Politika

Skoro 58 odsto građana nacionalistički orijentisano

Nacionalizam je i dalje veoma snažan faktor koji oblikuje društveno-političku zbilju u Crnoj Gori, u kojoj je skoro 58 odsto građana nacionalistički orijentisano, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) „Politička participacija građana/ki Crne Gore“.

Istraživanje, koje je danas predstavio metodolog Miloš Bešić, pokazalo je da 55 odsto građana smatra da se među nacijama može ostvariti saradnja, ali ne i potpuno povjerenje.

Istraživanje je sprovedeno od 25. avgusta do 15. septembra, na uzorku od hiljadu ispitanika.

„2015. godine 55 odsto ljudi su bili nacionalistički orijentisani, danas je to 57,7 odsto. Toliko kada pričamo o građanskoj državi, o multientičkom društvu“, rekao je Bešić na konferenciji za novinare.

On je kazao da Crna Gora, ali i cijeli region, imaju problem sa nacionalizmom.

„Nacionalizam je ovdje bio, i još je veoma snažan faktor koji oblikuje ukupnu društveno-političku zbilju“, rekao je Bešić.

Kako je istakao, 75 odsto građana slaže se da je opstanak vlastitog naroda glavni zadatak svakog pojedinca.

Prema istraživanju, kako je rekao, svaki drugi građanin Crne Gore kaže da nacionalno mještoviti brakovi nijesu dobri.

Bešić je rekao da se svaki drugi građanin slaže sa konstatacijom da se čovjek može osjećati samo sigurno kada je u sredini gdje je većina pripadnika njegove nacije.

On je istakao da sa nacionalizmom često ide i autoritarnost.

Kako je kazao, prema rezultatima istraživanja 27,1 odsto ispitanika se u potpunosti slaže da ljude koji ne poštuju zakone treba strogo kažnajvati, dok se 32,6 odsto ne slaže.

Bešić je kazao da se 18 odsto ispitanika u potpunosti slaže sa konstatacijom da je narod bez vođe kao čovek bez glave, dok se 30 odsto uglavnom slaže.

Prema njegovim riječima, 16, odsto se u potpunosti slaže da je najvažnija osobina koju djeca treba da nauče poslušnost.

„Stepen autoritarnosti u Crnoj Gori je na visokom nivou. Imamo 50 odsto populacije nacionalistički orijentisano i kod kojih je izložena autoritarna tendencija“, istakao je Bešić.

On je naglasio da je, kada postoji izražen nivo autoritarnosti i nacionalizma, a nizak nivo privrženosti demokratskim vrijednostima, vrlo teško napraviti funkcioanlnu demokratiju.

Govoreći o rejtingu partija, Bešić je kazao da nema značajne promjene u odnosu na prošlo istraživanje CEDEM-a.

On je kazao da je predsjednik Crne Gore jedina institucija gdje je 18,7 odsto ljudi više koji vjeruju u tu instituciju, nego onih koji ne vjeruju, dok sve ostale institucije imaju negativan indeks.

Bešić je kazao da političke partije imaju negativan indeks povjerenja od 47,5 odsto. „Ljudi u državi ne vjeruju u političke partije“, rekao je Bešić.

On je kazao da bi se u Crnoj Gori, prema rezultatima istraživanja, etnički ili rasno distancirao u odnosu druge.

Prema istraživanju, 28,6 odsto ispitanika ne želi da mu komšije budu doseljenici, a svaki četvrti građanin za komšiju ne želi čovjeka druge vjere.

Bešić je rekao da 16,7 odsto građana neće da mu komšija bude neko druge rase, dok 11,3 odsto ne želi Rome za komšije.

„Crna Gora je u sredini tabele u odnosu na evropske države po rasno etničkoj distanci i to nije problem samo Crne Gore“, objasnio je Bešić i dodao da je taj problem najpristuniji u Češkoj.

On je naveo da 65 odsto ispitanika ne želi da mu komšija bude narkoman, 54 odsto homoseksualac, 48,8 odsto osobe oboljele od HIV-a, dok 45 odsto ispitanika za komšije ne želi teške alkoholičare.

„Polovina građana se distancira od ljudi koji su drugačiji od njih. Od nas su u Evropi gori Jermenija, Albanija i Bjelorusija“, kazao je Bešić.

On je istakao da dvije trećine građana pokazuje indicije prema autoritarnoj političkoj kulturi.

Bešić je kazao da je 38 odsto u Crnoj Gori zapadno orijentisano, nezapadno 17,3 odsto, dok su ostali mješoviti – na obje strane.

On je rekao da 57,6 odsto crnogorskih građana kaže da je Srbija pijatelj Crne Gore, dok 7,2 odsto navodi da je ta država neprijatelj.

Kako je naveo, druga je Francuska sa 35,7 odsto građana koji smatraju da je prijatelj Crne Gore, a treća je Rusija za koju 35,4 odsto građana smatra da je prijatelj, a 19,7 odsto da je neprijatelj.

On je naveo da 25,4 odsto građana kaže da su Sjedinjene Američke Države prijatelj Crne Gore, a 33 da je neprijatelj.

„Percepcija Rusije u odnosu na Ameriku je još pozitivnija, to je poenta“,rekao je Bešić.

On je dodao da 20 odsto građana smatra da je Albanija prijatelj, a 30,9 da je neprijatelj 30,9.

Sledeće

Potpisan sporazum o formiranju vlasti

Ne propustite

Kneževićeva partija podržala sporazum o formiranju Vlade

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Nisu svi Srbi glasali ZBCG, značajan broj glasao Demokrate i PES

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je da eventualni izlazak koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) iz Vlade ne bi izazvao vanredne izbore, već bi otvorio prostor za povratak Demokratske partije socijalista (DPS) u izvršnu vlast.

„Izlazak DNP-a i NSD-a bi doveo koaliciju na 39 [poslanika], ali ja sam uvjeren da ne bi bilo vanrednih izbora, već da bi DPS i SD uskočili da ih zakrpe“, kazao je Knežević u emisiji Slobodna zona.

On je istakao da DNP i koalicija ZBCG trpe određene poteze Vlade Milojka Spajića, ali da neće dozvoliti nacionalna i politička poniženja.

„Ukoliko se nastavi sa realizacijom antisrpske politike, nevezano samo za Ranka Krivokapića… mi ćemo redefinisati odnos prema Vladi“, poručio je Knežević.

Posebno je kritikovao imenovanje Ranka Krivokapića i podršku prijemu tzv. Kosova u Savjet Evrope, nazivajući ih potezima koji prelaze crvene linije za DNP.

„Ako Vlada Milojka Spajića ili njeni djelovi budu insistirali na pomoći tzv. državi Kosovo… DNP će imati egzaktan odgovor, pa će Spajić morati da se izjasni – ili mi ili Ervin Ibrahimović“, naglasio je Knežević.

U kontekstu političke snage koalicije ZBCG, Knežević je rekao da je važno shvatiti da „nisu svi Srbi glasali ZBCG, te da je značajan broj glasao Demokrate i PES“. Prema njegovim riječima, koalicija sa 15% podrške ne može sama rješavati sva nacionalna pitanja srpskog naroda u Crnoj Gori.

Komentarišući dinamiku unutar vladajuće strukture, Knežević je naveo: „Nemam namjeru da rušim Vladu, da remetim koalicioni sporazum, ali je ovdje pitanje kako ko tumači koalicioni sporazum?“ Takođe je ukazao na nepoštovanje dogovora sa Bošnjačkom strankom (BS) u Bijelom Polju kao razlog što DNP nije podržala rekonstrukciju Vlade.

Zaključno, Knežević je poručio da će, ukoliko se nastavi ignorisanje stavova DNP-a i antisrpski narativ, njegova partija preduzeti konkretne političke inicijative: „Onda će DNP da podnosi političke atomske bombe u vidu inicijativa prema Vladi, kad to svi drugi mogu da rade.“

Politika

Mandić: Ibrahimović prekršio dogovor vladajuće koalicije

Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

„Mi sa koalicionim partnerima imamo jasan dogovor o funkcionisanju izvršne vlasti: zajednički radimo na realizaciji spoljnopolitičkog prioriteta – učlanjenju Crne Gore u EU i zbog toga stavljamo moratorijum na pitanja o kojima ne postoji saglasnost unutar parlamentarne većine. Vlada vodi unutrašnju i spoljašnju politiku Crne Gore i jedino mjesto gdje se utvrđuje poštovanje tih principa su odluke na sjednicama Vlade. Jučerašnjim glasanjem na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope ministar vanjskih poslova Evrin Ibrahimović, narušio je oba principa“, objavio je Madnić na društvenoj mreži „X“.

On smatra da ministar ne smije da zastupa ono što bi lično želio, već je dužan da izvršava politiku koju vodi Vlada.

„Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije. Jednostranom odlukom da se glasa u Savjetu Evrope, bez ikakvih konsultacija sa koalicionim partnerima, a posebno bez odluke Vlade, ministar vanjskih poslova, direktno je osporio naše dogovore i koalicioni sporazum, ugrozio dobrosusjedske odnose sa Srbijom i pokušao da skrene Crnu Goru sa EU puta. U krajnjem, očekujem da se Vlada Crne Gore jasno odredi prema ovom glasanju. Najnoviji postupci su suprotni dogovorima i potpisanom koalicionom sporazumu i predstavljaju samo kontinuitet pogrešnih politika koje su vodile ranije vlasti, a koje su poražene na izborima 2020. i 2023. godine“, zaključio je Mandić.

Politika

Pejović: Izvještaj Evropskog parlamenta potvrda uspješnog rada

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da je izvještaj Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta još jedna potvrda uspješnog rada Crne Gore na putu ka EU.

„U juče usvojenom Izvještaju o Crnoj Gori, članovi Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta su još jednom istakli da naša država ostaje najnapredniji kandidat za članstvo među zemljama regiona“, rekao je Pejović.

U tom dokumentu Evropski parlament je, kako navodi Pejović, posebno pohvalio značajan napredak u usklađivanju sa pravnim okvirom EU, stabilnu i visoku podršku građana koji prepoznaju koristi članstva u EU i jasnu ambiciju da do 2028. postanemo punopravna članica Unije.

Zatvaranjem tri poglavlja krajem prošle godine, prvi put nakon sedam godina, Vlada predvođena Pokretom Evropa sad! potvrdila je odlučnost i sposobnost da u ambicioznom roku ostvari mjerljive rezultate“, istakao je Pejović.

Ovo priznanje, kako navodi, potkrepljuje naš model vođenja politike usmjeren na jačanje ekonomskog standarda, ubrzanje evropskih integracija i unaprjeđenje vladavine prava.

„Ta tri međusobno isprepletana cilja čine i činiće glavni pravac kretanja Pokreta Evropa sad!“, dodao je Pejović.