Politika

Odbacili prijavu protiv Konjevića i Krivokapića

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Kotoru odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića i bivšeg ministra odbrane Raška Konjevića, zbog nezakonitog postavljanja spomen-ploče u Morinju.

“Pred ovim tužilaštvom, povodom postavljanja spomen-obilježja u Morinju, formiran predmet protiv R. K. i R. K., zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja. Dana 29. 8. 2023. godine, nakon sprovedenog izviđaja, ovo tužilaštvo je donijelo rješenje o odbačaju krivične prijave, zbog nepostojanja osnovane sumnje da su prijavljeni R.K. i R.K. učinili navedeno krivično djelo”, kazala je Vijestima portparolka ODT Kotor, državna tužiteljka Tijana Čelanović.

Krivičnu prijavu protiv počasnog predsjednika, odnosno tadašnjeg predsjednika SDP-a 21. novembra prošle godine podnijela je Uprava za inspekcijske poslove (UIP), čiji je postupajući inspektor utvrdio da su Krivokapić i Konjević u oktobru prošle godine protivzakonito postavili spomen-tablu na objektu nekadašnjeg vojnog skladišta u Morinju.

Inspekcija je konstatovala da su čelnici SDP-a, koji su tada obavljali funkcije ministara vanjskih poslova i odbrane u Vladi premijera Dritana Abazovića, izvršili krivično djelo iz člana 411a Krivičnog zakonika, koji se odnosi na povredu i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja.

“Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obilježje, ili podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se zatvorom od jedne do tri godine”, navodi se u toj odredbi Krivičnog zakonika.

ODT Kotor, kome je SDT kao stvarno nadležnom predao slučaj, međutim, procijenio je da ne postoji osnovana sumnja da su Krivokapić i Konjević počinili krivično djelo stavljeno im na teret.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, postupajući tužilac kotorskog ODT-a, za takav zaključak pozvao se na to da je Morinj navodno, vojni objekat i da se na njega ne odnose odredbe Zakona o spomen-obilježjima.

Identičan stav inače, neposredno prije nego što je Skupština lani krajem oktobra zbog ovog gafa smijenila Krivokapića i Konjevića sa ministarskih pozicija, zastupala su i ministarstva vanjskih poslova i odbrane koja su zajedno postavili spornu spomen-ploču.

Oni su tada, naime, tvrdili da “zakonska procedura kod postavljanja spomen-ploče u Morinju nije povrijeđena jer je riječ o vojnom objektu i da se stim u vezi, postupalo po Zakonu o VCG”.

Međutim, Zakon o spomen-obilježjima nigdje ne pravi distinkciju o karakteru objekata u kojima se podiže neko spomen obilježje, već definiše da se za postavljanje spomen obilježja mora imati saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture, da se postavljaju isključivo po prethodno donesenom Programu podizanja spomen-obilježja koji donosi Skupština Opštine, Glavnog grada ili Prijestonice, te da treba posebna odluka Vlade za podizanje spomen obilježja “za značajan događaj prije isteka roka od 50 godina od kada se događaj zbio”, odnosno odluka Skupštine Opštine za postavljenje takvog obilježja na teritoriji dotične lokalne samouprave.

Ničega od toga u slučaju sporne spomen-table u Morinju nije bilo, pa su njenim ovakvim postavljanjem flagrantno prekršene odredbe članova 8, 9 i 16 Zakona o spomen-obilježjima.

Vijestima iz ODT-a Kotor nije odgovoreno – da li su prilikom donošenja odluke o krivičnoj prijavi UIP protiv dvoje bivših ministara pribavili dokument Ministarstva odbrane ili Vlade, kojim se potvrđuje da nekadašnja vojna skladišta u Morinju uopšte imaju status aktivnog vojnog objekta, ili pak potvrdu Ministarstva finansija, da je taj objekat kojim to ministarstvo upravlja od 2006. u međuvremenu bilo kada formalno vraćen na raspolaganje Ministarstvu odbrane.

Nekadašnje vojno skladište Morinj, još 2006. proglašeno je neperspektivnim i nepotrebnim za Ministarstvvo odbrane i VCG i nakon što se vojska iz njega povukla, tada je predato na staranje Ministarstvu finansija koje upravlja državnom imovinom.

Iz Ministarstva odbrane, Vijestima je potrđeno da nekadašnje skladište Morinj nije aktivni vojni objekat i da VCG nema potrebe za njime.

“Ministarstvo odbrane nije iskazivalo potrebu prema Ministarstvu finansija ili Vladi Crne Gore za ponovnim korišćenjem objekata u nekadašnjem skladištu u Morinju. Važećim strateškim dokumentima, kao ni dokumetima koja iz njih prostiču, nije predviđeno da VCG koristi ove kapacitete za razmještaj svojih jedinica, niti matetijalnih sredstava sa kojima raspolaže. Iz tih razloga ovaj objekat nije vraćen u operativnu upotrebu Vojske”, kazali su iz MO kojim sada koordinira ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić (URA).

Kontiuirano prisustvo vojske u tom objektu koje traje od postavljanja sporne spomen ploče u oktobru prošle godine do danas, iz MO objašnjavaju tvrdnjom da su, “u skladu sa Odlukom ministra odbrane, donešene na osnovu člana 38. Zakona o Vojsci Crne Gore, pripadnici Vojske su na objektu angažovani isključivo za njegovo obezbjeđenje”.

Oni su i spriječili Komunalnu inspekciju i Komunalnu policiju Opštine Kotor da postupe po rješenju o uklanjanju nelegalno postavljene spomen-ploče, koje je još prije godinu donio UIP.

Tabla i procedura

Spomen-obilježje u Morinju postavljeno je u znak sjećanja na činjenicu da je tu u periodu 1991-1992. nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta, a u kojem su bili zatočeni brojni zarobljeni pripadnici hrvatskih snaga koje su branile Konavle i Dubrovnik od pljačkaškog naleta dijela crnogorskih rezervista u uniformama JNA, kao i mnogi hrvatski civili s te teritorije.

“Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor takozvani Centar Morinj (3. 10. 1991 – 18. 8. 1992) za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi”, tekst je na spornoj spomen-tabli, a čiji je autor, kako se kasnije ispostavilo, sam tadašnji crnogorski ministar vanjskih poslova i počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić.

On i Konjević, u društvu ministra vanjskih poslova i hrvatskih branitelja u Vladi Hrvatske Giordana Grlić Radmana i Toma Medveda, te tadašnjeg ministra bez portfelja u Vladi Crne Gore i lidera HGI Adrijana Vuksanovića, pozivajući se na “kulturu sjećanja” u Morinju 10. oktobra prošle godine postavili spomen-ploču.

To je urađeno mimo zakonske procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima i bez odluke Vlade Crne Gore, odnosno bez zakonom neophodne saglasnosti Opštine Kotor.

Crnogorsko pravosuđe inače, prije nekoliko godina donijelo je više osuđujućih presuda protiv bivših stražara u tom Sabirnom centru konstatujući da su oni počinili krivična djela ratnih zločina jer su tukli i zlostavljali zatočenike.

Izvor:Vijesti

Sledeće

Crna Gora osudila Izrael zbog ubijanja civila u Gazi

Ne propustite

Pejović kandidat PES-a za potpredsjednika Skupštine

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Počeo lov na Srbe

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da da mafija i pojedini političari ne žele stabilnu Crnu Goru i da koriste priliku da destabilizuju pojedine opštine, aludirajući na sinoćnja dešavanja u Nikšiću kada su zapaljena dva automobila BiH registarskih oznaka, a kamenovano vozilo gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića.

Mandić je na pres konferenciji pozvao policiju i tužilaštvo da brzo reaguju i dodao da ne misli da će „mafija stati na ovome“.

Poručio je da će koalicija koju predvodi Marko Kovačević ubjedljivo pobijediti, i naveo da će to biti najjača lista.

„To je ono što žulja sve. Pozivam tužilaštvo i policiju jer ne mislim da će mafija stati na ovome i potrebna nam je brza reakcija. Mislimo da je Nikšić veliki izazov za naše bezbjednosne službe. Dobili smo informacije da isti onaj koji je 2021. planirao da daje novac da se pale auta i danas radi iste stvari. Ako neko pali vozila to treba da bude prioritet u radu tužilaštva „, istakao je Mandić, prenosi portal RTCG.

Nosilac liste „Za budućnost Nikšića“ Marko Kovačević kazao je da je gradonačelnik Trebinja bio gost na njihovom predizbornom skupu, kada mu je kamenovan automobil.

„Nemile scene nakon skupa u Nikšiću. Kamenovan auto gradonačelnika Trebinja koji je bio gost na skupu. Ubrzo dobili informaciju da su još dva vozila takođe kamenovana, slomljena stakla a imali smo i pokušaj spaljivanja vozila. Vatrogasna služba je brzo reagovala. U pitanju je organizovana akcija od DPS-a i kriminalnih struktura“, istakao je Kovačević.

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević kazao je da je sinoć zvanično počeo lov na Srbe iz Hercegovine, Zete, Podgorice, Crne Gore po, kako je rekao, jasnom obrascu koji je Đukanović saopštavao.

„A sve je dobilo kulminaciju nakon što je Andrija Nikolić predao spisak ljudi koji su navodno upisani u biračke spiskove Crne Gore i Bosne i Hercegovine“, dodao je Knežević, prenosi RTCG.

Politika

Nikolić predao spisak duplih birača

Šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, kao što je i najavio, danas je, u svojstvu građanina, Područnoj jedinici MUP-a u Nikšiću, predao spisak od 206 lica, za koje osnovano sumnja, da se nalaze u biračkom spisku Bosne i Hercegovine, i Crne Gore.

„Očekujemo od nadležnih državnih organa, da u najhitnijem roku sprovedu istragu i da nas o tome detaljno obavijeste. Takođe, želim ovom prilikom da kažem da je MUP nakon izjave koju smo dali, bio u obavezi da, kao nadležni organ koji prati birački spisak, po službenoj dužnosti preuzme određene radnje, i provjeri navode o tome da u biračkom spisku Nikšić, imamo nelegalno upisana lica, koja po tom osnovu, i nelegalno ostvaruju biračko pravo. Međutim, umjesto toga, dobili smo prvu reakciju MUP-a, koja je bila više političko istrčavanje, nego odgovoran odgovor nadležne institucije, zadužene za praćenje i kontrolu biračkog spiska. MUP je nadležni državni organ, koji je zadužen da prati birački spisak, a ne da daje političke kvalifikacije o navodima koji su izneseni bez prethodne provjere. U tome je suština, a kao odgovorni ljudi, želimo da vjerujemo da će institucije države Crne Gore, ipak ovoga puta dati određeni doprinos u tom pravcu. U svakom slučaju, još jednom apelujemo na sve koji ne žive u Nikšiću, i ne žive u Crnoj Gori da tog dana ostanu svojim kućama, i da ostave Nikšićanima da odlučuju o svojoj sudbini“, konstatovao je između ostalog Andija Nikolić.

Kako ocjenjuje šef kluba poslanika DPS-a, ovo nije i konačan broj duplih birača.

Na pitanje, da li mu je poznato kada su te osobe upisane u birački spisak, Nikolić je odgovorio:

„Nemam pouzdanu informaciju, kada su birači upisani, Smatam i da taj, podatak nije relevantan, u ovom trenutku. Ono što je relevantno sada, i ono što treba da zabrine svakog građanina je da li postoje lica u biračkom spisku, koja su nelegalno upisana. A to znači, da po tom osnovu imaju dva mjesta prebivališta. Ne možete imati dva mjesta prebivališta, i ne možete glasati u dvije različite države po tom osnovu. To je ono što je za nas u ovom trenutku presudno važno i zbog toga smo pokrenuli ovu inicijativu“, zaključio je šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić.

Politika

Knežević će od EU traži mišljenje o sporazumu sa UAE

Predsjednik i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević obratiće se pisanim putem evropskoj komesarki za proširenje Marti Kos i od nje zatražiti zvaničan stav da li je sporazum koji je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u skladu sa evropskim zakonodavstvom i integracijama.

Kako je saopštio DNP, lider te partije će se obratiti i ambasadoru Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru, kako bi on učestvovao u posredovanju i otklanjanju svih nedoumica koje bi „rezultirale opštim konsenzusom na kojem njegova ekselencija insistira povodom nekih drugih pitanja“.

„Na zajedničkoj sjednici Predsjedništva i poslaničkog kluba Demokratske narodne partije iskazana je jednoglasna podrška predsjedniku Milanu Kneževiću, potpredsjedniku Vlade Milunu Zogoviću i ministarki saobraćaja Maji Vukićević, da istraju u svojim aktivnostima koje će otkloniti svaku sumnju i potencijalnu opasnost po državne interese, a koje se odnose na potpisani sporazum sa UAE“, saopštila je ta partija.

Ističu da Predsjedništvo i poslanički klub DNP-a pozdravljaju i podržavaju svaku investiciju koja će omogućiti ubrzani ekonomski razvoj, poboljšati životni standard građana, otvoriti nova radna mjesta, ali i stvoriti preduslove za realizaciju ključnih infrastrukturnih projekata od interesa za državu.

„Imajući u vidu sve navedeno, a uključujući i komentare visokih predstavnika EU o neophodnoj usklađenosti sporazuma potpisanog u Dubaiju sa evropskim zakonodavstvom i regulativama, Predsjedništvo DNP-a smatra odgovornim nastaviti dalje konsultacije sa Evropskom komisijom. U tom pravcu, Predsjedništvo DNP-a ovlastilo je predsjednika Milana Kneževića da se narednih dana po ovom pitanju obrati pismom Marti Kos, evropskoj komesarki za proširenje, i od nje zatraži zvaničan stav da li je sporazum potpisan sa UAE u skladu sa evropskim zakonodavstvom i integracijama. Takođe, predsjednik DNP-a je ovlašćen i da se obrati ambasadoru EU u Crnoj Gori Johanu Satleru kako bi on snagom svog dosad potvrđenog autoriteta uzeo učešća u posredovanju i otklanjanju svih nedoumica koje bi rezultirale opštim konsenzusom na kojem njegova ekselencija insistira povodom nekih drugih pitanja“, piše u saopštenju.

DNP poručuje da su u potpunosti posvećeni evropskom putu Crne Gore.

„Predsjedništvo i poslanički klub DNP-a, uz konsultovanje naših evropskih prijatelja, žele otkloniti svaku moguću sumnju u najavljene investicije koje proističu iz potpisanog sporazuma sa UAE, kako bi nakon toga svojom podrškom dali naš doprinos opštem konsenzusu i ekonomskom prosperitetu Crne Gore „, saopštila je ta stranka.