Politika

Odbacili prijavu protiv Konjevića i Krivokapića

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Kotoru odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića i bivšeg ministra odbrane Raška Konjevića, zbog nezakonitog postavljanja spomen-ploče u Morinju.

“Pred ovim tužilaštvom, povodom postavljanja spomen-obilježja u Morinju, formiran predmet protiv R. K. i R. K., zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja. Dana 29. 8. 2023. godine, nakon sprovedenog izviđaja, ovo tužilaštvo je donijelo rješenje o odbačaju krivične prijave, zbog nepostojanja osnovane sumnje da su prijavljeni R.K. i R.K. učinili navedeno krivično djelo”, kazala je Vijestima portparolka ODT Kotor, državna tužiteljka Tijana Čelanović.

Krivičnu prijavu protiv počasnog predsjednika, odnosno tadašnjeg predsjednika SDP-a 21. novembra prošle godine podnijela je Uprava za inspekcijske poslove (UIP), čiji je postupajući inspektor utvrdio da su Krivokapić i Konjević u oktobru prošle godine protivzakonito postavili spomen-tablu na objektu nekadašnjeg vojnog skladišta u Morinju.

Inspekcija je konstatovala da su čelnici SDP-a, koji su tada obavljali funkcije ministara vanjskih poslova i odbrane u Vladi premijera Dritana Abazovića, izvršili krivično djelo iz člana 411a Krivičnog zakonika, koji se odnosi na povredu i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja.

“Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obilježje, ili podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se zatvorom od jedne do tri godine”, navodi se u toj odredbi Krivičnog zakonika.

ODT Kotor, kome je SDT kao stvarno nadležnom predao slučaj, međutim, procijenio je da ne postoji osnovana sumnja da su Krivokapić i Konjević počinili krivično djelo stavljeno im na teret.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, postupajući tužilac kotorskog ODT-a, za takav zaključak pozvao se na to da je Morinj navodno, vojni objekat i da se na njega ne odnose odredbe Zakona o spomen-obilježjima.

Identičan stav inače, neposredno prije nego što je Skupština lani krajem oktobra zbog ovog gafa smijenila Krivokapića i Konjevića sa ministarskih pozicija, zastupala su i ministarstva vanjskih poslova i odbrane koja su zajedno postavili spornu spomen-ploču.

Oni su tada, naime, tvrdili da “zakonska procedura kod postavljanja spomen-ploče u Morinju nije povrijeđena jer je riječ o vojnom objektu i da se stim u vezi, postupalo po Zakonu o VCG”.

Međutim, Zakon o spomen-obilježjima nigdje ne pravi distinkciju o karakteru objekata u kojima se podiže neko spomen obilježje, već definiše da se za postavljanje spomen obilježja mora imati saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture, da se postavljaju isključivo po prethodno donesenom Programu podizanja spomen-obilježja koji donosi Skupština Opštine, Glavnog grada ili Prijestonice, te da treba posebna odluka Vlade za podizanje spomen obilježja “za značajan događaj prije isteka roka od 50 godina od kada se događaj zbio”, odnosno odluka Skupštine Opštine za postavljenje takvog obilježja na teritoriji dotične lokalne samouprave.

Ničega od toga u slučaju sporne spomen-table u Morinju nije bilo, pa su njenim ovakvim postavljanjem flagrantno prekršene odredbe članova 8, 9 i 16 Zakona o spomen-obilježjima.

Vijestima iz ODT-a Kotor nije odgovoreno – da li su prilikom donošenja odluke o krivičnoj prijavi UIP protiv dvoje bivših ministara pribavili dokument Ministarstva odbrane ili Vlade, kojim se potvrđuje da nekadašnja vojna skladišta u Morinju uopšte imaju status aktivnog vojnog objekta, ili pak potvrdu Ministarstva finansija, da je taj objekat kojim to ministarstvo upravlja od 2006. u međuvremenu bilo kada formalno vraćen na raspolaganje Ministarstvu odbrane.

Nekadašnje vojno skladište Morinj, još 2006. proglašeno je neperspektivnim i nepotrebnim za Ministarstvvo odbrane i VCG i nakon što se vojska iz njega povukla, tada je predato na staranje Ministarstvu finansija koje upravlja državnom imovinom.

Iz Ministarstva odbrane, Vijestima je potrđeno da nekadašnje skladište Morinj nije aktivni vojni objekat i da VCG nema potrebe za njime.

“Ministarstvo odbrane nije iskazivalo potrebu prema Ministarstvu finansija ili Vladi Crne Gore za ponovnim korišćenjem objekata u nekadašnjem skladištu u Morinju. Važećim strateškim dokumentima, kao ni dokumetima koja iz njih prostiču, nije predviđeno da VCG koristi ove kapacitete za razmještaj svojih jedinica, niti matetijalnih sredstava sa kojima raspolaže. Iz tih razloga ovaj objekat nije vraćen u operativnu upotrebu Vojske”, kazali su iz MO kojim sada koordinira ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić (URA).

Kontiuirano prisustvo vojske u tom objektu koje traje od postavljanja sporne spomen ploče u oktobru prošle godine do danas, iz MO objašnjavaju tvrdnjom da su, “u skladu sa Odlukom ministra odbrane, donešene na osnovu člana 38. Zakona o Vojsci Crne Gore, pripadnici Vojske su na objektu angažovani isključivo za njegovo obezbjeđenje”.

Oni su i spriječili Komunalnu inspekciju i Komunalnu policiju Opštine Kotor da postupe po rješenju o uklanjanju nelegalno postavljene spomen-ploče, koje je još prije godinu donio UIP.

Tabla i procedura

Spomen-obilježje u Morinju postavljeno je u znak sjećanja na činjenicu da je tu u periodu 1991-1992. nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta, a u kojem su bili zatočeni brojni zarobljeni pripadnici hrvatskih snaga koje su branile Konavle i Dubrovnik od pljačkaškog naleta dijela crnogorskih rezervista u uniformama JNA, kao i mnogi hrvatski civili s te teritorije.

“Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor takozvani Centar Morinj (3. 10. 1991 – 18. 8. 1992) za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi”, tekst je na spornoj spomen-tabli, a čiji je autor, kako se kasnije ispostavilo, sam tadašnji crnogorski ministar vanjskih poslova i počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić.

On i Konjević, u društvu ministra vanjskih poslova i hrvatskih branitelja u Vladi Hrvatske Giordana Grlić Radmana i Toma Medveda, te tadašnjeg ministra bez portfelja u Vladi Crne Gore i lidera HGI Adrijana Vuksanovića, pozivajući se na “kulturu sjećanja” u Morinju 10. oktobra prošle godine postavili spomen-ploču.

To je urađeno mimo zakonske procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima i bez odluke Vlade Crne Gore, odnosno bez zakonom neophodne saglasnosti Opštine Kotor.

Crnogorsko pravosuđe inače, prije nekoliko godina donijelo je više osuđujućih presuda protiv bivših stražara u tom Sabirnom centru konstatujući da su oni počinili krivična djela ratnih zločina jer su tukli i zlostavljali zatočenike.

Izvor:Vijesti

Sledeće

Crna Gora osudila Izrael zbog ubijanja civila u Gazi

Ne propustite

Pejović kandidat PES-a za potpredsjednika Skupštine

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Na Kosovu nestalo 38 osoba iz Crne Gore

Povodom 30. avgusta – Međunarodnog dana nestalih lica, Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore podsjetila je na značaj sjećanja na sve one koji su nestali tokom oružanih sukoba, kršenja ljudskih prava i drugih tragičnih okolnosti, kao i na bol i neizvjesnost sa kojima se njihove porodice suočavaju.

Crna Gora potražuje 50 nestalih osoba iz ratova tokom 1990-ih u tri države regije, podaci su na koje podsjećaju nadležne institucije povodom 30. avgusta, Međunarodnog dana nestalih osoba, javlja Anadolu.

Prema podacima Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, 38 osoba je nestalo na Kosovu, devet u Bosni i Hercegovini i tri u Hrvatskoj. Od tog broja, 44 su muškarci, dok je šest žena.

“Svako nestalo lice ima ime, lice i životnu priču. Svaka porodica koja čeka vijest o svom najbližem nosi teret tuge i nade, a naše opredjeljenje je da im vratimo pravo na istinu i sjećanje “, poručili su iz Komisije.

Oni ističu da u saradnji sa nadležnim organima, međunarodnim partnerima i udruženjima porodica nastavljaju istrajnu potragu za odgovorima. Poseban značaj, kako su naglasili, imaju jačanje regionalne saradnje, razmjena informacija i unapređenje mehanizama identifikacije posmrtnih ostataka.

Obilježavanje Međunarodnog dana nestalih, dodaju, poziv je na solidarnost, saosjećanje i zajedničku odgovornost.

“Vlada Crne Gore i Komisija za nestala lica potvrđuju odlučnost da istraju u misiji pronalaska svakog nestalog lica, sa uvjerenjem da je pravo porodica da znaju istinu – neotuđivo ljudsko pravo i uslov za trajnu pomirenost i mir”, poručuje se u saopštenju.

Politika

Vladimir Joković izabran za predsjednika SNP-a

Vladimir Joković je ponovo izabran za predsjednika Socijalističke narodne partije.

Treći mandat na čelu partije dobio je u ne baš dobroj atmosferi unutar stranke i već je izvjesno da su njegova kandidatura i reizbor doveli do novog raskola unutar SNP-a, pa se u narednim danima očekuje zvanično formiranje još jedne stranke, sedma po redu, koja nastaje po toj matrici. Novi-stari lider SNP-a, iako očekuje da će dio članstva napustiti partiju, ne brine za budućnost partije jer je ona, kako je poručio, konstanta, a ne kratkotrajni projekat.

Od ukupno 434 delegata, Jokovića, koji je bio jedini kandidat za predsjednika partije, podržalo je njih 339, dok je protiv bilo 19. Nakon što mu je potvrđen još jedan četvorogodišnji mandat, Joković je kazao da očekuje da će jedan dio članstva istupiti iz partije.

“Neki će tražiti lakši put, neki će gledati samo svoj lični interes, neki će misliti da mogu sami, a neki će vjerovati da je trava zelenija na drugoj strani. Ali, istorija nam pokazuje da su svi koji su napuštali ovu partiju napuštali i njen duh, njenu ideju i njenu snagu. SNP je opstajao i rastao zato što su ostajali oni koji vjeruju, koji znaju da se velike pobjede ne prave preko noći, nego strpljenjem, radom i žrtvom. Naša vrata su uvijek bila i ostaće otvorena za one koji žele da grade, a ne da ruše SNP. Za one koji znaju da se pobjede postižu zajedno”, poručio je Joković.

Deseti kongres SNP-a, kako je kazao novi-stari predsjednik partije u uvodnom obraćanju, održava se na datum na koji je prije pet godina izvojevana velika podbjeda Crkve i naroda Crne Gore. Istakao je da je SNP i te kako učestvovao u stvaranju novije istorije Crne Gore.

“SNP je partija koja je rođena iz naroda i koja je u teškim trenucima bila uz svoj narod – i sada je uz njega. Vrijednost i temelj u koje vjeruješ ne grade se iz početka kad naiđe izazov. Jedan je SNP jer je ideja SNP-a bila i ostala iznad ličnih interesa. Sve nas vežu iste vrijednosti – sloboda, jednakost, mir. U SNP ima mjesta za razlike i dijalog. SNP okuplja one koji su i lijevo i desno. Zato danas želim da naglasim ono što je pokazalo vrijeme: SNP nije kratkotrajni projekat. Ni porodica, ni otadžbina, ni kuća ne napuštaju se kad je teško, pa tako ni partija”, rekao je Joković i dodao da SNP ostaje na putu koji je trasiran 30. avgusta 2020. godine i posvećen evropskom putu Crne Gore.

Pred samo održavanje desetog kongresa SNP-a, Joković je ostao jedini kandidat u trci za šefa partije. U sedmicama koje su prethodile kongresu nizale su se optužbe o manipulacijama i neregularnostima kako bi se omogućilo da Joković osigura treći mandat, a brojni članovi SNP-a najavili su da neće prisustvovati kongresu i da će napustiti stranku. Ipak, Jokovića to nije pokolebalo, prihvatio je kandidaturu i juče je ponovo izabran za lidera stranke. Samo dan uoči kongresa, potpredsjednik stranke Dragoslav Šćekić povukao je kandidaturu i najavio osnivanje političkog subjekta. To će biti sedma partija koja je nastala cijepanjem SNP-a. Iz prvog raskola u toj stranci nastala je Socijalistička narodna stranka, koju je osnovao Momir Bulatović. Kasnije su na isti način formirane Demokratska stranka jedinstva Zorana Žižića, Demokratska narodna partija, čiji lider je Milan Knežević, i Demokratska Crna Gora sa Aleksom Bečićem na čelu. Socijaliste Crne Gore osnovala je nekadašnja poslanica SNP-a Snežana Jonica, a osnivači Pokret Naprijed takođe su bili istaknuti članovi SNP-a.

Kongresu SNP-a prisustvovali su brojne ličnosti iz javnog i političkog života Crne Gore i regiona. Među gostima su bili predstavnici svih parlamentarnih partija, šef crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, bivši predsjednik SNP-a Srđan Milić, ambasador Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić, ministar kulture Republike Srbije Nikola Selaković, poslanik SPS-a Uglješa Marković i Rajko Popović, savjetnik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Politika

Mujović: Knežević rekao da neće opstruirati izgradnju kolektora u Botunu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je danas da je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević poručio kako neće opstruirati izgradnju kolektora u Botunu, ali da i dalje ostaje pri svom stavu o tom projektu. Mujović je to rekao na sjednici Skupštine Glavnog grada, drugoj koja se održava danas, nakon što je prethodna, zakazana 18. avgusta, prekinuta zbog nedostatka kvoruma.

On je optužio odbornike opozicije da svojim izjavama i saopštenjima podgrijavaju tenzije u vezi sa projektom kolektora.

„Ako hoćete da podržite, podržite. Ako nećete, nemojte kao prošlih dana odmagati. O tome ćete imati potvrdu i od evropskih partnera. Neće se ništa raditi na štetu Botuna“, poručio je Mujović.

Mujović je potvrdio da je u zgradi Glavnog grada održan sastanak na kojem su, pored njega, prisustvovali premijer Milojko Spajić, šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i Milan Knežević.

„Može li biti tajan sastanak u zgradi gde je 50 odsto zaposlenih iz DPS-a?“, upitao je Mujović, dodajući da politički trenutak nije povoljan za nove tenzije i da je to zamjerio opoziciji.

Prema njegovim riječima, Crna Gora se nalazi u situaciji kada se kolektor mora graditi i da je neophodno započeti radove do kraja godine.

„Čekamo izjašnjenje Agencije za zaštitu životne sredine. Ako bude utvrđen negativan uticaj na mještane Botuna i okolinu – nema gradnje. Ako ne, ide se u realizaciju“, rekao je Mujović, naglašavajući da je planirano zapošljavanje oko 50 radnika, prvenstveno iz Botuna i Zete.

Odbornik DPS-a Andrija Klikovac ocijenio je da je kolektor od većeg značaja za Zetu nego za Podgoricu, jer oticanjem fekalija dolazi do zagađenja Skadarskog jezera i lokalnih bunara.

On je kazao da Milan Knežević snosi političku odgovornost za višegodišnje odlaganje projekta.

„Četiri godine, zbog njega se ne pokreće izgradnja. Četiri godine mještani mjesne zajednice 1. maj trpe neprijatne mirise. Znamo kakvi su njegovi stavovi, ali pitanje je i gdje je bila Delegacija EU dok je DPS bio na vlasti. To je korišteno da se opstruiše razvoj Podgorice“, naglasio je Klikovac.