjelosti, ne može se osnovano tvrditi o tome da je mandatar, pri izlaganju svog programa, prekršio neku ustavnu odredbu“ obrazložio je Stojanović.
Izvor: Press online
Politika
Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer
Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.
„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.
Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.
„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.
Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.
„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.
Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.
“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.
Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.
„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.
Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.
Politika
Milatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić
“Napominjemo da, u konkretnom slučaju, zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagledava i ocijenjuje navode iz molbe, te sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje koji Predsjedniku Crne Gore predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje “,piše u saopštenju.
Pojašnjeno je da član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga.
“Imajući u vidu gore navedeno i hitnost postupka, zahtijevamo da Ministarstvo pravde bez odlaganja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi predlog, kako bi Predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”, naveli su iz Kabineta predsjednika.
Politika
Po uzoru na Zetu, trobojka istaknuta u Herceg Novom i na Žabljaku
Nakon što je Zeta još 2024. godine na jarbolima ispred zgrade Opštine, uz državnu zastavu i zastavu Evropske unije, istakla i trobojku Kraljevine Crne Gore, istim putem krenule su i opštine Herceg Novi i Žabljak.
Nova srpska demokratija (NSD) saopštila je da je na predlog predsjednika Skupštine opštine Žabljak, kao i svih odbornika NSD-a u lokalnom parlamentu, usvojena inicijativa o isticanju trobojke na zgradi lokalne samouprave i svim preduzećima čiji je osnivač SO Žabljak. Kako navode, odluka je donijeta jednoglasno, uz podršku koalicionih partnera – Durmitorske inicijative (PES) i Demokratske Crne Gore (Demokrate).
Iz NSD-a su poručili da ova odluka predstavlja poruku vlastima na državnom nivou da pronađu zajednički jezik kada su u pitanju identitetska pitanja, ističući da su sa Žabljaka i ranije potekle inicijative koje su kasnije dobile podršku na nacionalnom nivou. U saopštenju se navodi da su „ponosni što su poslije dvadeset godina vratili trobojku tamo gdje je uvijek pripadala“.
U međuvremenu, i Opština Herceg Novi slijedi ovaj primjer, pa se ispred zgrade lokalne uprave, umjesto dosadašnje zastave Evropske unije, zavijorila trobojka iz vremena Kraljevine Crne Gore.
Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti u članu 18 propisuje da zastava Crne Gore, kada se ističe zajedno sa drugim zastavama, mora zauzimati počasno mjesto. Počasnim mjestom smatra se centar kruga ili tjeme polukruga zastava, prvo mjesto u vrsti, koloni ili grupi, središnje mjesto između zastava, kao i lijevo mjesto gledano sprijeda u odnosu na zastavu druge države ili međunarodne organizacije.
Odluke opština o isticanju trobojke ponovo su otvorile pitanje odnosa prema državnim simbolima i identitetskim pitanjima, koja u Crnoj Gori i dalje izazivaju snažne političke i društvene reakcije.
-
Zeta23 сата ranije“Magična kašika” pobjednik druge “Raštanijade” u Zeti
-
Sport4 дана ranijeMia Ulićević za Portal Zeta: Ljubav prema igri i predan rad prave rezultate
-
Priroda i društvo2 дана ranijeNa karnevalu u Kotoru spaljen Miron Tribulus zvani Pirun: Pomutio i vlast i opoziciju
-
Hronika4 дана ranijeVesni Bratić ukinut pritvor
-
Zeta4 дана ranijeUspješno realizovani projekti NVO uz podršku Opštine Zeta
-
Hronika4 дана ranijeApelacioni sud potvrdio oslobađajuću presudu za “državni udar”
-
Sport3 дана ranijeJuniori „Miloša Stankovića“ među najboljima – medalje na državnom prvenstvu
-
Ekonomija2 дана ranijeCrna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji


