Politika

Skoro 58 odsto građana nacionalistički orijentisano

Nacionalizam je i dalje veoma snažan faktor koji oblikuje društveno-političku zbilju u Crnoj Gori, u kojoj je skoro 58 odsto građana nacionalistički orijentisano, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) “Politička participacija građana/ki Crne Gore”.

Istraživanje, koje je danas predstavio metodolog Miloš Bešić, pokazalo je da 55 odsto građana smatra da se među nacijama može ostvariti saradnja, ali ne i potpuno povjerenje.

Istraživanje je sprovedeno od 25. avgusta do 15. septembra, na uzorku od hiljadu ispitanika.

“2015. godine 55 odsto ljudi su bili nacionalistički orijentisani, danas je to 57,7 odsto. Toliko kada pričamo o građanskoj državi, o multientičkom društvu“, rekao je Bešić na konferenciji za novinare.

On je kazao da Crna Gora, ali i cijeli region, imaju problem sa nacionalizmom.

„Nacionalizam je ovdje bio, i još je veoma snažan faktor koji oblikuje ukupnu društveno-političku zbilju“, rekao je Bešić.

Kako je istakao, 75 odsto građana slaže se da je opstanak vlastitog naroda glavni zadatak svakog pojedinca.

Prema istraživanju, kako je rekao, svaki drugi građanin Crne Gore kaže da nacionalno mještoviti brakovi nijesu dobri.

Bešić je rekao da se svaki drugi građanin slaže sa konstatacijom da se čovjek može osjećati samo sigurno kada je u sredini gdje je većina pripadnika njegove nacije.

On je istakao da sa nacionalizmom često ide i autoritarnost.

Kako je kazao, prema rezultatima istraživanja 27,1 odsto ispitanika se u potpunosti slaže da ljude koji ne poštuju zakone treba strogo kažnajvati, dok se 32,6 odsto ne slaže.

Bešić je kazao da se 18 odsto ispitanika u potpunosti slaže sa konstatacijom da je narod bez vođe kao čovek bez glave, dok se 30 odsto uglavnom slaže.

Prema njegovim riječima, 16, odsto se u potpunosti slaže da je najvažnija osobina koju djeca treba da nauče poslušnost.

„Stepen autoritarnosti u Crnoj Gori je na visokom nivou. Imamo 50 odsto populacije nacionalistički orijentisano i kod kojih je izložena autoritarna tendencija“, istakao je Bešić.

On je naglasio da je, kada postoji izražen nivo autoritarnosti i nacionalizma, a nizak nivo privrženosti demokratskim vrijednostima, vrlo teško napraviti funkcioanlnu demokratiju.

Govoreći o rejtingu partija, Bešić je kazao da nema značajne promjene u odnosu na prošlo istraživanje CEDEM-a.

On je kazao da je predsjednik Crne Gore jedina institucija gdje je 18,7 odsto ljudi više koji vjeruju u tu instituciju, nego onih koji ne vjeruju, dok sve ostale institucije imaju negativan indeks.

Bešić je kazao da političke partije imaju negativan indeks povjerenja od 47,5 odsto. „Ljudi u državi ne vjeruju u političke partije“, rekao je Bešić.

On je kazao da bi se u Crnoj Gori, prema rezultatima istraživanja, etnički ili rasno distancirao u odnosu druge.

Prema istraživanju, 28,6 odsto ispitanika ne želi da mu komšije budu doseljenici, a svaki četvrti građanin za komšiju ne želi čovjeka druge vjere.

Bešić je rekao da 16,7 odsto građana neće da mu komšija bude neko druge rase, dok 11,3 odsto ne želi Rome za komšije.

„Crna Gora je u sredini tabele u odnosu na evropske države po rasno etničkoj distanci i to nije problem samo Crne Gore“, objasnio je Bešić i dodao da je taj problem najpristuniji u Češkoj.

On je naveo da 65 odsto ispitanika ne želi da mu komšija bude narkoman, 54 odsto homoseksualac, 48,8 odsto osobe oboljele od HIV-a, dok 45 odsto ispitanika za komšije ne želi teške alkoholičare.

„Polovina građana se distancira od ljudi koji su drugačiji od njih. Od nas su u Evropi gori Jermenija, Albanija i Bjelorusija“, kazao je Bešić.

On je istakao da dvije trećine građana pokazuje indicije prema autoritarnoj političkoj kulturi.

Bešić je kazao da je 38 odsto u Crnoj Gori zapadno orijentisano, nezapadno 17,3 odsto, dok su ostali mješoviti – na obje strane.

On je rekao da 57,6 odsto crnogorskih građana kaže da je Srbija pijatelj Crne Gore, dok 7,2 odsto navodi da je ta država neprijatelj.

Kako je naveo, druga je Francuska sa 35,7 odsto građana koji smatraju da je prijatelj Crne Gore, a treća je Rusija za koju 35,4 odsto građana smatra da je prijatelj, a 19,7 odsto da je neprijatelj.

On je naveo da 25,4 odsto građana kaže da su Sjedinjene Američke Države prijatelj Crne Gore, a 33 da je neprijatelj.

„Percepcija Rusije u odnosu na Ameriku je još pozitivnija, to je poenta“,rekao je Bešić.

On je dodao da 20 odsto građana smatra da je Albanija prijatelj, a 30,9 da je neprijatelj 30,9.

Sledeće

Potpisan sporazum o formiranju vlasti

Ne propustite

Kneževićeva partija podržala sporazum o formiranju Vlade

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.