Politika

Milatović: U javnoj upravi bilo zaposleno samo pet odsto Srba

Budući gradonačelnik Podgorice je dodao da je tačno da mnogo ljudi u prethodnom periodu nisu imali pristup određenim radnim mjestima jer nisu bili partijski podbni, odnosno nisu bili u DPS-u.

Jedan od lidera pokreta “Evropa sad” i budući gradonačelnika Podgorice, Jakov Milatović prokomentarisao je problem partijskog zapošljavanja.

– Sjećam se stravične situacije koja je bila vidljiva kroz statistiku prema kojoj je u zemlji u kojoj živi oko 30 odsto Srba samo pet odsto zaposlenih u javnoj upravi činili pripadnici ovog naroda- kazao je Milatović u emisiji “Minula nedelja” na A plus TV.

Na opasku voditelja da je takva situacija možda bila posledica straha da se zaposleni u Javnoj upravi izjasne kao pripadnici ovog naroda, Milatović je rekao da je to još poraznije.

– Zamislite zemlju sa tim disbalansom. Ne bih volio da živimo u zemlji u kojoj je to uopšte bitno kao preduslov, ali ovo je primjer jedne marginalizacije jednog velikog dijela našeg stanovništva koji nije imao pristup tržištu rada. To je strašno, to je pogubno i to se mora mijenjati. Samo se plašim da ako je “klatno” bilo na jednoj strani, da ono ne ode potpuno na drugu. To “klatno” treba da nađe mjeru. Kada ono nađe svoju ravnotežu, a mi ga u ove dvije godine nismo ni u čemu našli, biće dobro- rekao je Milatović.

On je dodao da ako se stvari posmatraju sa strane, “uprkos svemu, svim zapletima i raspletima, mi jesmo u tom periodu postali slobodnije društvo”.

– Jesmo demokratskije društvo. Svako od nas može puno slobodnije da kaže što misli, i da nema posledice za to kao što je bilo slučaj do prije dvije i po godine. Jesmo i ekonomski bogatije društvo, to građani vide i osjećaju- rekao je Milatović.

Govoreći o problemu partijskog zapošljavanja Milatović je priznao da je potrebno napraviti iskorak na ovom planu.

Tu bi morao da se napravi jedan iskorak u odnosu na ono kakva je danas situacija, koja je katastrofalana. Znate da je svo zapošljavanje koje se dešavalo u gradskim preduzećima i u gradskoj upravi u Podgorici bilo u potpunosti partijski utemeljeno- rekao je Milatović.

Na primjedbu voditelja da se situacija na ovom planu nije pormijenila ni sa promjenom vlasti na državnom nivou, Milatović je odogovorio: “nažalost mislim da ste tu u pravu. Ja sam čovjek koji umije da govori samo onako kako je. Napravljen je iskorak u odnosu na kako je bilo ranije, ali nije urađeno dovoljno. Pravile su se greške i u našoj 42. vladi a tek katastrofalne u manjinskoj. Nećemo lako doći u sistem kakav postoji u civilizovanom svijetu zapadne Evrope jer mentalitet naših građana još uvijek nije takav. Mi bi smo svi voljeli da do toga dođe ali veliki broj ljudi traži neku vrstu odskočne daske kroz vezu ili partijsku pripadnost”.

On je naveo da nije realno da su u Glavnom gradu samo četiri funkcije političke.

– Političkih funkcija na nivou Glavnog grada treba da bude više, bar dvadesetak, i da one treba da reflektuju politiku. Nije realno ni da se po dubini zapošljava isključivo partijski. Treba, ipak, naći balans između dva modela i u ovom trenutku to je jedino ispravno rešenje do kojeg treba doći kroz izmjene i dopune određenih zakona- rekao je Milatović.

On je dodao da je tačno da mnogo ljudi u prethodnom periodu nisu imali pristup određenim radnim mjestima jer nisu bili partijski podbni, odnosno nisu bili u DPS-u.

– Legitimno je objašnjenje da tim ljudima otvorite vrata lokalne uprave tako što ćete da smanjite kriterijume. To jeste rizično, i ja se plašim da se neće naći mjera. Ja ću se truditi da unesem novu organizaciju, hoću li biti uspješan onoliko koliko želim, neću. Ali hoću pomjeriti stvari- rekao je Milatović kao kandidat Evrope sad za novog gradonačelnika Podgorice.

Sledeće

Đukanoviću dostavljeni potpisi da Lekić bude mandatar

Ne propustite

DF protiv izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Izlazak DNP-a iz parlamentarne većine doveo bi do rekonstrukcije Vlade

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je u intervjuu za Novosti da se evropski put Crne Gore danas, paradoksalno, prelama preko pitanja fekalne infrastrukture, uz poruku da se opština Zeta pritiska da preuzme teret problema koje nije sama stvorila.

Knežević je, slikovitim poređenjem, naveo da mu je objašnjeno kako Zeta treba da bude „dobrovoljac“ i prihvati izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na svojoj teritoriji, iako su, kako tvrdi, problemi sa kanalizacionom mrežom nastali u Podgorici.

On je naglasio da, prema njegovim saznanjima, ne postoji primjer u svijetu da jedna opština gradi kolektor na teritoriji druge, naročito uz ignorisanje referendumskog izjašnjavanja građana, gdje je 98,5 odsto stanovnika Zete glasalo protiv izgradnje tog postrojenja.

“Niko u Zeti nema ništa protiv kolektora, ali na teritoriji Podgorice. Svi smo protiv toga da Zeta postane septička jama glavnog grada, a da nas pritom ubjeđuju kako je to za naše dobro”, rekao je Knežević, dodajući da se, po njegovim riječima, javnost dovodi u zabludu tvrdnjama da od tog projekta zavisi zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 sa Evropskom unijom.

Prema njegovim riječima, evropske integracije Crne Gore ne koče zahtjevi za ostvarivanje osnovnih identitetskih prava, već organizovani kriminal i korupcija, zbog čega, kako smatra, poglavlja 23 i 24 do sada nijesu zatvorena.

“Ne mogu me optužiti da kočim evropski put zato što tražim da većinski jezik bude službeni ili da imamo još jednu zastavu. To su elementarna prava koja su zemlje poput Francuske i Njemačke definisale još u 18. i 19. vijeku”, naveo je Knežević, dovodeći u pitanje postojeća ustavna rješenja u Crnoj Gori kada je riječ o jeziku.

Knežević je kazao da pitanje izgradnje kolektora u Botunu potresa i vlast u Podgorici i Vladu Crne Gore, te najavio da će predstavnici DNP-a u Vladi pokrenuti inicijative koje se tiču identitetskih pitanja. To, kako je rekao, podrazumijeva ustavne promjene u cilju normiranja srpskog jezika kao službenog, izmjene zakona o državljanstvu, kao i promjene propisa o državnim simbolima kako bi trobojka bila proglašena narodnom zastavom.

“Srpski jezik, dvojno državljanstvo, trobojka i razgovor sa građanima Botuna mnogo su manje od onoga što Hrvatska traži od Crne Gore, a što joj se, kako vidimo, nesebično daje”, poručio je Knežević.

On je dodao da izlazak DNP-a iz parlamentarne većine ne bi ugrozio njen opstanak, ali bi, kako smatra, suštinski promijenio političke odnose.

“U slučaju izlaska iz parlamentarne većine formalno i dalje postoji većina, ali suštinski više ništa ne bi bilo isto, jer će neminovno doći do polarizacije političke scene koja može u jednom trenutku rezultirati i rekonstrukcijom Vlade. Crna Gora je jedina država čija opozicija ne želi vanredne izbore kako bi došla na vlast, već kroz rekonstrukciju pokušava da uđe u nju”, naveo je Knežević.

Govoreći o odnosima unutar koalicionog saveza, Knežević je istakao da su Andrija Mandić i on gotovo deceniju i po na čelu zajedničkog političkog projekta, te da njihove razlike ne mogu ugroziti lične i političke odnose.

On je kritikovao aktuelnu spoljnu politiku Crne Gore, navodeći da je ona u velikoj mjeri nastavak politike bivšeg režima DPS-a, uključujući sankcije Rusiji i negativan odnos prema Republici Srpskoj. Takođe je naveo da Kosovo ostaje saveznik Podgorice sve dok, kako je rekao, predstavnici srpskog naroda ne budu imali značajniju ulogu u budućim vladama.

Knežević se osvrnuo i na reakcije dijela javnosti povodom njegovog privatnog boravka u Beogradu, ocijenivši da se od toga prave političke konstrukcije, dok se, kako tvrdi, kontakti drugih političara sa regionalnim liderima predstavljaju kao legitimni i poželjni.

Komentarišući odnose sa Hrvatskom, Knežević je rekao da je Crna Gora odlučila da ispuni sve zahtjeve koje Zagreb postavi.

” Ne mogu oni tražiti koliko mi možemo davati”, rekao je Knežević, dodajući da smatra da se pritisci na Srpsku pravoslavnu crkvu u regionu nastavljaju kao dio dugotrajnog istorijskog kontinuiteta.

Knežević je poručio da se zalaže za to da Srbi u Crnoj Gori ne budu samo formalno zastupljeni, već da stvarno odlučuju o svojoj političkoj i društvenoj budućnosti.

Izvor: Večernje Novosti

Politika

Mujović: Nema prekida radova u Botunu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je za Televiziju Crne Gore da neće biti izmjene lokacije, kao ni prekida radova u Botunu.

Kako je istakao, određene inicijative i stavovi su već pokrenuti, ali njegov lični i ranije jasno saopšten stav ostaje nepromijenjen. Prema njegovim riječima, radovi na postrojenju su već započeti i taj proces se mora dovesti do kraja.

“Oni su pokrenuli neke stavke, ali ja zaista nisam mogao da kažem ništa drugačije u odnosu na stav koji je već dobro poznat. Postrojenje je započeto, radovi su u toku i moramo ići u tom pravcu. Ono se mora izgraditi iz brojnih razloga”, kazao je Mujović.

Gradonačelnik je dodao da je spreman na razgovor sa lokalnom zajednicom, ukoliko za to postoji spremnost i razumijevanje obje strane.

“Volio bih, ukoliko je to moguće i koliko je to njima prihvatljivo, da razgovaramo o realnim stvarima – o pitanjima koja se tiču lokalne zajednice, kako bismo pomogli Botun, ali i cijelu Zetu, i to zajednički, kao Vlada i kao Glavni grad”, naglasio je Mujović.

Posebno je istakao značaj što skorijeg pokretanja procesa sanacije crvenog mulja.

Politika

Mještani Zete danas organizuju protest ispred zgrade Glavnog grada

Arhiva

Predsjednik Demokratske narode partije (DNP) Milan Knežević, najavio je protest ispred zgrade Glavnog grada koji je planiran da počne u 11 sati. Knežević je u pozivu naveo da protest se organizuje kako bi se gradskoj vlasti uručila odluka SO Zeta kojom se zabranjuje gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Nezadovoljni građani Botuna i Zete, na čelu sa predsjednikom Demokratske narodne partije (DNP), zakazali su za danas protest ispred zgrade Glavnog grada, kako bi gradskoj vlasti uručili odluku koju je juče donijela Skupština opštine Zeta, kojom se zabranjuje izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Protest je zakazan za 11 časova.

Podsjećamo, mještani Botuna i Zete protestuju zbog početka realizacije projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Oni su već izražavali svoj bunt blokadom saobraćajnica u Podgorici i Zeti.