Politika

Milatović: Stoltenberg je bio malo zatečen, ali je dobro odreagovao

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga pozvao da dođe u Crnu Gori i da oda počast nevino stradalim žrtvama iz 1999. godine.

“Bio je malo zatečen, ali je dobro odreagovao i kazao da će sa svojim timom razmisliti o tome”, rekao je Milatović.

Podsjetio je da je njegova prva zvanična posjeta kao predsjednika bila Briselu i da je tako pokazao šta je prioritet njega kao predsjednika i nada se buduće vlade.

“Prioritet broj dva je normalizacija dobrosusjedskih odnosa. Odnosi između Srbije i Crne Gore u prethodnom periodu nijesu bili dobri… Sa Srbijom želim da normalizujem odnose”, rekao je Milatović, koji je bio večeras gost Petra Komnenića, autora emisije “Načisto”.

On nije želio da komentariše izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je poručio da se on i premijer Dritan Abazović koji su ponudili da Crna Gora posreduje u dijalogu između Srbije i Kosova “da se manu domaćinstva”.

Predsjednik Crne Gore je kazao da će u Srbiji razgovarati sa predsjednikom Srbije, kao i sa predsjednicima Vlade i Skupštine te zemlje.

“Mnoge teme treba da budu tema razgovora i biće dio razgovora. Da li ćemo imati neke rezultate nakon tih razloga, uvjeren sam da nećemo preko noći, ali je važno da razgovaramo otvoreno, partnerski i otvoreno”, rekao je Milatović.

On je kazao i da ne želi da komentariše mogućnost da bivši ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović bude ponovo imenovan.

“Volio bih da se dogovorimo o tome da na jesen i mi i oni pošaljemo nove ambasadore i tako normalizujemo odnos sa dva nova ambasadora i restartujemo naše odnose”

Milatović je rekao i da je Bošnjačka stranka ostvarila dobar rezultat i da pozdravljam odluku da predstavnici manje brojnih naroda treba da budu u novoj vladi.

“To bi trebalo da postane dobra praksa svih vlada. Ali isto tako očekujem i da se promijeni i određeno ponašanje koje je postojalo u prethodnom periodu i donekle bilo promovisano od Bošnjačke stranke. Prije svega mislim na partijsko zapošljavanje na mjestima gdje su ljudi trebali da dođu po konkursima. Imali ste praksu da ste na mnoga mjesta gdje su trebali da dođu profesionalci imali partijska zapošljavanja. Bošnjačkoj stranci je možda i previše prišivena etiketa koju je skoro svaka partija u Crnoj Gori koristila i nadam se da ćemo tu praksu promijeniti”, kazao je on.

Komentarišući stav Spajića da GP URA nema mjesta u budućoj vladi, Milatović je naveo:

“Javnost dobro zna koga sam zvao u vladu, kada sam pravio druge vlade, kao na primjer u Podgorici. Nadam se da se pravi u odnosu na neke principe”.

Upitan da li misli da bi bila veća šteta od učešća ili ne učešća DF-a u vladi, odgovorio je:

“Pretpostavljam da smo došli u fazu demokratskog razvoja i da građani su ti koji biraju naše vlade. Svako treba da uradi svoj dio posla i da određene stvari koje nekome nijesu prihvatljive i trebaju da postanu zajednički neprihvatljive i prihvatljive”.

Milatović je kazao da je za savjetnike u kabinetu “imenovao šest profesionalaca”.

“Koji nijesu članovi Pokreta Evropa sad. Na taj način sam pokazao novu praksu. Napravio sam javni poziv gdje sam želio da pozovem ljude da se prijave. Moji saradnici su prošli kroz listu prijavljenih i od hiljadu i nešto prijavljenih veliki broj je profesija koje po sistematizaciji ne odgovaraju profilima potrebama Predsjedništva. Od šest savjetnika koje sam imenovao, tri sam imenovao iz konkursa i pokazao jedan način dodatne transparentnosti…”, rekao je između ostalog Milatović.

Milatović je rekao i da razmišljao da zamrzne funkciju u Pokretu Evropa sad.

“Ali to nije predviđeno statutom partije, pa sam odlučio da zamrznem poziciju neučestvovanjem u parlamentarnoj kampanji i dogovaranju naredne vlade”, pojasnio je Milatović.

Upitan da li je kao stranački funkcioner uključen u pregovore oko formiranje 44. vlade, Milatović je istakao da je i ranije najavio da neće učestvovati uopšte u izbornoj kampanji.

“Nisam aktivno učestvovao u kampanji i pokazao dobru demokratsku praksu. Ne učestvujem aktivno u formiranju vlade. Spajić je predvodio izbornu listu PES-a, on je taj koji vodi tu komunikaciju i to mu mjesto pripada. Imam prioritet i primat ovomo što se zove predsjednička pozicija i želim da zadržim dozu neutralnosti i objektivnosti”, rekao je Milatović.

Naveo je i da sa Spajićem ima “periodičnu komunikaciju”.

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović danas je kazao da SDT ima dva predmeta formirana povodom afere “Do Kvon” u kojoj se pominje i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić.

Upitan da li to moglo biti prepreka da se mandat za sastav Vlade da Spajiću, Milatović je odgovorio.

“Ne bih komentarisao istrage koje su trenutno pokrenute. Ono što znam je da je Spajić predvodio izbornu listu koja je osvojila najveći broj mandata. Vrlo odgovorno ću pristupiti formalnim konsultacijama koje se tiču formiranja vlade”, rekao je Milatović.

Upitan da li je od Spajića tražio objašnjenje o poznanstvima sa Do Kvonom, odgovorio je:

“Dobio sam odgovor kakav je dobila i javnost. Spajić je obrazložio to poznanstvo. Tog čovjeka ne znam. Što se tiče predsjedničke kampanje koju sam vodio ona je jasna, prošla je kroz izvještaj ASK-a i tu su stvari čiste. Mislim da Spajić i tužilaštvo treba da odgovore na pitanja”.

Predsjednik Crne Gore je poručio i da odgovorna vlast ne bi smjela da funkcioniše po principu da cilj opravdava sredstva.

“Čini mi se da je u prethodnih godinu i nešto dana više puta i nova parlamentarna većina sebi dopuštala takvu praksu, koja je u prethodnom periodu bila isključivo legat prethodnih parlamentarnih većina. To je neprihvatljivo ponašanje. Apel novom sazivu Skupštione je da u dobroj namjeri pristupa donošenju zakona. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o Predsjedniku donijet je uprskos jasnom stavu Venecijanske komisije…”, rekao je Milatović.

Dodao je i da je Ustavni sud odluku o izmjenama Zakona o predsjedniku morao da uradi mnogo ranije.

“Ovo ne znači da se miješam u rad Ustavnog suda, imam pravo da u ime građana poručim da Ustavni sud treba efikasnije da donosi odluke, pogotovo ove koje su bile važne u ovih par mjeseci”, istakao je Milatović.

Sledeće

Za naknade Đukanoviću i članovima kabineta skoro 200.000 eura

Ne propustite

Knežević: Sa Spajićem nismo razgovarali ni formalno ni neformalno

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Radunović: Najbolje je obeštetiti mještane Botuna

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je za kolektor u Botunu dokumentacija skupljena i nakon manjih propusta koji su vraćeni na ispravku, neće postojati nijedan jedini razlog sa zakonske strane da se ne izda građevinska dozvola.

“Problem koji imaju građani u Botunu je sa zagađenjem od strane tadašnjeg Kombinata alumiinijuma (bazen crvenog mulja). Tamo su užasni uslovi za život. Voda zatrovana a ovo je bio još jedan dodatak sa ovim incidentima koji su se dešavali sa prelivanjem iz Podgorice iz kolektora ovog starog, koji je bio predviđen za pedesetak hiljada ljudi, tako da je sve to dodatno otežalo situaciju”, kazao je Radunović za Televiziju Crne Gore.

Ističe da građani iz Botuna iz Zete treba da znaju da kolektor neće riješiti problem crvenog mulja ali riješiće problem koji imaju sa zagađenjem Morače u njihovom selu i sa podzemnim vodama koje su, kako kaže, zbog toga potpuno neuopotrebljive.

Smatra da grad Podgorica treba da im ponudi izlaz iz te situacije, a jedini spas je, kako kaže, da se maknu iz tog područja koji je tako zagađen.

“U tom dijelu im je bolje da se uradi taj kolektor. I njima, a ne samo građanima Podgorice. Smatram da je mnogo ozbiljnije pitanje bazena crvenog mulja koji mora da se riješi. Skoro sam razgovarao sa jednim investitorom, ali to je sad privatno zemljište i mora država da se uključi da vidi sa vlasnikom. Više država ne može sama da pregovara sa investitorom već to mora da radi i privatna firma. Smatram da je najbolje da grad Podgorica nađe načina da obešteti te ljude i da oni koji sebe smatraju najugroženijima, jer stručnjaci smatraju da neće biti ugroženi kolektorom, da im omoguće da dobiju neku zamjenu ili gotovinom da im se isplati. I da se ljudi presele negdje drugo da ne žive u tom zagađenju”, istakao je Radunović.

Politika

Kaluđerović: Napad Darka Šukovića na ambasadorku SAD izraz političke nekulture

Potpredsjednica Socijalističke narodne partije (SNP) i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović oštro je reagovala na izjave urednika portala Antena M, Darka Šukovića, koji je uputio niz uvredljivih komentara na račun ambasadora zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno na adresu ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke.

“Najoštrije osuđujem primitivne, uvredljive i nedostojne komentare koje je urednik portala Antena M Darko Šuković uputio ambasadorima zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno ambasadorki Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke”, navela je Kaluđerović u saopštenju za javnost.

Kaluđerović je kazala da je “nazivati ambasadorku SAD ‘sramotom za svoju zemlju’, a za njeno držanje reći da je ‘sramota i za nju lično’, izraz duboke političke nekulture, ali i direktan napad na jednu od najvažnijih saveznica Crne Gore”.

“Uvrede, mizogini ton, osporavanje rada, ugleda i stava ambasadorke Rajzing Rajnke, ne pripada vrijednostima slobode govora, niti korespondira sa domaćinskim manirima jedne države”, istakla je ona.

Potpredsjednica SNP-a je podsjetila na doprinos koji je, kako kaže, ambasadorka SAD dala razvoju odnosa između dvije zemlje:

“Ambasadorka Rajzing Rajnke dala je nesebičan doprinos razvoju crnogorsko-američkih odnosa, i pokazala zavidnu energiju u svom angažmanu podrške crnogorskom društvu na više nivoa. Da li je ovo ‘hvala’ za mnogobrojne projekte, donacije i razne oblike pomoći i podrške koje su Sjedinjene Američke Države pružile Crnoj Gori poslednjih decenija, a posebno u mandatu aktuelne ambasadorke?”, upitala je Kaluđerović.

Kako je navela, posebno je “zanimljivo” što isti novinar koji vrijeđa ambasadore, istovremeno “poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)”.

“Zanimljivo je kako ovaj urednik paralelno sa sipanjem uvreda, poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva, koje sprovodi zakone i procesuira lica iz političko-kriminalnih struktura. Takođe, on problematizuje to što institucije u Crnoj Gori (konačno) rade svoj posao. Sporno mu je, valjda, što o njihovom radu ne odlučuju neovlašćena lica kao za vrijeme DPS režima, o čemu ovih dana čitamo u prepiskama skandaloznog sadržaja”, poručila je ona.

Kaluđerović je ocijenila da “nema patriotizma u tome da se pljuje po ambasadorima dok se brane oni koji su državu pljačkali”.

“Ne dolazi prijetnja državi Crnoj Gori od njenih saveznika koji joj pružaju kontinuiranu podršku na putu evropskih integracija, nego od lažnih patriota i njihove medijske posluge”, istakla je poslanica SNP-a.

Na kraju, Kaluđerović je poručila da ambasadori “zaslužuju poštovanje – kao ljudi, kao diplomate i kao predstavnici zemalja koje su godinama uz Crnu Goru”.

“A oni koji misle da će ih uvredama ućutkati – ne brane državu, nego sopstvene interese. I u tome neće uspjeti”, zaključila je potpredsjednica SNP-a.

Politika

“Veterani Rusije” traže da ruski turisti ne putuju u Crnu Goru i Tursku

U Rusiji je predloženo da se privremeno ograniči mogućnost kupovine turističkih aranžmana za zemlje NATO-a koje podržavaju Ukrajinu, a u naslovima tekstova koji su objavljeni u tamošnjim medijima u tom kontekstu se pominju i Crna Gora i Turska, kao najpopularnije turističke destinacije među ruskim turistima.

Sa takvom inicijativom istupio je predsjednik pokreta “Veterani Rusije” Ildar Rezijapov, u razgovoru za internet portal “Abzac”.

Prema njegovim riječima, riječ je prvenstveno o državama kao što su Francuska i Njemačka, koje pokazuju izrazito neprijateljski stav prema Rusiji. On je objasnio da bi ovakva mjera pomogla da se smanji odliv finansijskih sredstava ruskih građana u inostranstvo, da se oni zaštite od mogućih vanrednih situacija i da se spriječi da novac ruskih turista posredno bude usmjeren na podršku Kijevu.

Inicijativa se ne bi odnosila na građane koji putuju u inostranstvo radi liječenja ili posjete bliskim rođacima.

Rezijapov je istakao da ukupni vojni izdaci NATO-a čine 67 odsto svjetskih, što, po njegovom mišljenju, pokazuje agresivne namjere i stvara rizike za ruske putnike, uključujući mogućnost hapšenja ili vrbovanja.

Predstavnici pomenutog pokreta takođe smatraju da bi ovakva ograničenja podstakla razvoj domaćeg turizma. Oni ukazuju na potrebu za regulisanjem cijena, poboljšanje kvaliteta ljetovališta i stvaranje boljih uslova za porodični odmor u Rusiji. Kako su predložili, ograničenja bi bila ukinuta nakon završetka “specijalne vojne operacije”.

Eventualno prihvatanje ove ideje u Rusiji najvjerovatnije bi uzrokovalo novi pad posjete turista s tog tržišta Crnoj Gori. Inače, to tržište je u posljednjih petnaest godina bilo jedno od najstabilnijih i najvrednijih za crnogorski turizam. Nakon ukidanja viza 2008. godine, broj dolazaka ruskih turista rastao je iz godine u godinu, a Crna Gora je u pojedinim sezonama bila među tri najtraženije destinacije među građanima Ruske Federacije, uz Tursku i Grčku.

Prema podacima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, ruski turisti su u periodu između 2014. i 2019. godine činili od 10 do 20 odsto ukupnih stranih dolazaka, zavisno od sezone. Njihovo učešće u ukupnim prihodima od turizma bilo je još veće, jer su, po podacima lokalnih ugostitelja i tadašnjim procjenama, prednjačili u vanpansionskoj potrošnji u restoranima, trgovinama, na izletima i u zakupima nekretnina.

Istraživanja sprovedena prije pandemije pokazuju da je prosječan ruski turista trošio 20 do 30 odsto više od prosjeka stranih posjetilaca, te da je u Crnoj Gori prosječno boravio od 10 do 12 dana, najčešće u individualnom smještaju ili apartmanima. Njihova potrošnja, osim direktnih prihoda, znatno je doprinosila i lokalnim budžetima kroz poreze, komunalne takse i promet u malim biznisima.

Ruski gosti su tradicionalno pokazivali visok stepen lojalnosti crnogorskim destinacijama; mnogi od njih su iz godine u godinu ljetovali na istim mjestima, posebno u Budvi, Petrovcu, Herceg Novom i Baru. Njihov dolazak nije zavisio od masovnih aranžmana već od direktnih letova i porodičnih veza, što ih je činilo otpornijima na promjene u turističkim trendovima.