Politika

DIK: Moguća blokada rada OIK Zeta

Državna izborna komisija ne bi trebalo da se bavi hipotetičkim pitanjima šta bi bilo, kad bi bilo već će, ukoliko se desi situacija da opozicija ne predloži kandidate za sekretara ili dva člana ili zamjenika člana za Opštinsku izbornu komisiju Zeta, odgovoriti u skladu sa svojim obavezama i nadležnostima, stav je DIK-a, na zahtjev Luke Krstovića, predsjednika SO Zeta.

Krstović je od DIK-a tražio instrukcije u slučaju da opozicija u Skupštini opština Zeta ne dostavi nadležnom skupštinskom odboru predloge kandidatza za sekretara ili pak ne dostave predloge za člana odnosno zamjenika člana OIK-a.

“Odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika propisano je da se izborna komisije imenuje na predlog političkih partija odnosno koalicione izborne liste, odnosno grupe birača koje imenuje odbornike u skupštini opštine. Članom 25 ovog zakona propisano je da se sekretar i dva člana opštinske izborne komisije i njihovi zamjenici imenuju iz reda parlamentarne opozicije. Kako se u konkretnom slučaju radi o imperativnim normama koje se moraju poštovati, to vam se obraćamo sa zahtjevom, kako bi kao nadležan organ dali jasne instrukcije u slučaju da predstavnici parlamentarne opozicije u Skupštini Opštine Zeta, nadležnom skupštinskom odboru ne dostave predlog kandidata za sekretara ili pak ne dostave predloge za člana odnosno zamjenika člana OIK-a” ,piše u dopisu koji je 15. februara DIK-u uputio Luka Krstović, predsjednik SO Zeta.

Predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša ocijenio je da opštinske izborne komisije u izbornom procesu treba da budu funkcionalne i imenovane.

Bez obzira što se radi o predsjedničkim izborima, opštinske izborne komisije imaju određene aktivnosti koje se tiču kako imenovanja biračkih odbora, tako i imenovanja u njihov prošireni sastav. Smatram da opštinske izborne komisije u izbornom procesu treba da budu funkcionalne i da su imenovane – rekao je Mugoša.

Sekretar DIK-a Nikola Dedeić ocijenio je da je zahtjev predsjednika SO Zeta hipotetička situacija.

“Shodno odnosu snaga u parlamentu Opštine Zeta predstavnici vlasti će imati predsjednika i dva člana što znači da će imati većinu za odlučivanje. Ako bi se hipotetički desilo da predstavnici opozicije ne dostave predloge za dva člana i sekretara, opet bi OIK imala većinu za odličivanje jer sekretar nema pravo da glasa. Da li će opozicija kandidovati svoje predstavnike, to je na njoj. Ne znam na osnovu čega ovo pitaju, ne vidim razlog za to”, rekao je Dedić.

Da je u pitanju hipotetičko pitanje saglasna je i Nataša Pešić, član DIK-a.

U trenutku kada se desi svi mi ovdje imamo obavezu da po hitnom postupku odgovorimo opštinskoj izbornoj komisiji na njihov zahtjev. Ako se desi, desi se, i naša obaveza je da u tom trenutku damo mišljenje – navela je Pešić.

Sa njom je saglasan i Damir Suljević, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje, koji je i član DIK-a ispred NVO i akademske zajednice.

“Smatram da nema prostora da se razjašnjavaju neke hipotetičke situacije. U onom trenutku kada dođe, i ako dođe do ove situacije, svakako da trebamo dostaviti svoje mišljenje, ali trenutno ne vidim prostor za to”, rekao je Suljević.

Sledeće

Konjeviću od Skupštine povlašćeni kredit od 50.000 eura

Ne propustite

Danilović: Odluka DIK-a sramna i jadna

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vukićević: DNP bliži izlasku iz Vlade nego ostanku

Demokratska narodna partija (DNP) bliža je izlasku iz Vlade nego ostanku.To je rekla potpredsjednica DNP-a i ministarska saobraćaja Maja Vukićević, naglašavajući da to potvrđuju pokrenute partijske inicijative koje će ona i partijski joj kolega u izvršnoj vlasti Milun Zogović, predložiti Vladi na prvoj sljedećoj sjednici, najvjerovatnije u četvrtak naredne sedmice.

“Za ove teme je potreban dijalog i niko nije krenuo da nasilno mijenja Ustav ili državne simbole. Ono što očekujemo je da se dio našeg izbornog programa realizuje, da vidimo da li je to moguće kroz učešće u ovoj Vladi”, rekla je Vukićević gostujući u emisiji Reflentor na Televiziji Vijesti.

DNP neće u nedogled čekati odgovor Vlade o prihvatanju njihovih inicijativa o identiteskim pitanjima, srpskom jeziku kao službenom, trobojci, kao narodnoj zastavi i dvojnom državljansvu.

“Vidjećemo kakav će biti odgovore premijera (Milojka) Spajića, ali svakako inicijative ćemo izložiti i očekujemo da se o njima može diskutovati. Jasno nam je da su ovo pitanja koja traže širi društveni konsenzus. Ne očekujemo da se o njima diskutuje naredne dvije godine ili do početka mandata neke nove Vlade, već da se ona riješe u određenom roku. Koji će to rok biti, vidjet ćemo u narednom periodu, vidjet ćemo kakav će biti odgovor Vlade”, kazala je Vukićević.

Za ministarku Vlada nije krvava, kako je to rekao njen šef partije tokom prekida protesta u Botunu.

“Imam mandat od gospodina Kneževića da kažem da on i dalje stoji pri tome da su određeni elementi Vlade, kako on kaže, krvavi. – Šta to znači? – Pa to se odnosi na Upravu policije”.

Vukićević odbacije mogućnost da su identitetska pitanja važnija od evropskog puta, ali i od Botunjana, u ovom trenutku. Njihovo uključivanje uz priču o Botunu, ne vidi kao manevar DNP-a da što duže ostane u vlasti.

Politika

Kolektor u Botunu, DNP u “krvavoj vladi” a referendum u zaborav

Urednik

Uprkos višemjesečnim protestima mještana Botuna i jasnoj poruci građana Zete, gradnja kolektora je počela. Mašine su na terenu, gradilište se oprema, a radovi se – kako saopštavaju nadležni – odvijaju „kontinuirano, u skladu sa planom“. Time je postalo jasno da protivljenje mještana Botuna i rezultat referenduma nijesu uticali na odluku o početku gradnje.

Građani Zete su se na referendumu 14.decembra prošle godine, ogromnom većinom izjasnili protiv izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu. To nije bila simbolična poruka, već jasan i nedvosmislen demokratski stav lokalne zajednice – čak 98 odsto izašlih glasalo je protiv. Ipak, danas je jasno da tu volju nema ko da brani. Referendumska odluka nije proizvela nikakvu političku posljedicu, niti je usporila ili zaustavila projekat. Volja građana Zete ostala je bez zaštite i bez ikakvog stvarnog značaja.

Posebnu težinu svemu daje činjenica da je i Demokratska narodna partija koja ima vlast u Zeti, i koja je u vrijeme referenduma javno govorila o „odbrani Botuna i Zete“, danas još uvijek dio vlasti u Podgorici, pod čijom se političkom odgovornošću projekat nesmetano realizuje.

U tom kontekstu, važnu ulogu ima i lider DNP-a Milan Knežević, čije su političke odluke i pozicioniranje partije u okviru državne vlasti imale direktan uticaj na to da pitanje kolektora ne bude postavljeno kao uslov ostanka u Vladi. Iako je referendum u Zeti pokazao jasan stav većine građana, taj rezultat nije pretočen u konkretan politički pritisak na državnom nivou.

Umjesto insistiranja na sprovođenju referendumske odluke i zaštiti interesa lokalne zajednice, fokus političkog djelovanja DNP-a u međuvremenu je preusmjeren na druga pitanja državne i identitetske politike. Potencijalni izlazak iz Vlade vezan je za teme koje nijesu direktno povezane sa izgradnjom kolektora, ekološkim aspektima projekta ili neposrednim interesima stanovnika Botuna i Zete.

Tako danas imamo situaciju u kojoj se kolektor u Botunu gradi uprkos otvorenom protivljenju građana, referendum postoji samo na papiru, a politički akteri koji su se pozivali na volju naroda Zete sada učestvuju u vlasti koja tu volju ignoriše. Botunjani su ostali bez političke podrške, a referendum – bez ikakve stvarne snage.

Politika

Mandić: Za zahtjeve DNP-a potrebne su dvije trećine u parlamentu

Predsjednik Skupštine Crne Gore i čelnik Nove srpske demokratije Andrija Mandić saopštio je u emisiji “Naglas”na TVCG1 da se ne može reći da je vlast u Crnoj Gori nestabilna. On je istakao da parlamentarna većina nalazi snage da nađe kompromise i pokazuje veliku vještinu dogovaranja.

Naglasio je da vezano za zahtjeve DNP o statusu srpskog jezika i simbola, to jeste politika NSD a ranije Srpske narodne stranke. Kazao je da je borba za prava srpskog naroda konstantna i istakao da se ne može prenebregnuti činjenica da je jezika većina u zemlji srpska, što su pokazali podaci sa posljednjeg popisa stanovništva.

“Mi smo počeli sa dinamikom da rješevamo pitanja koja se tiču svih građana. To su pitanja plata i penzija, slobode govora i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije beskompromisno”, rekao je Mandić.

On je naglasio da partneri u savezu na vlasti nijesu antisrpski nastrojeni, ali svi imaju svoje prioritete pitanja koja treba rješavati. Ubijeđen je da sve što je radila Vlada, ali i parlamentarna većina, ima za rezultat da Crna Gora napreduje u svakom smislu.

“Mislim da se danas ovdje živi mnogo bolje nego ikada, a postoji i sloboda govora. Postoji i želja da se stvari koje treba rješavati rješavaju, ali do te želje ne možemo stići bez dogovora onih koji su nam najbliži. Da se razumijemo, ono što su predložili iz DNPa naši ministri će podržati na vladi. O tome treba da se razgovara, da se vodi otvoren dijalog i da se formiraju radi timovi za razgovore na tu temu. Kada će to biti završeno zavisi od dinamike dogovaranja”, kazao je Mandić.

Kako je rekao, sa Kneževićem nije samo partner u koaliciji, već i prijatelj. Najavio je da će razgovarati sa Kneževićem o tome kako naći racionalni izbor vezano za aktuelnu političku situaciju.

“Za ovo što se traži potrebne su dvije trećine u parlamentu, dakle 54 glasa. Želim da nađemo rješenje kao najbliži politički saradnici, ali ako DNP odluči da ide u tom pravcu, sazvaću naše stranačke organe, da čujem mišljenje svih. Ja očekujem da ćemo tada svi uvažiti argumentaciju koju predlažem, a to je racionalan izbor jer je u politici trenutak najvažniji”, kazao je Mandić.

On je rekao da ostvarenje zahtjeva DNP-a ne želi ništa manje, ali ne može pobjeći od utiska da možda nije sada trenutak za takve inicijative.

“Da tako bitnih stvari može da se dođe dogovorom”, kazao je Mandić.

On je kazao da građani imaju jasna očekivanja, koja se tiču rasta životnog standarda, infrastrukture, unapređenja turizma, jačanja vladavine prava, borbe protiv kriminala…