Politika

Milatović: Stoltenberg je bio malo zatečen, ali je dobro odreagovao

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga pozvao da dođe u Crnu Gori i da oda počast nevino stradalim žrtvama iz 1999. godine.

“Bio je malo zatečen, ali je dobro odreagovao i kazao da će sa svojim timom razmisliti o tome”, rekao je Milatović.

Podsjetio je da je njegova prva zvanična posjeta kao predsjednika bila Briselu i da je tako pokazao šta je prioritet njega kao predsjednika i nada se buduće vlade.

“Prioritet broj dva je normalizacija dobrosusjedskih odnosa. Odnosi između Srbije i Crne Gore u prethodnom periodu nijesu bili dobri… Sa Srbijom želim da normalizujem odnose”, rekao je Milatović, koji je bio večeras gost Petra Komnenića, autora emisije “Načisto”.

On nije želio da komentariše izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je poručio da se on i premijer Dritan Abazović koji su ponudili da Crna Gora posreduje u dijalogu između Srbije i Kosova “da se manu domaćinstva”.

Predsjednik Crne Gore je kazao da će u Srbiji razgovarati sa predsjednikom Srbije, kao i sa predsjednicima Vlade i Skupštine te zemlje.

“Mnoge teme treba da budu tema razgovora i biće dio razgovora. Da li ćemo imati neke rezultate nakon tih razloga, uvjeren sam da nećemo preko noći, ali je važno da razgovaramo otvoreno, partnerski i otvoreno”, rekao je Milatović.

On je kazao i da ne želi da komentariše mogućnost da bivši ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović bude ponovo imenovan.

“Volio bih da se dogovorimo o tome da na jesen i mi i oni pošaljemo nove ambasadore i tako normalizujemo odnos sa dva nova ambasadora i restartujemo naše odnose”

Milatović je rekao i da je Bošnjačka stranka ostvarila dobar rezultat i da pozdravljam odluku da predstavnici manje brojnih naroda treba da budu u novoj vladi.

“To bi trebalo da postane dobra praksa svih vlada. Ali isto tako očekujem i da se promijeni i određeno ponašanje koje je postojalo u prethodnom periodu i donekle bilo promovisano od Bošnjačke stranke. Prije svega mislim na partijsko zapošljavanje na mjestima gdje su ljudi trebali da dođu po konkursima. Imali ste praksu da ste na mnoga mjesta gdje su trebali da dođu profesionalci imali partijska zapošljavanja. Bošnjačkoj stranci je možda i previše prišivena etiketa koju je skoro svaka partija u Crnoj Gori koristila i nadam se da ćemo tu praksu promijeniti”, kazao je on.

Komentarišući stav Spajića da GP URA nema mjesta u budućoj vladi, Milatović je naveo:

“Javnost dobro zna koga sam zvao u vladu, kada sam pravio druge vlade, kao na primjer u Podgorici. Nadam se da se pravi u odnosu na neke principe”.

Upitan da li misli da bi bila veća šteta od učešća ili ne učešća DF-a u vladi, odgovorio je:

“Pretpostavljam da smo došli u fazu demokratskog razvoja i da građani su ti koji biraju naše vlade. Svako treba da uradi svoj dio posla i da određene stvari koje nekome nijesu prihvatljive i trebaju da postanu zajednički neprihvatljive i prihvatljive”.

Milatović je kazao da je za savjetnike u kabinetu “imenovao šest profesionalaca”.

“Koji nijesu članovi Pokreta Evropa sad. Na taj način sam pokazao novu praksu. Napravio sam javni poziv gdje sam želio da pozovem ljude da se prijave. Moji saradnici su prošli kroz listu prijavljenih i od hiljadu i nešto prijavljenih veliki broj je profesija koje po sistematizaciji ne odgovaraju profilima potrebama Predsjedništva. Od šest savjetnika koje sam imenovao, tri sam imenovao iz konkursa i pokazao jedan način dodatne transparentnosti…”, rekao je između ostalog Milatović.

Milatović je rekao i da razmišljao da zamrzne funkciju u Pokretu Evropa sad.

“Ali to nije predviđeno statutom partije, pa sam odlučio da zamrznem poziciju neučestvovanjem u parlamentarnoj kampanji i dogovaranju naredne vlade”, pojasnio je Milatović.

Upitan da li je kao stranački funkcioner uključen u pregovore oko formiranje 44. vlade, Milatović je istakao da je i ranije najavio da neće učestvovati uopšte u izbornoj kampanji.

“Nisam aktivno učestvovao u kampanji i pokazao dobru demokratsku praksu. Ne učestvujem aktivno u formiranju vlade. Spajić je predvodio izbornu listu PES-a, on je taj koji vodi tu komunikaciju i to mu mjesto pripada. Imam prioritet i primat ovomo što se zove predsjednička pozicija i želim da zadržim dozu neutralnosti i objektivnosti”, rekao je Milatović.

Naveo je i da sa Spajićem ima “periodičnu komunikaciju”.

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović danas je kazao da SDT ima dva predmeta formirana povodom afere “Do Kvon” u kojoj se pominje i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić.

Upitan da li to moglo biti prepreka da se mandat za sastav Vlade da Spajiću, Milatović je odgovorio.

“Ne bih komentarisao istrage koje su trenutno pokrenute. Ono što znam je da je Spajić predvodio izbornu listu koja je osvojila najveći broj mandata. Vrlo odgovorno ću pristupiti formalnim konsultacijama koje se tiču formiranja vlade”, rekao je Milatović.

Upitan da li je od Spajića tražio objašnjenje o poznanstvima sa Do Kvonom, odgovorio je:

“Dobio sam odgovor kakav je dobila i javnost. Spajić je obrazložio to poznanstvo. Tog čovjeka ne znam. Što se tiče predsjedničke kampanje koju sam vodio ona je jasna, prošla je kroz izvještaj ASK-a i tu su stvari čiste. Mislim da Spajić i tužilaštvo treba da odgovore na pitanja”.

Predsjednik Crne Gore je poručio i da odgovorna vlast ne bi smjela da funkcioniše po principu da cilj opravdava sredstva.

“Čini mi se da je u prethodnih godinu i nešto dana više puta i nova parlamentarna većina sebi dopuštala takvu praksu, koja je u prethodnom periodu bila isključivo legat prethodnih parlamentarnih većina. To je neprihvatljivo ponašanje. Apel novom sazivu Skupštione je da u dobroj namjeri pristupa donošenju zakona. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o Predsjedniku donijet je uprskos jasnom stavu Venecijanske komisije…”, rekao je Milatović.

Dodao je i da je Ustavni sud odluku o izmjenama Zakona o predsjedniku morao da uradi mnogo ranije.

“Ovo ne znači da se miješam u rad Ustavnog suda, imam pravo da u ime građana poručim da Ustavni sud treba efikasnije da donosi odluke, pogotovo ove koje su bile važne u ovih par mjeseci”, istakao je Milatović.

Sledeće

Za naknade Đukanoviću i članovima kabineta skoro 200.000 eura

Ne propustite

Knežević: Sa Spajićem nismo razgovarali ni formalno ni neformalno

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Očekujem da se predlozi o državnim simbolima i državljanstvu nađu na dnevnom redu 7. aprila

Predsjednik DNP-a Milan Knežević podsjetio je da je ta partija 2. februara predala u skupštinsku proceduru predlog dopuna Zakona o državnom simbolima i Danu državnosti Crne Gore.

“Nova sjednica Skupštine je zakazana za 7. aprila, a predsjedniku Andriji Mandiću smo predložili da na dnevni red stavi naš predlog, a to je da, uz državnu zastavu, alaj barjak, bude normirana i narodna zastava, crvena-plava-bijela i da bude isticana na zgradi Predsjednika, Skupštine, da se ističe na dane žalosti koje odredi Vlada, na Dan državnosti, prilikom sportskih i drugih manifestacija, na zgradama lokalnih samouprava i javnih ustanova…”, rekao je Knežvić.

Dodao je da je pri kraju i njihov predlog zakona o državljanstvu, te da će ubrzo biti predat u skupštinsku proceduru.

“Svakako, 7. aprila očekujem da će naše kolege iz 44. Vlade, ali i iz opozicije glasati da se ovo stavi na dnevni red, pa onda da vodimo argumentovanu raspravu. Bilo bi dobro, da u susret evropskim integracijama, obradujemo Martu Kos i Marijana Šareca, jer vjerujem da će svesrdno pozdraviti ono što Skupština usvoji aklamacijom, a šta miri Crnu goru i doprinosi njenoj stabilnosti”, rekao je Knežević.

On je kazao i da su poslušali premijera Milojka Spajića koji je rekao da je ovo pitanje za Skupštinu.

“Ostaje nejasno kako to da Vlada koja vodi spoljnu i unutrašnju politiku kada je predlagala izmjene Ustava u oblasti pravosuđa, nije predala one u vezi srpskog jezika. Gospodin Spajić je u najboljim godinama, očeujem da se može desiti prosvjetljenje kao na putu za Damask i da sljedećih nedjelja predloži promjene UStava vezane za srpski jezik. Mi ne tražimo ništa, osim onoga što nam pripada i po popisu i po istorijskoj i duhovnoj vertikali države Crne Gore i što su drugi dobili. Nadam se da će imati razumijevanje za nas”, rekao je Knežević.

On je iskoristio priliku da čestita BiH plasman na Svjetsko prvenstvo.

Funkcioner DNP-a i bivši potpredsjednik Vlade Milun Zogović kazao je da ne vidi zašto svi činioci vladajuće većine i opozicije ne bi prihvatili predlog, da trobojka dobije status koji zaslužuje.

“Postoji nešto što se zove evropski standard i evropska praksa i nešto što se zove zabrana diskriminacije. Očekujem da će parlamentarna većina podržati naš zakonski predlog”.

Na pitanje novinara kako gleda na to što će možda na njihova mjesta u Vladi doći kandidati Nove srpske demokratije (NSD), ali i da li je bilo razgovora sa Mandićem, Knežević je odgovorio da je to na nivou medijskih spekulacija.

On se zahvalio Vukićević i Zogoviću na principijelnosti, istakavši da su “istraživanja pokazivala da su bili među najboljim članovima Vlade”.

“Bilo je spekulacija da ću ja doći na poziciju u Srbiji. Ne bih komentarisao dok ne dobijemo akt iz Vlade”, poručio je.

On je podsjetio da je trebalo da dođe i do imenovanja ministra sporta, pa još nije.

“Evo Spajić obavlja tu funkcije i dobija dres sa brojem 28. Samo da ne bude 48, pa da 2048 uđemo u EU”, rekao je Knežević.

Govoreći o razgovorima sa NSD, Knežević je poručio da je Mandić prvo želio da održi stranačke organe, te da ih je održao, a da sad DNP želi da ih održi i da žele da formiraju radnu grupu koji će pregovarati sa NSD-om.

“Mojs tav je da nije prirodno da jedan dio koalicije bde u vlasti, drugi u opoziciji, ali zavisno od 7. aprila i toga kako kolege budu glasale za to da se ova tema nađe na dnevnom redu, mi ćemo se određivati prema svemu tome”, poručio je.

Na pitanje “Vijesti”, šta ako ne prođe, Knežević je poručio da ne vidi zašto ne bi.

“Nadam se da će Dečanska zvona i zvona Pećaršije uticati na klub PES-a gde se svi izjašnjavaju kao Srbi po hodnicima”, poručio je.

“Za ovo je potreban 41 poslanik, nije potrebno da se ide na referendum. Ne vidim što je problem da se uvede ova trobojka koju je ukinuo Ranko Krivokapić. Ovo je zastava iz 1905. kad nisu bili rođeni ni Alekandar Vučić ni Vladimir Putin“, rekao je Knežević.

Politika

Pokret Evropa sad napušta vlast u Pljevljima

Nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma, Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.

“Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja”, piše u saopštenju.

U lokalnom parlamentu djelovaće kao, ističu, odgovoran i konstruktivan politički subjekt – podržaće sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost.

“Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija”, kazali su iz PES-a.

Poručili su da Pokret Evropa sad politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.

“Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet”, zaključili su.

Politika

Knežević: Zahvaljujući Rusiji i ruskom rukovodstvu, Crna Gora je postala nezavisna država

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević poručio je da njegova partija neće dozvoliti, kako tvrdi, širenje srbofobije i rusofobije u Crnoj Gori, optužujući i vlast i opoziciju da vode politiku koja je suprotna ranijim državnim potezima.

Knežević je posebno istakao da je u periodu prije referenduma o nezavisnosti Rusija imala ključnu ulogu u političkom i ekonomskom kontekstu Crne Gore.

“Kada je bila potrebna Rusija Demokratskoj partiji socijalista 2004. i 2005, 2006. godine kako bi se stvorili predreferendumski i referendumski uslovi da Crna Gora postane nezavisna onda je Vladimir Putin bio naš slovenski brat, Sergej Lavrov i Sergej Šojgu su bili braća koja su su dolazila na crnogorsko primorje i družili se sa Đukanovićem, družili se sa Milanom Roćenom i o tome postoje telefonski zapisi koje je Crna Gora imala priliku da sluša”, naveo je Knežević.

Knežević je ocijenio da je investicija u Kombinat aluminijuma Podgorica bila jedan od ključnih elemenata tog perioda, navodeći da, prema njegovim riječima, Rusija nije oštetila Crnu Goru, već obrnuto.

“Isključivo zahvaljujući Rusiji i ruskom rukovodstvu i investiciji koja je bila kupovina KAP-a, nije Deripaska opljačkao Crnu Goru, nego je Crna Gora tj. državno rukovodstvo opljačkalo Rusiju gdje i dan dana postoje razne vrste arbitražnih sporova Crna Gora je postala nezavisna država ili bolje reći privatna država Mila Đukanovića zasnovana na anti-srpskom narativu“, rekao je Knežević.

On je dodao da danas isti politički akteri, koji su ranije sarađivali sa Rusijom, kritikuju tu državu i mijenjaju političke stavove u skladu sa, kako tvrdi, sopstvenim interesima.

Knežević je ujedno kritikovao i Pokret Evropa sad, navodeći da ta politička grupacija, prema njegovim riječima, vodi identičnu politiku kao DPS kada je riječ o odnosu prema Srbiji i Rusiji.

Govoreći o sopstvenim političkim vezama, naveo je da je 2016. godine potpisao sporazum o saradnji sa partijom Jedinstvena Rusija, ističući da taj dokument, kako kaže, nije u suprotnosti sa evropskim putem Crne Gore.

„Za razliku od DPS-a i PES-a koji bježe od svega što je srpsko i rusko, ja nemam problem da saopštim da sam 27. juna 2016. godine potpisao deklaraciju i sporazum o međusobnoj saradnji sa Jedinstvenom Rusijom Vladimira Putina koji danas objavljujem, jer sam to obećao u Skupštini i u kom ne postoji ništa inkriminišuće, a tiče se evropskog puta Crne Gorem niti ništa inkriminišuće a tiče se nezavisnosti Crne Gore. Radi se o tome da se obavezujemo na saradnju koja će produbljivati ekonomske, kulturne i duhovne veze između naše dvije države“, poručio je Knežević.

On je dodao i da je imao priliku da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ocjenjujući to kao značajno političko iskustvo.

Knežević zaključuje da će DNP, kako kaže, ostati „branik“ protiv politika koje, prema njegovim riječima, narušavaju tradicionalne veze Crne Gore sa Srbijom i Rusijom.