Ekonomija

Uvodi se radna nedjelja za trgovine tokom sezone

Zaposleni u trgovini tokom ljetnje i zimske turističke sezone, odnosno od 1. јuna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. јanuara, neće imati slobodnu nedјelju, kao što јe to do sada bio slučaј.

Kako јe „Danu“ kazala zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Ivana Mihajlović, uvažavajući činjenicu da je Crna Gora turistička destinacija i da je neophodno dalje punjenje budžeta, socijalni partneri – Vlada, poslodavci i sindikati – sagledavajući sve mogućnosti, a uz direktno učešće predstavnika Uprave za inspekcijske poslove, postigli su kompromis da se od zabrane rada nedjeljom u trgovini, po osnovu člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, predvidi privremeni izuzetak kojim bi se u toku ljetnje i zimske turističke sezone u periodu 2023/2024. godina omogućio rad nedjeljom u trgovini na veliko i malo.

„I to na sledeći način: trgovina na veliko i malo može se obavljati nedjeljom u periodu od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara, isključivo u jednoj smjeni, u vremenu od 7 do 15 časova ili od 15 do 23 časa, osim u prodajnim objektima smještenim u okviru trgovačkih centara, u kojim se trgovina na malo može obavljati samo u vremenu od 10 do 18 časova. Trgovci koji obavljaju trgovinu na naprijed navedeni način mogu istu obavljati samo u jednom prodajnom objektu na teritoriji jedne opštine (jedinice lokalne samouprave). O prodajnom objektu u kojem će obavljati trgovinu za vrijeme sezone trgovac je dužan da obavijesti Inspekciju rada najkasnije 15 dana prije početka rada, dok će Inspekcija rada te podatke dostavljati nacionalnim sindikalnim centralama. Trgovac koji obavlja rad nedjeljom za vrijeme sezone dužan je da zaposlenom koji obavlja rad nedjeljom omogući da kao dan godišnjeg odmora koristi prvu narednu subotu. Zaposleni koji radi nedjeljom imao bi pravo na uvećanje zarade u iznosu 80 odsto po času“, rekla je Mihailović, dodaјući da јe Socijalni savjet, koјi čine predstavnici reprezentativnih sindikata, reprezentativnog udruženja poslodavca i Vlade Crne Gore, na sjednici 31. marta 2023. godine usvojio Preporuku o izmjeni i dopuni Zakona o unutrašnjoj trgovini koju je uputio Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma na razmatranje.

Ona ističe da su sindikati pristali na pregovore i kompromis јer su smatrali da moraјu biti uključeni u proces kako ne bi došlo do potpunog ukidanja prava na nerednu nedjelju ukoliko bi takva inicijativa potekla isključivo od Vlade ili lobiranjem poslodavaca u parlamentu.

Savjetnik za pravna pitanja u Uniji poslodavaca (UPCG) Filip Lazović kazao јe za „Dan“ da јe UPCG od 2019. godine, kada јe uvedena neradna nedјelja, zauzela stav da to niјe dobro za privredu i u tom stavu su uporno istraјavali. On ističe da јe nakon višegodišnjih pregovora došlo do kompromisa da se na godinu dana ukine neradna nedјelja tokom turističke sezone.

„Ovo će važiti godinu dana, a zaposlene će sledovati uvećana dnevnica od 80 odsto. Takođe, marketi će moći da rade samo u јednoј smјeni, a preduzeća bi odlučivala koјi će im obјekti raditi. Ukoliko neko prociјeni da mu se ne isplati da radi nedјeljom, on ne mora da radi. Cilj јe da se tokom sezone maksimalno valorizuјe turistička ponuda i da turisti mogu da kupuјu i da se više troši. Dakle, cilj јe da se poјača ekonomska aktivnost, da turisti troše više, da poslodavci bolje rade, a da država ima više prihoda od poreza“, rekao јe Lazović.

Kada je riječ o pravu na slobodan dan sedmičnog odmora, Ivana Mihailović ističe da treba imati u vidu da po međunarodnom i nacionalnom radnom zakonodavstvu radna sedmica traje 40 sati i može biti petodnevna ili šestodnevna.

„Zaposleni koji rade petodnevnu radnu sedmicu imaju pravo na dva dana sedmičnog odmora, dok zaposleni koji rade šestodnevnu radnu sedmicu imaju pravo na jedan dan sedmičnog odmora. Dakle, zaposlenima se garantuje jedan dan sedmičnog odmora u toku radne sedmice. USSCG očekuje da će postojati stvarna, a ne samo deklarativna volja svih socijalnih partnera i institucija sistema da, ukoliko ovakav model kao testni model bude zaživio za vrijeme turističke sezone, ulože posebne napore da isprate primjenu tog modela i predvide nultu stopu tolerancije za bilo kakvo kršenje ovog prava. Ukoliko ovaj model zaživi, USSCG će, kao i do sada, apelovati na sve zaposlene u trgovini da anonimno prijavljuju sve nepravilnosti sa kojima se suoče jer ćemo jedino na taj način zajedno stati na put svim nezakonitostima“, kazala јe Mihailović.

Vlada pristaje na sve

Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović poručio јe јuče da će Vlada prihvatiti ono što dogovore sindikat i poslodavci.

„Drago mi je što ti razgovori idu u dobrom pravcu i mi čekamo da vidimo šta će se oni dogovoriti. Sve što oni dogovore nama je potpuno prihvatljivo“, izјavio јe Đurović, koјi smatra da bi eventualno ukidanje neradne nedjelje pozitivno uticalo na državni budžet, odnosno da bi došlo bi povećanja prihoda.

Slične teme:Crna gora radna nedjelja unija poslodavaca

Sledeće

Demokrate i Pokret Evropa sad protiv radne nedjelje

Ne propustite

Potrošačka korpa u martu 801 eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Stefan Madžgalj na čelu Odbora direktora Aerodroma

Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj. To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica.

Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.

Odbor direktora ACG imenuje Vlada Crne Gore.

Ekonomija

Crna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji

Prema podacima koje prenosi EUROSTAT za period od prve polovine 2015. do prve polovine 2025. godine, Crna Gora se izdvaja u regionu kao jedina zemlja sa padom cijena električne energije za domaćinstva, i to za – 1%.

Dok su gotovo sve države u okruženju zabilježile značajan rast cijena struje – Albanija 42%, Bugarska 38%, Rumunija 47%, Sjeverna Makedonija 38%, Srbija čak 92% – Crna Gora je uspjela da zadrži stabilnost i blago smanji troškove za građane.

Ovaj podatak dobija dodatnu težinu ako se uzmu u obzir globalne energetske krize, poremećaji na tržištu izazvani ratom u Ukrajini, rast cijena energenata i inflacija koja je pogodila gotovo sve evropske ekonomije. U takvom ambijentu, očuvanje stabilnih cijena električne energije predstavlja značajan ekonomski i socijalni faktor.

Stabilne cijene struje direktno utiču na standard građana, jer električna energija čini važan dio mjesečnih troškova domaćinstava. Osim toga, utiču i na konkurentnost privrede, posebno malih i srednjih preduzeća.

Crna Gora se tako pozicionira kao primjer relativne energetske stabilnosti u regionu u periodu obilježenom snažnim cjenovnim udarima širom Evrope.

Ekonomija

Ustavni sud ukinuo neradnu nedelju

Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, ovakva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.

Ustavni sud je na današnjoj sjednici ukinuo odredbu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja u trgovini kao neustavnu, jer se njome krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, a drugoj zabranjeno.

“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.

Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.

“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.

Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.

“Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su obrazloženju odluke.

Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.

Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu 15. oktobra te godine.