Politika
Đukanović uvjeren u pobjedu

Predsjednički kandidat i aktuelni predsjednik Crne Gore rekao je da je uvjeren u svoju pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora 2. aprila i da će za vrijeme njegovog narednog mandata Crna Gora postati članica Evropske unije (EU).
Đukanović je rekao da optimizam temelji na dobrom poznavanju biračke javnosti Crne Gore, na poznavanju svih potencijala koji nijesu iskorišćeni u prvom krugu.
“Mislim da smo tome doprinijeli i mi, kao predsjednički kandidati koji smo tokom kampanje uoči prvog kruga, manje-više, jasno slali poruku da će ovo biti dvoetapna izborna trka”, kazao je Đukanović u intervjuu za Glas Amerike.
On je naveo da optimizam za ishod drugog kruga izbora, temelji “na vrijednostima koje zastupa” i “na objektivnoj pomoći koja mu stiže ovih dana u formi izoštravanja slike onoga što se nudi Crnoj Gori u periodu između dva izborna kruga”.
Đukanović je istakao da ima potencijal glasova u svim opštinama u Crnoj Gori, naročito u onima u kojima je u prvom krugu zabilježena niska izlaznost, i dodao da je taj potencijal već pokrenut.
“Mislim da smo već pokrenuli taj potencijal, vjerujem da je realno to što vam govorim i da vjerujem da će to što će biti unaprijeđena izlaznost biti dovoljno za pobjedu u drugom krugu”, smatra Đukanović.
On je rekao da Crna Gora ne bira samo svog predsjednika, nego treba da potvrdi svoju istrajnost na putu dostizanje evropskog sistema vrijednosti, mjesta u EU i evropskog kvaliteta života za svoje ljude.
Đukanović je ocijenio da je “alternativa tome pripadnost Crne Gore Otvorenom Balkanu, “srpskom svijetu”, i tim već viđenim lošim alternativama u okviru kojih su zemlje Zapadnog Balkana, tokom istorije, gubile vrijeme”.
On je naglasio da vjeruje da će će Crna Gora, ukoliko on ostane na funkciji predsjednika, postati članica EU tokom njegovog sledećeg predsjedničkog mandata, navodeći da je zemlja “već duže opredijeljena da ide evropskim putem”.
Đukanović je rekao da je apsolutno siguran da to možemo da bude ostvareno u njegovom sledećem predsjedničkom mandatu od pet godina.
Prema njegovim riječima, ukoliko Crna Gora dobije odgovornu vladu do kraja juna, što ocjenjuje realnim, ima predispoziciju da “u pristojnom roku, sanira štetu koja se događala u protekle dvije i po godine”.
On je rekao da sukob Istoka i Zapada nikad nije prošao bez posljedica na Balkanu, i da “sada imamo ozbiljnu penetraciju ruskih geopolitičkih interesa”.
“Onaj prostor koji je EU prepustila tokom posljednjih godina, Rusija je znalački koristila. Ona se, ne samo na Balkanu nego i u Evropi, služi anti-evropskim politikama”, ocijenio je crnogorski predsjednik.
Đukanović je kazao da je i ove predizborne kampanje bilo miješanja sa strane, navodeći da se to “u kontinuitetu dešava, i na današnji dan, dok razgovaramo, svi potencijali velikosrpskog nacionalizma su u funkciji, od finansijskih, medijskih, zloupotrebe crkve…”.
Govoreći o svom rivalu, Đukanović je rekao da je Jakov Milatović “čovjek koji je dio parlamentarne većine nakon 30. avgusta 2020, za koju se osvjedočeno zna da je klero-nacionalistička” i “koja je dovela do toga da se Crna Gora više bavi dogmama srednjeg vijeka, nego izazovima koji stoje pred Crnom Gorom u budućnosti”.
Politika
Vlada Elektroprivredi odobrila zaduženje od 50 miliona eura

Kako je saopšteno, zaduženje je neophodno u cilju obezbjeđenja kontinuiteta u snabdijevanju električnom energijom u periodu kada je Termoelektrana Pljevlja van pogona zbog radova na ekološkoj rekonstrukciji.
Vlada je donijela i Odluku o maksimalnoj cijeni električne energije koju ponuđač može da ponudi u postupku aukcije za tržišnu premiju.
U skladu sa Zakonom o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, Odlukom je propisano da maksimalna cijena može da iznosi 65.00 eura/MWh. Odlukom se uvodi sistem podsticaja putem tržišne premije čiji je cilj obezbjeđivanje konkurentnosti postupka i ostvarivanje najmanje moguće cijene za energiju iz obnovljivih izvora energije koju Vlada Crne Gore ima obavezu da obezbijedi u skladu sa međunarodno preuzetim obavezama koje su bile osnov za usvajanje Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, kao i prema Evropskoj uniji, u skladu sa Reformskom agendom Crne Gore za 2024-2027. godinu.
Donijeta je i Odluka o kvoti za prvu aukciju za dodjelu prava na tržišnu premiju. Odlukom je propisano da kvota za prvu aukciju za tržišnu premiju iznosi 250 MW i određuje se za tehnologiju solarnih elektrana snage 400 kW i više.
Politika
Batrićević tvrdi da je Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu

Kolumnista portala Antena M, Boban Batrićević, oglasio se povodom studentskih protesta protiv Aleksandra Vučića, poručivši u svojoj najnovijoj kolumni da je „Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu“ od istoričara književnosti, esejiste i univerzitetskog profesora Mila Lompara – jednog od glavnih govornika na pomenutom skupu.
Poslije više mjeseci afirmativnog stava prema antivučićevim protestima, Batrićević je u svom posljednjem tekstu reagovao vrlo negativno na studentske proteste. Osvrnuvši se na par fenomena vezanih za studentske proteste, Batrićević je, između ostalog, istakao je da se fenomen studentskih protesta protiv Vučića ogleda u tome da su isti postali pozornica za velikosrpski nacionalizam.
Kako je napisao, ’Vidovdanski’ studentski protesti pokazali su juče da se u Srbiji ne vodi borba između demokratske i antidemokratske Srbije, već ,,između velikosrpske ideje Aleksandra Vučića i velikosrpske ideje njegove opozicije, zaogrnute u ruho studentskog protesta“.
Batrićević zamjera studentima koji su optuživali Vučićevu vlast na urušavanje terotorijalnog integriteta Srbije
Batrićevićeva analiza izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama, posebno zbog zaključka da je Aleksandar Vučić, kao autokratski blizanac Mila Đukanovića, bolji po Crnu Goru, iako je isti autor prije samo tri dana na istom mediju pisao da ,,Srbijom vlada nacistički režim koji hapsi umjetnike.
Izvor: PRESS online
Politika
PES najjači, Spajiću se najviše vjeruje

TVCG predstavila je istraživanje IPSOS-a koje je sprovedeno od 30. maja do 9. juna na uzorku od 1.016 punoljetnih građana.
Podaci pokazuju da 45 odsto građana vjeruje da se država kreće pravim putem, dok 43 odsto misli suprotno. Ovaj podatak je nešto drugačiji u odnosu na istraživanje iz prethodnog mjeseca.
Pozitivno mišljenje o pravcu kretanja Crne Gore ima za dva procentna poena više građana, dok je procenat onih koji misle da ne ide pravim putem ostao isti. Od decembra prošle godine, ovo je prvi mjesec da više građana vjeruje da država ide pravim putem.
Zanimljiv je i podatak šta građani vide kao najznačajniji problem s kojim se država suočava u ovom trenutku. Istraživanje je pokazalo da 9 odsto građana misli da je to korupcija, nakon toga idu ekonomska pitanja, a u prvih pet najznačajnijih problema je još i kriminal. Zanimljivo je i da je ovo prvi put poslije više mjeseci da je korupcija izbila u prvi plan kao najveći problem u odnosu na ekonomska pitanja.
Podaci Ipsosa o povjernju u političke ličnosti
Istraživanje Ipsosa je pokazalo da skoro trećina građana ne vjeruje političarima. Građani koji su se ipak opredjelili za nekog od političara najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, njih 12 odsto. On je u odnosu na prethodni mjesec popravio poziciju za jedan procenti poen, za isto toliko bolji rezultat ostvario je i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović, koji je na drugom mjestu. Slijede lideri DNP-a i URA-e Milan Knežević i Dritan Abazović. U prvih pet ličnosti po povjerenju je još predsjednik države Jakov Milatović.
Kada pogledamo ocjene koje su dobijali političari, i ovdje se najbolje kotira premijer Milojko Spajić dok je raspored ostalih nešto drugačiji. Na drugom mjestu je Milan Knežević. Slijede Jakov Milatović, Dritan Abazović i Milo Đukanović.
Da se u nedjelju održavaju izbori, 57 odsto građana bi sigurno izašlo na izbore, 15 odsto vjerovatno, dok je 26 odsto građana kazalo da najvjerovatnije ili sigurno ne bi izašlo na birališta. Ukupno gledano, potoji baza od nešto više od 70 odsto građana koji su zainteresovani za izborne procese u Crnoj Gori.
Istraživanje Ipsosa s početka juna pokazuje da u ovom trenutku najveću podršku građana kada je riječ o političkim partijama ima PES sa 25 odsto podrške. Slijede DPS sa 23 i ZBCG sa 20 odsto. Evropski savez ima podršku 7 odsto građana, Demokrate 6. Građanski pokret URA je na 5 odsto podrške i Bošnjačka stranka ima 3 odsto. Ostale partije, kako je pokazalo istraživanje Ipsosa, ispod su 2 odsto podrške.
Izvor: RTCG
-
Hronika3 дана ranije
UZNEMIRUJUĆI VIDEO: Ostavila poruku pre nego što je pojurila ka hramu?!
-
Zeta2 дана ranije
DPS Zeta: Službena su bila veći prioritet od vatrogasnih vozila
-
Priroda i društvo2 дана ranije
Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova
-
Sport2 дана ranije
Igračice i trener RK Zeta dio reprezentativnih selekcija ovog ljeta
-
Hronika3 дана ranije
Više osoba povrijeđeno ispred hrama, žena uletjela automobilom
-
Hronika1 дан ranije
Uhapšen Zećanin: Osumnjičen za lažno prijavljivanje ubistva, pa napao policajca
-
Sport2 дана ranije
Damir Ljuljanović novi čuvar mreže Zećana
-
Zeta3 дана ranije
Opština Zeta raspisala konkurs za podršku preduzetništvu – na raspolaganju 10.000 eura