Država štiti nelegalne – legalnima uskraćuje pravo na opstanak

U Crnoj Gori danas nije dovoljno da poslujete po zakonu — morate biti spremni da se borite protiv sopstvene države.

Dok Ministarstvo finansija u Skupštini gura restriktivne izmjene Zakona o igrama na sreću pod plaštom „zaštite maloljetnika“ i „javnoga interesa“, pravi rat se vodi na terenu. Ne protiv nelegalnih kladionica i online sajtova koji bukvalno niču svakog dana — već protiv onih koji posluju legalno, plaćaju poreze, zapošljavaju radnike i pokušavaju da prežive.

Dvostruki standardi: Legalni pod prismotrom, nelegalni bez kontrole

Više od 400 ilegalnih objekata i preko 500 sajtova svakodnevno radi bez ikakve kontrole. Znaju to svi – od Poreske uprave do Ministarstva. I uprkos tim saznanjima, nijedna jedina terenska kontrola nije sprovedena. Nula. Prazna statistika i tišina institucija.

S druge strane, legalni priređivači su izloženi svakodnevnim inspekcijama, novim pravilnicima, ograničenjima u radnom vremenu, zabrani oglašavanja i sve težim fiskalnim opterećenjima. Kao da država želi da ih potpuno potisne sa tržišta.

Zakon protiv Ustava: Selektivna represija bez pravnog osnova

Posebno zabrinjava činjenica da neki članovi predloga zakona direktno krše Ustav Crne Gore — naročito kada je riječ o:

• povredi prava na rad,
• povredi prava na slobodno preduzetništvo, i
• diskriminaciji legalnih subjekata u odnosu na nelegalne.

Prema Ustavu, svi građani i pravna lica imaju pravo na jednak tretman pred zakonom. Međutim, predložene izmjene uvode selektivnu primjenu propisa koja u praksi vodi do gušenja zakonitog poslovanja. Time se pravna sigurnost ozbiljno narušava, a država rizikuje tužbe i međunarodne arbitraže.

Javni interes ili planirana eliminacija?

Ako ovaj zakon prođe, posljedice će biti pogubne. Ne samo po industriju — već po principe jednakosti, zakonitosti i ekonomskog opstanka. Država bi mogla da se suoči s masovnim tužbama, odštetnim zahtjevima, gubitkom prihoda i potpunim gubitkom kontrole nad tržištem igara na sreću.

Jer kada otjerate legalne, ostaju samo nelegalni.

Vrijeme je za odgovornost

• Zašto se nelegalni priređivači tolerišu dok se legalni sankcionišu?
• Zašto se zakon koristi da se eliminišu oni koji ga poštuju?
• Zašto Ministarstvo finansija ignoriše postojanje stotina nelegalnih objekata?

Ovo nije zaštita javnog interesa. Ovo je institucionalno povlađivanje kriminalu i pokušaj da se legalni biznisi dovedu do ivice opstanka.

Ustav, zakon i tržište – za sve jednako

Legalni priređivači ne traže povlastice. Traže samo jedno – da država poštuje sopstvene zakone i Ustav. Ako Ministarstvo finansija zaista brine o maloljetnicima, neka konačno zatvori oči pred populizmom i otvori ih prema stvarnim problemima: nekontrolisanom rastu sive ekonomije i kriminala u sektoru igara na sreću.

Jer kada zakon postane alat za selektivnu eliminaciju — više nije zakon.

Već više od pet godina legalni priređivači igara na sreću trpe brutalne, sistematske pritiske, dok pred očima države nelegalno tržište eksplodira u punom kapacitetu. Uprkos znanju koje nadležni posjeduju, ni jedna jedina terenska kontrola nije sprovedena nad više od 400 nelegalnih zemaljskih objekata niti nad preko 500 ilegalnih sajtova koji svakodnevno posluju širom Crne Gore.

Ovaj zastoj predstavlja nesvakidašnji presedan — punih 25 godina nikada znaci državne pasivnosti nisu bili ovako izraženi. Zabrinjavajuće je što je formirano Koordinaciono tijelo za zaštitu i unapređenje javnog interesa u oblasti priređivanja igara na sreću, koje bi trebalo da koordinira mjere zaštite javnog interesa, posebno maloljetnika. Međutim, nakon prve sjednice 28. februara 2024. godine, i niza održanih sastanaka, ne vidimo nikakve konkretne akcije na terenu — samo upravni sastanci i regulatorni diskurs.

Ovo je prvi put da se država ne samo povlači iz borbe protiv nelegalnog tržišta, već svojim odlukama i propisima aktivno otežava rad isključivo legalnim priređivačima. Dok se lažno promovišu mjere „zaštite djece“, nelegalni objekti – bez ikakve kontrole, ograničenja ili poreskih obaveza – bilježe enormne profite.

Postavlja se pitanje: kome ide u korist ovakva praksa Ministarstva finansija? Da li se svjesno ide ka tome da legalna industrija bankrotira, da se više od 2.000 radnih mjesta ugasi, kako bi se otvorio još veći prostor za djelovanje nelegalnih priređivača?

Nikada ranije, ni u vrijeme kada je bilo pritužbi na efikasnost kontrola, nije postojala sumnja u namjere prethodnih vlasti – da se bore protiv sive zone. Danas, s druge strane, ne samo da se ne preduzima nijedna radnja protiv nelegalnih, već se zakonodavni okvir koristi da se sistematski opstruiraju i kažnjavaju oni koji posluju zakonito.

Ako ovakav trend bude nastavljen, jedina opcija koja će ostati legalnim priređivačima biće tužbe protiv države Crne Gore za naknadu štete zbog donošenja nezakonitih i diskriminatornih propisa.

Upozoravamo javnost i nadležne institucije: višegodišnje ignorisanje postojanja više stotina nelegalnih objekata i odbijanje da se po tom osnovu postupa — nije administrativni previd, već sistemski problem koji dovodi u pitanje jednakost pred zakonom, zdravlje tržišta i egzistenciju hiljada porodica.

Zakon treba da važi za sve jednako. Tražimo odgovore. Tražimo djelovanje.

U Crnoj Gori je Dan žalosti zbog niza tragedija koje su se prethodnih dana dogodile.

Premijer Milojko Spajić saopštio je da je 28. jul proglašen za Dan žalosti u Crnoj Gori.

On je u objavi na Instagramu napisao da je Dan žalosti proglašen u znak poštovanja prema izgubljenim životima u nizu tragedija koje su se prethodnih dana dogodile u našoj zemlji.

“Dijelimo tugu i stojimo uz porodice stradalih”, rekao je Spajić.

U samo deset dana, od 16. do 26. jula, Crna Gora je ostala bez 12 života – u nizu incidenata koji uključuju nesreće, porodične tragedije, oružane sukobe i kriminalne obračune.

Najnoviji slučaj zabilježen je u Budvi, gdje su u dvostrukom ubistvu stradali otac i sin. Osumnjičeni je njihov brat i stric, S.S. (65), a motiv se, prema nezvaničnim informacijama, vezuje za porodičnu svađu oko prevoza putnika brodom.

U četvrtak je javnost ostala nijema kada su u Goliji, na oko 50 kilometara od Nikšića, pronađena tijela oca i kćerke. Riječ je o ubistvu i samoubistvu.

I niz nesrećnih slučajeva dodatno je povećao broj stradalih. Mladić iz Podgorice se 20. jula utopio u Morači, dok je istog dana Đorđije Mihailović iz beranskog sela Zagrađe stradao od udara groma. Ranije tog dana je u Đenovićima, poginula jedna osoba u saobraćajnoj nesreći.

U Mojkovcu, su 22. jula, dva mladića iz mjesta Jakovići izgubila su život utapanjem u rijeci Tari, kod mjesta Slatina. Njihova tijela su uočena kako plutaju rijekom, a ekipe policije, Hitne pomoći i službi spasavanja odmah su upućene na teren.

Dva dana kasnije, 24. jula, u saobraćajnoj nesreći u mjestu Blizikuće kod Budve stradao je državljanin Srbije, S.P. (1957), koji je nakon udesa prebačen u barsku bolnicu, gdje je preminuo.

U Podgorici, 16. jula, u naselju Stara Varoš, teško je ranjen Igor Nedović, koji je potom preminuo u Kliničkom centru Crne Gore.

Samo dan kasnije, 17. jula, u Barseloni je ubijen Filip Knežević, čije se ubistvo povezuje sa nastavkom obračuna kotorskih kriminalnih klanova.

U pucnjavi u ulici Svetozara Markovića u Podgorici 20. jula, ubijen je Ivan Milačić, dok su još dvije osobe ranjene. Iz policije je potvrđeno da je riječ o lakšim povredama, ali se okolnosti pucnjave još istražuju.

Napad na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića 18. jula dodatno je produbio osjećaj nesigurnosti. U napadu su, kako je ranije objavljeno, učestvovali Jovo, Bato i Vidak Mitrović. Jovanović se nakon hospitalizacije u KCCG vratio radnim obavezama.

Potresan je bio i slučaj iz Herceg Novog, gdje je 16-godišnji Harun Mekić brutalno pretučen i izboden nožem 19. jula ispred jedne diskoteke u Igalu. Prema riječima njegove majke, napad je izvršila grupa mladića iz Beograda. Život mu je, kako navodi, spašen zahvaljujući brzoj reakciji slučajne prolaznice i roditelja jednog od drugara.

Izvor: RTCG