Priroda i društvo

Trend starenja stanovništva prisutan u Crnoj Gori

Međunarodni dan starih, 1. oktobar, Crna Gora dočekuje kao zemlja na pragu duboke starosti, čije stanovništvo je sve starije, dok je mladih sve manje. Prema poslednjim zvaničnim podacima, prosječna starost u Crnoj Gori je 37 godina, a od oko 620.000 stanovnika njih 120.000 su penzioneri.

Istraživanja koja se rade poslednjih godina pokazuju da su stariji ljudi često izloženi diskriminaciji po više osnova: siromaštvu, nasilju, finansijskom iskorišćavanju, zanemarivanju, neuvažavanju njihovih stavova i realnih potreba. Ono što je još crveni alarm jeste činjenica da su stari često i žrtve nasilja, ali se o tome ne govori zbog stigme.

“Broj starijih osoba u svjetskoj populaciji ubrzano se povećava. Očekuje se da se u EU i Crnoj Gori broj osoba starijih od 65 godina udvostruči sa 87,5 miliona u 2010. na 152,5 miliona u 2060. godini, što će dovesti i do udvostručavanja koeficijenta zavisnosti osoba starijih od 65 godina u odnosu na one starosti od 15 do 64”, pokazuju podaci Monstata.

“Kako svjetska populacija raste karakteristika globalnih demografskih promjena je starenje stanovništva, što će imati ključne izazove za razvoj sa kojima će se društvo suočiti u 21. vijeku. Na ovu činjenicu ukazuju i procjene da će broj osoba starijih od 60 godina porasti od 600 miliona u 2000. godini na preko dvije milijarde u 2050. Između 2021. i 2050. godine, predviđa se da će se globalni udio starije populacije povećati sa sadašnjih skoro 10 odsto na oko 17 odsto”, navodi se u saopštenju IJZ.

Dodaje se da demografske projekcije Uprave za statistiku (Monstat) govore da će se procenat broja starijih osoba u Crnoj Gori u budćnosti samo povećavati.

“U društvima sa starijom populacijom imperativ je prilagođavanje sve većem broju starijih osoba koje poseduju različite funkcionalne kapacitete, koji su uslovljeni ne samo kapacitetima pojedinca već i društvenim i fizičkim okruženjem u kojem borave. Jednom riječju, podržavajuće okruženje igra ključnu ulogu u pomaganju starijim osobama da održe nivo aktivnosti i nezavisnost tokom godina”.

Rezultati Monstata o Popisu stanovništva Crne Gore iz 2011. pokazali su nastavak trenda starenja crnogorskog stanovništva. U Crnoj Gori je 2011. bilo ukupno 620.029 stanovnika, od čega 50,6 odsto, ili 313.793, žena, a 49,4 odsto, ili 306.236, muškaraca. Prosječna starost stanovništva Crne Gore je 37 godina; žene u prosjeku imaju 38, a muškarci 36 godina.

Slične teme:Crna gora stanovništvo starost trend starenja

Sledeće

U Podgoričkoj Čistoći 173 zaposlena na bolovanju

Ne propustite

Zaposleni u Pošti od ponedjeljka u štrajku

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Udruženje Roditelji podržalo predlog poslanice Kaluđerović o produženju roditeljskog odsustva

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović nastavila je svoju kampanju za usvajanje izmjena Zakona o radu, poznatog pod sloganom „Dajmo bebama više vremena“, koje imaju za cilj produženje roditeljskog odsustva sa 12 na 18 mjeseci.

U okviru svoje kampanje, Slađana Kaluđerović se sastala sa Kristinom Mihailović, izvršnom direktoricom udruženja Roditelji, koje okuplja roditelje i pruža im podršku u suočavanju sa izazovima roditeljstva.

Kristina Mihailović je istakla da su roditeljima potrebna ne samo zakonska rješenja već i logistička podrška i programi koji će olakšati funkcionisanje porodice. „Način života se umnogome promijenio, i danas porodice nažalost nemaju dovoljno vremena da provode zajedno, što je naročito bitno za djecu u ranom uzrastu kojima treba ljubav, pomoć i podrška. Zato bi usvajanje ovih izmjena, posebno ako bi mogle da se koriste do polaska djeteta u školu, bilo od velikog značaja za roditelje“, naglasila je Mihailović.Slađana Kaluđerović je naglasila važnost uključivanja cijele porodice, posebno očeva, u odgoj djece, te je predložila da jedan dio roditeljskog odsustva bude obavezno rezervisan za očeve. Na ovaj način, kako je istaknuto, očevi bi se više uključili u podizanje i njegu djece, što bi doprinosilo ravnoteži u podjeli odgovornosti unutar porodice.

Ove izmjene zakona su ključne za budućnost naših porodica. Produženje roditeljskog odsustva ne znači samo više vremena sa djecom već i bolje uslove za zdrav razvoj naših najmlađih. Očevi moraju biti ravnopravni partneri u odgoju djece, a država treba da pruži zakonski okvir koji će to omogućiti“, izjavila je Kaluđerović.

Pozvala je sve kolege u Skupštini, kao i širu zajednicu, da pruže podršku ovim izmjenama, koje predstavljaju važan korak ka pravednijem društvu u kojem je porodica na prvom mjestu. „Zajedno možemo stvoriti okruženje u kojem će roditelji imati mogućnost da provedu kvalitetno vrijeme sa svojom djecom, što je ulaganje u srećnu i stabilnu Crnu Goru“, zaključila je Kaluđerović.

Priroda i društvo

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju osudio je sinoćnji napad na novinarku Anu Raičković, ističući da je ovakav incident još jedan dokaz da su novinari u Crnoj Gori nezaštićeni i izloženi svim oblicima agresije. „Ovo nije samo fizički nasrtaj na jednu novinarku, ovo je napad na sve novinare i medije u Crnoj Gori,“ navodi se u saopštenju Savjeta, koje potpisuje izvršni direktor Ranko Vujović.

U saopštenju se dalje ističe da su političari, nezadovoljni medijskim izveštavanjem, sve slobodniji u napadima i vređanju novinara.

„Medijski savjet za samoregulaciju već duže upozorava da se u državi stvara nepovoljna klima prema novinarima i medijima, i da političari olako vrijeđaju i napadaju novinare,” navodi se. „U ovako stvorenoj atmosferi bilo je samo pitanje dana kad će se neko osjetiti dovoljno ohrabren da i fizički nasrne na novinare. To se upravo desilo sinoć novinarki Ani Raičković.“

Savjet apeluje na državne institucije da ozbiljno shvate ovaj incident i odgovore konkretnom akcijom kako bi pokazali da napadi na novinare neće biti tolerisani.

„Od daljeg postupanja nadležnih institucija u ovom slučaju zavisi buduća bezbjednost novinara u našoj državi,“ stoji u saopštenju.

Takođe se ističe da će odgovor države biti „svojevrstan test koliko je ova vlast sposobna da stvori uslove za normalan i bezbedan rad novinara i medija.“

Medijski savjet poziva vlast da preduzme konkretne korake kako bi obezbijedila sigurnost svih novinara u Crnoj Gori i pokazala da napadi na medije neće biti tolerisani.

Priroda i društvo

Njegošev dan – Neradni dani 13. i 14. novembar

Povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.

Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima (“Sl.list RCG”, br. 27/07 i “Sl.list CG”, br. 36/13, 145/21, 3/23 i 30/23) državni praznik je 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture.

Kako se shodno navedenom zakonu državni i drugi praznici praznuju dva dana i to na dan praznika i narednog dana, povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.

Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.