Politika

Funkcije “po dubini” duboko u džep građana Crne Gore

Da u Crnoj Gori onaj ko ima vlast koristi javne resurse za svoju partiju ili izbornu kampanju nije ništa novo. Najnoviji primjer toga svakako su prethodni predsjednički izbori kada je po istraživanju MANS-a po osnovu ugovora o djelu iz trezora isplaćeno oko 3,2 miliona eura,

“Za period mart/april ove godine je po osnovu ugovora o djelu iz trezora isplaćeno oko 3,2 miliona eura, dok je iznos za isti period prošle godine iznosio oko 2,1 milion eura”, kazali su iz MANS-a.

Oni su naveli da je u martu najveće uvećanje imala Uprava za katastar i državnu imovinu na čijem je čelu kadar Nove srpske demokratije koja je ove godine isplatila 405 hiljada eura po osnovu ugovora o djelu, što je više nego duplo u odnosu na prošlu godinu.

“Slijedi Ministarstvo kulture i medija koje prošle godine u martu nije imalo izdataka za ugovore o djelu, a ove godine je isplatilo čak 120 hiljada eura”, rekli su iz MANS-a.

Oni su naveli da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) na čijem čelu je kadar Pokret URA takođe dupliralo isplate naknada po ugovoru o djelu u odnosu na prošlu godinu, pa je tako samo u martu ove godine isplaćeno 115 hiljada eura.

Kako su iz MANS-a dodali, isplate po tom osnovu u odnosu na prošlu godinu je duplirala i Uprava prihoda i carina koja je u martu isplatila 103 hiljade eura.

Oni su naveli da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u martu prošle godine nije imalo isplata, a da je ove godine u istom periodu isplatilo blizu 60 hiljada eura po osnovu ugovora o djelu.

Kako su kazali skoro tri puta veće isplate u odnosu na april prošle godine imala Uprava za inspekcijske poslove koja je u aprilu ove godine na ugovore o djelu dala oko 96 hiljada eura.

Dodaju da je Fond za zdravstveno osiguranje je prošle godine u aprilu isplatio tek 1.700 eura po osnovu ugovora o djelu, dok taj iznos u aprilu ove godine iznosi blizu 50 hiljada eura.

Iz MANS-a su rekli da je slična situacija je i sa većinom ostalih budžetskih korisnika koji su tokom marta i aprila ove godine uvećali isplate iz budžeta po ovom osnovu.

“Insitucije koje su u odnosu na prošlu godinu manje isplaćivale po osnovu ugovora o djelu tokom marta i aprila ove godine uključuju Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo finansija, te Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”, naveli su iz MANS-a.

Oni su naveli da je takozvano kratkoročno zapošljavanje u prethodnom periodu bilo prepoznato kao jedan od mehanizama za nezakoniti uticaj na slobodnu izbornu volju građana i jedna od ključnih poluga za uticaj na izborni rezultat koje je koristila vlast prije 2020. godine.

“Međutim, podaci o povećanim isplatama po osnovu ugovora o djelu u susret vanrednim parlamentarnim izborima pokazuju da stara praksa nije u potpunosti napuštena, kao i da se mehanizmi koja je nekadašnja opozicija kritikovala, sada neštedemice koriste sa pozicije vlasti”, ocijenili su iz MANS-a.

Najavili su da će u susret parlamentarnim izborima nastaviti da prate potrošnju državnog budžeta koji čija zloupotreba, kako su rekli, očito nije prestala sa promjenom vlasti.

Iz MANS-a su naveli da su detaljni podaci o izdacima za ugovore o djelu dostupni na interaktivnom grafiku

Partitokratija u srži ko god da je na vlasti

Postavljanje partijskih ljudi na čelne pozicije državnih preduzeća u Crnoj Gori predstavlja neprekinutu praksu, iako su u posljednje dvije godine formirane dvije Vlade različitih političkih subjekata.

Prva imenovanja u upravljačkim organima državnih kompanija pokazuju da Crna Gora nije društvo meritokratije već partitokratije.

Do posljednjih parlamentarnih izbora održanih u avgustu 2020. godine, upravne odbore su popunjavali funkcioneri Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića i tadašnjih njihovih koalicionih partnera.

Nakon što su izgubili izbore, sve kadrovi DPS-a iz državnih preduzeća smijenili su pobjednici izbora – Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA.

Najnoviji slučaj partitokratije ogledao se u raspodjeli funkcija odbora u javnim preduzećima u Podgorici gdje je DF za jednu od funkcija predložio vozača sa sumnnjom da isti poseduje falsifikovanu diplomu.

Sledeće

Bešić: Rast Evrope sad očekivan, Leposavić zanimljiv za glasače DF-a

Ne propustite

Spajić: Fiskalna stabilnost preduslov održivog rasta plata i penzija

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

DNP ostaje u Vladi, zahtijevaju dvojno državljanstvo, srpski jezik i trobojku

Predsjedništvo Demokratske narodne partije poručilo je saopštenjem za javnost nakon sjednice da će ministri iz redova te partije na prvoj sjednici Vlade pokrenuti inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, državnim simbolima i dijalogu o postrojenju za prečićavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu, a da će u slučaju izostanka podrške podnijeti ostavke i povući podršku Vladi Milojka Spajića. To isto će učiniti i u Podgorici.

Saopštenje nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP prenosimo integralno:

Zaključci Predsjedništva DNP+a:

Na danas održanoj sjednici Predsjedništva Demokratske narodne partije jednoglasno su doneseni sljedeći zaključci:

Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državljanstvu,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje PPOV-a,

U slučaju da na Vladi ne dobiju podršku za ove inicijative, članovi Vlade iz redova DNP-a Milun Zogovoć i Maja Vukićević podnijeće ostavke na svoje funkcije, a poslanički klub otkazaće podršku Vladi Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u SO Podgorica otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću. DNP od prvog dana podrške, a kasnije i učešća u Vladi nije odustao od svojih ideoloških i programskih principa.

Naša programska opredeljenja nisu ni u kakvoj koliziji sa Koalicionim sporazumom, ni sa tzv. Barometrom 26, jer se radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino ignorišu u Crnoj Gori. Nakon završenog popisa stanovništva, svaka naša javna inicijativa o normiranju srpskog jezika kao službenog u Ustavu, donošenja Zakona o državljanstvu, zakonskog normiranja trobojke kao narodne zastave, nailazila bi na odbijanje naših koalicionih partnera u Vladi. Diskriminisati lingvističku većinu, ignorisati postojanje na desetine hiljada naših sunarodnika koji žive u Srbiji, dok u Crnoj Gori nemaju nikakva prava, a istovremeno se ponižavati ispod praga nacionalnog dostojanstva i prihvatati ultimatume pojedinih država iz regiona, nije i ne može biti u interesu građana koji su nam dali podršku na parlamentarnim izborima 2023. godine.

Nedavna represivna akcija policije nad golorukim i miroljubivim građanima Zete u potpunosti je ogolila suštinu ove Vlade, ili njenih dominantnih djelova. Uhapsiti pedeset četvoro stanovnika Zete među kojima su bila maloljetna lica, žene, starci, predsjednik Opštine Zeta, odbornici, samo zato što su mirno branili referendumsku volju i protivili se koruptivnom projektu izgradnje PPOV- a, predstavlja nedopustiv čin represije. Da tragikomedija bude potpuna ovom akcijom su rukovodila lica koja su hapsila građane Zete i Crne Gore za vrijeme litija, što najbolje svjedoči o „reformisanoj“ i “vetingovanoj“ policiji koja je za sramnu akciju u Botunu dobila čestitke od premijera Spajića i gradonačelnika Mujovića.

Bez obzira na gore navedeno, uvažili smo inicijativu Andrije Mandića o započinjanju novih pregovora kako bi se prevazišla narastajuća kriza.

Nažalost, ovi pregovori su sinoć okončani bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio predložene opcije koje su mogle biti osnov daljih razgovora s mještanima Botuna. Demokratska narodna partija je sve vrijeme pozivala na dijalog oko najvažnijih društveno političkih tema, redovno smo dobijali ćutanje ili negativne odgovore na ove pozive. I sad smo spremni da učestvujemo u dijalogu, ukoliko postoji spremnost sa druge strane. Ali svi treba da znaju, nema trgovine sa ideološkim i programskim principima.

DNP nije u Vladi zbog fotelja, nego zbog građana koji su nam dali glas da štitimo njihove interese. I neće nam predstavljati nikakav problem da napustimo Vladu ukoliko budu odbijene naše inicijative.

Nemamo namjeru da budemo nijemi posmatrači i saučesnici u asimilaciji srpskog naroda, koruptivnim aferama, sumnjivim ugovorima i daljem devastiranju nacionalnih resursa i interesa. Crna Gora bi trebalo da bude država svih nas, a sve više postaje država nekolicine njih koji će je napustiti istog trenutka kad ostanu bez funkcija. DNP nema rezervnih destinacija, to smo dokazali, i dokazaćemo beskompromisnom borbom od koje nismo odustali. Naša ponuda je jasna i nepromjenjiva, sad su drugi na potezu”, navedeno je u saopštenju nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP-a.

Politika

Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.

Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.

Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.

Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.

Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.