Connect with us

Priroda i društvo

Opasni hemijski narkotici na crnogorskim ulicama

droga

Upotreba sintetičkih droga u velikom je porastu, a u Sjedinjenim Američkim Državama registrovano ih je čak 400 vrsta, dok je u Evropi skoro 200 različitih vrsta. Neke od njih ne zaobilaze ni Crnu Goru. To je Portalu RTCG kazao dobro obaviješteni sagovornik, koji je uputio upozorenje roditeljima da povedu računa o tome gdje idu i šta rade njihova djeca.

“Dobar broj ovih droga je pristutan na prostorima Balkana, pa tako i Crne Gore, i roditelji treba dobro da obrate pažnju na svoju djecu koja idu na žurke gdje lako mogu biti meta onih koji mogu da im podmetnu neku od tih lako dostupnih droga”, kazao je naš sagovornik.

On objašnjava da jedna od tih sintetičkih droga koja se najprije pojavila u Njujorku nosi naziv K2 ili Spajs (Spice), a da se danas može pronaći i na crnogorskim ulicama.

“Ova droga, na primjer, povećava tjelesnu temperature, kod konzumenta ostvaruje imunost na bol i osjećaj nenormalne snage. Nekada su potrebna po tri jaka policajca da savladaju narkomana pod dejstvom ove droge”, kaže ovaj dobro obaviješteni izvor.

On kaže i da je sintetička droga pod nazivom “krokodil” u Crnoj Gori i u Srbiji izazvala dosta smrtnih slučajeva, jer se, kako objašnjava, ne radi samo o opijatu, već o hemiji koja u sebi ima fosfora i teških metala i izaziva propadanje tkiva.

“Nefedron je opijat za žurke. Radi se o mješavini amfetamina, kokaina i ekstazija. Tu je i tableta poznata pod nazivom MDMA, ulični naziv esker ili eks. To je ustvari psihoaktivni sastojak ekstazija. Izaziva euforiju, ubrzan rad srca, visok krvni pritisak, sužavanje krvnih sudova, znojenje, napad panike i veliko nasilno ponašanje”, kaže naš izvor.

Prema njegovim riječima, od velikog broja sintetičih droga na prostorima Crne Gore evidentirano je prisustvo takozvanog “snagatora” koji izaziva veliku agresivnost i nerijetko dovodi do zaustavljanja rada srca.

“Koliko je jaka sintetička droga pod nazivom “sintetički kanabinoid 2201″ reći ću vam najbolje ako uporedimo sa marihuanom, odnosno ako kažemo da djeluje čak osamsto puta jače od marihuane”, kaže naš izvor.

On kaže da među poznatije sintetičke droge koje se mogu sresti i na našim ulicama i u noćnim klubovima spada i LSD, kao najjača sintetička droga, koja se prenosi putem papirića na kojima je rastvor ove droge, ili rjeđe u obliku praha, pilula i kapsula, sa dejstvom od dvanaest sati.

“Poznatije sintetičke droge su i amfetamin, metafetamin sa uličnim nazivima spid ili kristal, zatim metadon, takozvani kristalići sa djelovanjem od čak trideset sati. DHB nazivaju još i droga za silovanje. Tu je još veliki broj sintetičkih droga o kojima bi moglo i trebalo više da se zna”, kaže naš izvor.

Sintetičke droge su, inače, na drugom mjestu najviše konzumiranih narkotika širom svijeta, poslije maruhuane, ispred heroina i kokaina, saopštila je ranije i Agencija UN za borbu protiv droge i kriminala (UNODC).

Poslije kanabisa, ATS (stimulansi tipa amfetamina) druga je najviše korišćena droga širom svijeta i nadmašila je heroin i kokain, dok na prvom mjestu ostaje kanabis, naveo je UNODC u izvještaju o narkoticima ATS, među koje spadaju ekstazi i metamfetamin.

Agencija UN je upozorila da je ova vrsta droga veoma opasna, ali da privlači manje pažnje od heroina i kokaina.

“Pristupačnih cijena i jednostavne za proizvodnju, droge ATS su privlačan izbor za milione korisnika u svim djelovima svijeta i pružaju kriminalcima mogućnost ulaska u novo i neistraženo tržište. Za razliku od droga biljnog porijekla, poput opijata i kokaina, sintetičke droge mogu se proizvoditi bilo gdje, s malim početnim kapitalom kriminalaca”, upozoreno je iz Agencije UN.

Količina zaplijenjenih narkotika ATS u jugoistočnoj Aziji ukazuje, tako, na trend dramatičnog porasta – od 2008. godine kada je zaplijenjeno 32 miliona tableta metamfetamina, do narednih nekoliko godina u kojima su zapljene dostigle 130 miliona.

Proizvodnja amfetamina naglo je povećana u zapadnoj Africi i Latinskoj Americi, dok je u Evropi i istočnoj i jugoistočnoj Aziji u porastu trend ubrizgavanja ATS injekcijama, čime se povećava opasnost od zaraze virusom HIV.

Sagovornik Portala RTCG objašnjava da je najveći proizvođač sintetičkih droga u Evropi Holandija, ali da kriminalne grupe sa naših prostora ove droge krijumčare iz Turske i Bugarske.

“Šverc ekstazija iz Turske ide preko Novog Pazara, Rožaja, Prijepolja do Sarajeva. Osim ove grupe, na Crnu Goru su naslonjene još dvije grupe, iz Doboja i Dervente”, objašnjava naš izvor.

Prema njegovim riječima “sintetikom” se bavi i jedna kriminalna grupa u Splitu, kao i u Zadru.

“Na Kosovu, zbog velikog prisutva heroina i kokaina, sintetičke droge su zanemarljivo prisutne, ali kosovski Albanci zato rade sa ekstazijem u Italiji, Njemačkoj i drugim zapadnoevropskim zemljama”, kaže ovaj izvor.

Za razliku od Srbije gdje je postojalo nekoliko fabrika i laboratorija za proizvodnju sintetičkih droga, naš izvor izvor tvrdi da nije poznato da u Crnoj Gori eventualno postoje takve laboratorije, ali naglašava da je naša država značajno tranzitno područje i za ovu vrstu narkotika.

U ukupnom švercu narkotika kroz Crnu Goru, sintetičke droge, prema nekim podacima, učestvuju sa sedam do deset odsto.

A gdje god ima šverca, tu ima i crnogorskih državljana. Tako je prije nekoliko godina jedan državljanin Crne Gore uhapšen u Švedskoj zbog pokušaja šverca šesto tableta sintetičke droge popularno nazvane “supermen”.

“Supermen” je jedna od takozvanih sintetičkih droga kojih ima veliki broj, i ustvari predstavlja lažni ekstazi, sa velikim opasnostima od smrtnog ishoda konzumiranja ove droge.

“Osim mladih ljudi, roditelji su ti koji treba da znaju mnogo više o sintetičkim drogama, o tome koliko su opasne, i koji treba da vode računa šta njihova djeca rade kada odu na žurke, gdje se najčešće, pored standardnih narkotika, koriste i mnogo opasnije sintetičke droge”, kazao je sagovornik za Portal RTCG.

 

Izvor: RTCG

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?

Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.

Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.

Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.

Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.

Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.

Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.

Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.

Continue Reading

Priroda i društvo

Mještani Botuna se okupljaju u podne ispred prostorija DNP-a

photo by Filip Filipović / Adria

Mještani Botuna i cijele Zete okupiće se danas u podne ispred prostorija Demokratske narodne partije kako bi dali podršku predsjedniku te partije Milanu Kneževiću, Maji Vukićević i Milunu Zogoviću koji su podnijeli ostavke u Vladi Crne Gore.

Kako je kazao jedan od predstavnika mještana Mihailo Ćetković, Zećani znaju da je okidač bio kolektor, ali ovog puta pozivaju i ljude iz cijele Crne Gore koji podržavaju da srpski jezik bude službeni, uvođenje trobojke kao državne zastave i dvojno državljanstvo.

“Danas se okupljamo u 12 sati ispred postorija DNP-a da damo podršku Zogoviću, Vukićević i Kneževiću. Da se Zogoviću i Vukićević zahvalimo što su podnijeli ostavke na funkcije u Vladi. Pozivamo ljude iz cijele Crne Gore da nam se pridruže u 12 sati zbog ostavki. Smatram da ne treba samo da budu ljudi iz Zete na skupu, već svi oni koji podržavaju jezik, zastavu i dvojno državljanstvo”, istakao je Ćetković.

On je pozvao sve da im se pridruže na skupu u podne ispred prostorija DNP-a koji se nalaze preko puta nekadašnjeg hotela Ljubović.

Continue Reading

Priroda i društvo

Meridianbet: Dok optužuju konkurenciju za neplaćanje poreza – njihovi tiketi ne prikazuju nijedan cent poreske obaveze

Fotografije tiketa tri priređivača koji se u javnosti predstavljaju kao primjer zakonitog poslovanja pokazuju da porez na dobitke nije obračunat niti jasno iskazan, uprkos tvrdnjama da upravo oni poštuju poreske propise.

U posljednjim danima svjedočimo intenzivnoj medijskoj kampanji u kojoj se pojedini priređivači igara na sreću predstavljaju kao „jedini koji obračunavaju i plaćaju poreze“, dok se konkurencija targetira kroz selektivne i netačne navode o navodnom kršenju zakona.

Međutim, dokumentacija koju danas stavljamo na raspolaganje javnosti govori suprotno.

Na priloženim tiketima tri kompanije koje najglasnije govore o zakonitosti poslovanja jasno se vidi da porez na dobitke nije obračunat, niti je prikazan na način koji bi omogućio potpunu poresku transparentnost prema igračima i državi.

Drugim riječima — oni koji se u medijima predstavljaju kao simbol poreske discipline, u praksi ne primjenjuju ono što javno zagovaraju.

Ovo otvara ključno pitanje:
kako je moguće da se u javnosti vodi agresivna kampanja o „neplaćanju poreza“, dok sopstveni tiketi ne sadrže nikakav obračun poreske obaveze?

Posebno je važno naglasiti da obračun i uplata poreza na dobitke igrača jeste moguća i zakonita praksa, pri čemu taj iznos ne predstavlja poreski priznati rashod i ne umanjuje osnovicu poreza na dobit — što je potpuno jasno u poreskoj praksi regiona.

Tvrdnje da priređivači „ne mogu“ obračunavati porez u ime igrača predstavljaju pogrešnu interpretaciju propisa i služe isključivo za medijsku manipulaciju.

Umjesto transparentne primjene zakona, svjedočimo pokušaju da se kroz javne optužbe skrene pažnja sa sopstvene prakse i stvori lažna slika o „poštenima“ i „nepoštenima“ na tržištu.

Činjenice su, međutim, neumoljive — poreska odgovornost se ne dokazuje saopštenjima, već jasnim i vidljivim obračunom na svakom tiketu.

Pozivamo nadležne institucije da jednako i dosljedno postupaju prema svim učesnicima na tržištu, bez selektivnog pristupa i bez podlijeganja medijskim spinovima.

Građani imaju pravo da znaju ko zaista poštuje zakon, a ko ga koristi kao alat za obračun sa konkurencijom.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto