Politika

Evropa sad 2 u petoj brzini, ekspoze će biti vidljiv na djelu

Rezultati Vladinog programa će se ogledati u obnovljenom dostojanstvu građana i njihovoj finansijskoj sigurnosti, a ne u čitanju ekspozea i deklamovanju već poznatih ideja i zacrtanih vizija. Poruka koju je premijer Spajić poslao iz Parlamenta jeste da se računaju samo djela i rezultati koje građani očekuju od Vlade.

Iako je prošlo samo nekoliko dana od izbora 44. Vlade, novoformirana Ministarstva sa novim ministrima na čelu, krenula su u prve aktivnosti realizacije programa premijera Milojka Spajića. Na putu ka ozdravljenju i stabilizaciji institucija, cilj je da Crna Gora konsoliduje institucije, podigne kvalitet života građana i otvori vrata Evropske unije, uprkos izazovima i problemima koji su ostali iza 43. Vlade i tridesetogodišnjeg režima DPS-a.

Ekspozeu su građani dali povjerenje na izborima

Iako su prvi dani od izbora 44. Vlade prošli u sijenci pokušaja opozicije da napadne premijera i optuži ga za ogrješenje o zakone, jer za skupštinskom govornicom nije pročitao cijeli tekst ekspozea, iz Vlade stižu drugačiji signali.

Izvori bliski vladinom kabinetu podsjećaju da je ekspoze danima prije skupštinskog zasijedanja bio poznat i dostupan javnosti, kako kroz sredstva javnog informisanja, tako i kroz mnoge polemike u javnom prostoru. Kako podsjećaju, ćak su i opozicioni mediji objavljivali fragmente ili ekspoze u cjelosti.

S tim u vezi, kako kažu, iako nije formalno pročitan, ekspoze je svakako predstavljen u parlamentu pred kojim je premijer Milojko Spajić, kao prioritete, između ostalog, iznio ubrzanje evropskog puta zemlje, aktivno i kredibilno članstvo u NATO savezu, jačanje vladavine prava i reforme.

Spajić je iznio svoj program pred skupštinom

Pravnik i doktorand prava Matija Stojanović podsjeća da protivno tvrdnjama opozicije, mandatar Spajić svoj program jeste iznio i usmeno, u opštim crtama, te stoga ne može biti govora o tome da on svoj program nije iznio pred Skupštinom.

,,To što on svoj program nije pročitao u cjelosti, spada u domen slobode mandatara da izabere kako će svoj program da izloži Skupštini i javnosti“, kazao je Stojanović.

On je dodao da Ustav uopšte ne određuje način na koji on svoj program mora da iznese.

Učinak Vlade će se ogledati u kupovnoj moći građana

Poruka koju je premijer Spajić poslao sa sjednice na kojoj je birana Vlada, jeste da se u njegovom radu i sistemu vrijednosti računaju samo djela i rezultati koje građani očekuju od Vlade. To je otklon od dosadašnje politke, tipične za crnogorske prilike ,,mnogo priče malo rada” .

Po Spajiću, rezultati Vladinog programa će se ogledati u dostojanstvu građana i njihovoj finansijskoj sigurnosti.

Iz izvora bliskih Vladi, kazali su da je formalnim ne čitanjem ekspozea, premijer Spajić, pokazao da neće trošiti vrijeme opterećujuće formalnosti za koje Crna Gora nema luksuz da priušti i da je odluka premijera donesena u pravcu njegovog načina rada, odgovornog odnosa prema državi.

,,Čitati već dostupno i deklamovati već čuvene i zacrtane vizije i ciljeve, novi predsjednik Vlade svakako da neće. Trudiće se da njegova djela i rezultati budu dominantni u odnosu na riječi, te da kupovna moć i finansijska sloboda i nezavisnost građana Crne Gore, budu najbolja odbrana građanskog dostojanstva, odbrana zakona i Ustava“, izjavili su iz premijerovog kabineta.

Stojanović: Ustav ne obavezuje doslovce čitanje ekspozea

Po riječima doktoranda prava Matije Stojanovića, Ustav Crne Gore predviđa da mandatar iznosi svoj program u parlamentu (čl. 103 st 2), ali ne obavezuje doslovce čitanje programa, ekspozea.

On je dodao da praksa da mandatar svoj prethodno pripremljeni program čita jeste samo prethodno ustaljena praksa, ali se ne može tvrditi da je i ustavna norma.

,,Poređenja radi, na sjednicama Skupštine se, prilikom pretresa predloga zakona u pojedinostima, ni predlog zakona ne čitaju doslovce i u potpunosti, već se o njima samo raspravlja i glasa. Predlozi se dostavljaju na razmatranje poslanicima u odgovarajućem roku prije sazivanja sjednice, ne bi li se o njima na sjednicama raspravljalo i glasalo.“, obrazložio je Stojanović.

U tom smislu je, kako kaže i program rada 44. Vlade, popularno nazvan eskpoze, dostavljen poslanicima u propisanom roku prije sjednice od 30.10.2023 i zbog toga su oni bili u stanju da ovaj program razmatraju, da o njemu raspravljaju, kao što su i raspravljali u jednoj od najdužih sjednica crnogorskog parlamenta.

,,Tako da, s ozbirom da Ustav ne normira pozitivnopravnu obavezu da se program pročita u cjelosti, ne može se osnovano tvrditi o tome da je mandatar, pri izlaganju svog programa, prekršio neku ustavnu odredbu“ obrazložio je Stojanović.

Izvor: Press online

Sledeće

Mandić: Ne radim ni za čije tuđe račune, već isključivo za svoj narod

Ne propustite

Mandić: Ljubav prema Crnoj Gori ne dokazujem mržnjom prema Srbiji

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.