Politika

Mandić: Toliko pritiska protiv koalicije ZBCG koja je proevropska

Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić je u intervjuu za Borbu istakao da toliko pritiska i toliko “svetog” rata protiv koalicije Za budućnost Crne Gore koja je proevropska, nije antizapadna i koja je prihvatila principe mandatara – nije zabilježeno nigdje u modernoj Evropi.

Na pitanje kako komentariše izjave zapadnih zvaničnika sa kojima se Predsjednik Milatović susreo tokom posjete SAD-u Mandić je kazao da se s nestrpljenjem očekuje obraćanje predsjednika Milatovića nakon povratka u Crnu Goru. Svi žele da čuju da li će biti glasnik želja drugih zemalja ili čuvar volje i slobode svoga naroda, kao i da li će njegova uloga biti svedena na to da se pokorava volji drugih ili će predstavljati simbol nezavisnosti i samostalnosti svoga naroda. Od ovog povratka i njegove objave dobićemo odgovore da li su vlasti Crne Gore spremne da prihvate tuđe kao svoje, a svoje gledaju kao tuđe. I na najnovije strašne i jezive poruke miješanja u unutrašnje stvari međunarodno priznate države, ćute čak I oni koji su dužni ne samo da progovore, nego kriknu glasom odgovornih branilaca svoje zemlje i neotuđivih prava koja pripadaju samo građanima Crne Gore. U javnosti možemo čuti rijetke ozbiljne ljude, patriote ove zemlje koji kritikuju i ne prihvataju “politiku diktata” jer shvataju opasnost kršenja načela suverenosti I samostalnosti Države. Mnogi ćute zbog straha, neki zbog učešća u vlasti, neki se strancima pokoravaju zbog fotelje predsjednika Skupštine ili ministarskih funkcija. Nažalost, takvo postupanje neće ostati samo na nivou lične sramote i neodgovornosti, nego će se prenijeti i na šire kolektive.

РАТ КОЈИ ВОДЕ НЕКЕ АМБАСАДЕ ПРОТИВ АУТЕНТИЧНИХ ПРЕДСТАВНИКА СРПСКОГ НАРОДА У ЦРНОЈ ГОРИ НИЈЕ ЗАБИЉЕЖЕН НИГДЈЕ У ЕВРОПИ!
Лидер НСД-а је поручио мандатару Спајићу да буде свјестан да ће му странци управљати владом, уколико дозволи да му је они и изаберу.
Истакао је да с… pic.twitter.com/Zk1ClmBHcx
— Андрија Мандић (@AndrijaMandicDF) September 23, 2023

Na pitanje o Mandataru Spajiću i o njegovoj poziciji kad je u pitanju formiranje vlade i da li smatra da je to posljedica raznih direktiva Mandić je kazao da je Mandatar vjerovatno svjestan da kada ti jednom stranci izaberu vladu, onda to nije više tvoja vlada, nego tuđa. Poslije toga, teško ćeš ikada izabrati ponovu svoju narodnu i demokratsku Vladu. Sve je nažalost počelo sa izborom vlade Zdravka Krivokapića, a danas je pred nama velika borba da odlučivanje ponovo vratimo u ruke legitimno izabranih predstavnika naroda. Možda oni, po ocjeni mnogih, nisu najbolji, ali to je bio izbor Crne Gore koji smo dužni svi da poštujemo, posebno oni koji su gosti u našoj kući.

Toliko pritiska i toliko “svetog” rata protiv koalicije Za budućnost Crne Gore koja je proevropska, nije antizapadna i koja je prihvatila principe mandatara – nije zabilježeno nigdje u modernoj Evropi. Zabraniti ćirilici da bude u vladi, srpskom jeziku da bude dio vlasti je ono protiv čega se Zapad bori. Da mi tražimo nešto drugo što nije demokratija i nije volja naroda, što nije ravnopravnost Srba, Crnogoraca, Bošnjaka, Albanaca, pa da ima nekog objašnjenja za ovu hajku koja se vodi protiv autentičnih političkih predstavnika srpskog naroda. Zašto ti sa strane traže, a mandatar bespogovorno prihvata, da se Bošnjaci više pitaju u Crnoj Gori nego Srbi, da Albanci imaju više prava od većine srpskog naroda, a da Hrvati ultimativno traže da se Srbima ne dozvoli bilo kakvo učešće u vlasti.

Da li je to multietnička i ravnopravna zemlja, kako piše u Ustavu, ili je ovo zemlja koja treba da zatvori vrata odlučivanja i vlasti svemu srpsko-pravoslavnom. To je pitanje ne samo za mandatara, nego i za ambasadore u Crnoj Gori. Da li ima igdje države, suverene zemlje gdje se germanski ambasadori hvale kako su u stalnom kontaktu sa mandatarom i redovnoj razmjeni mišljenja, a da o tome javnost ne zna ništa. Kako smo došli dotle da se ambasadori više pitaju o Vladi Crne Gore, nego što se pitaju o njihovim vladama. Ta bitnost koju su nametnuli nekim crnogorskim političarima strmoglavo opada kada od Podgorice krenu ka glavnim gradovima svojih država, kazao je Mandić.

Na pitanje da komentariše izjavu Nika Đeljošaja da popis treba odložiti zbog raznih tehničkih stvari Mandić je kazao kako su organizovanje popisa već dva puta odložile prethodne dvije Vlade Crne Gore i krajnje je vrijeme da se ta zakonska obaveza završi. U vremenu od velike pobjede nekadašnje opozicije na izborima 2020. godine pa do danas, paralelno se vode dva procesa kojima se urušava Crna Gora. Prvi da se legitimnim političkim predstavnicima srpskog naroda, pobjednicima izbora, ne dozvoljava ulazak u Vladu, a drugi je da se odlaže u nedogled organizovanje klasičnog popisa. Argumentacija za ta oba procesa je gola sila i brutalno nepoštovanje Ustava i zakona ove zemlje, kao i isključivanje svih demokratskih standarda i procedura koji važe u svim drugim demokratskim zemljama. Pošto je održavanje popisa zakazano za početak novembra i gotovo sve pripremljeno za njegovu organizaciju, svaki pokušaj odlaganja bi proizveo nesagledive posljedice ne samo za tu materiju, koja je jasno propisana međunarodnim standardima koje je Monstat u potpunosti ispoštovao, nego i za ukupne političke prilike u Crnoj Gori, konstatovao je Mandić u intervjuu za Borbu.

Sledeće

Petrić: U novoj Vladi biće Srba

Ne propustite

Pižurica: Daniloviću nije smetalo da bude ministar kod Đukanovića

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

DNP ostaje u Vladi, zahtijevaju dvojno državljanstvo, srpski jezik i trobojku

Predsjedništvo Demokratske narodne partije poručilo je saopštenjem za javnost nakon sjednice da će ministri iz redova te partije na prvoj sjednici Vlade pokrenuti inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, državnim simbolima i dijalogu o postrojenju za prečićavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu, a da će u slučaju izostanka podrške podnijeti ostavke i povući podršku Vladi Milojka Spajića. To isto će učiniti i u Podgorici.

Saopštenje nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP prenosimo integralno:

Zaključci Predsjedništva DNP+a:

Na danas održanoj sjednici Predsjedništva Demokratske narodne partije jednoglasno su doneseni sljedeći zaključci:

Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državljanstvu,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje PPOV-a,

U slučaju da na Vladi ne dobiju podršku za ove inicijative, članovi Vlade iz redova DNP-a Milun Zogovoć i Maja Vukićević podnijeće ostavke na svoje funkcije, a poslanički klub otkazaće podršku Vladi Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u SO Podgorica otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću. DNP od prvog dana podrške, a kasnije i učešća u Vladi nije odustao od svojih ideoloških i programskih principa.

Naša programska opredeljenja nisu ni u kakvoj koliziji sa Koalicionim sporazumom, ni sa tzv. Barometrom 26, jer se radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino ignorišu u Crnoj Gori. Nakon završenog popisa stanovništva, svaka naša javna inicijativa o normiranju srpskog jezika kao službenog u Ustavu, donošenja Zakona o državljanstvu, zakonskog normiranja trobojke kao narodne zastave, nailazila bi na odbijanje naših koalicionih partnera u Vladi. Diskriminisati lingvističku većinu, ignorisati postojanje na desetine hiljada naših sunarodnika koji žive u Srbiji, dok u Crnoj Gori nemaju nikakva prava, a istovremeno se ponižavati ispod praga nacionalnog dostojanstva i prihvatati ultimatume pojedinih država iz regiona, nije i ne može biti u interesu građana koji su nam dali podršku na parlamentarnim izborima 2023. godine.

Nedavna represivna akcija policije nad golorukim i miroljubivim građanima Zete u potpunosti je ogolila suštinu ove Vlade, ili njenih dominantnih djelova. Uhapsiti pedeset četvoro stanovnika Zete među kojima su bila maloljetna lica, žene, starci, predsjednik Opštine Zeta, odbornici, samo zato što su mirno branili referendumsku volju i protivili se koruptivnom projektu izgradnje PPOV- a, predstavlja nedopustiv čin represije. Da tragikomedija bude potpuna ovom akcijom su rukovodila lica koja su hapsila građane Zete i Crne Gore za vrijeme litija, što najbolje svjedoči o „reformisanoj“ i “vetingovanoj“ policiji koja je za sramnu akciju u Botunu dobila čestitke od premijera Spajića i gradonačelnika Mujovića.

Bez obzira na gore navedeno, uvažili smo inicijativu Andrije Mandića o započinjanju novih pregovora kako bi se prevazišla narastajuća kriza.

Nažalost, ovi pregovori su sinoć okončani bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio predložene opcije koje su mogle biti osnov daljih razgovora s mještanima Botuna. Demokratska narodna partija je sve vrijeme pozivala na dijalog oko najvažnijih društveno političkih tema, redovno smo dobijali ćutanje ili negativne odgovore na ove pozive. I sad smo spremni da učestvujemo u dijalogu, ukoliko postoji spremnost sa druge strane. Ali svi treba da znaju, nema trgovine sa ideološkim i programskim principima.

DNP nije u Vladi zbog fotelja, nego zbog građana koji su nam dali glas da štitimo njihove interese. I neće nam predstavljati nikakav problem da napustimo Vladu ukoliko budu odbijene naše inicijative.

Nemamo namjeru da budemo nijemi posmatrači i saučesnici u asimilaciji srpskog naroda, koruptivnim aferama, sumnjivim ugovorima i daljem devastiranju nacionalnih resursa i interesa. Crna Gora bi trebalo da bude država svih nas, a sve više postaje država nekolicine njih koji će je napustiti istog trenutka kad ostanu bez funkcija. DNP nema rezervnih destinacija, to smo dokazali, i dokazaćemo beskompromisnom borbom od koje nismo odustali. Naša ponuda je jasna i nepromjenjiva, sad su drugi na potezu”, navedeno je u saopštenju nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP-a.

Politika

Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.

Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.

Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.

Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.

Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.