Politika

Državne institucije ignorišu zahtjeve Specijalnog državnog tužilaštva

Specijalno državno tužilaštvo ima problem u saradnji sa državnim institucijama Crne Gore naglašavajući da SDT nema pristup objedinjenim državnim podacima.

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović gostujući prvi put na televiziji od stupanja na funkciju pričao je o svim aktuelnim predmetima koji poslednjih mjeseci privlače pažnju javnosti.

Novović se osvrnuo na rad i organizacionu strukturu SDT-a te izneo par predloga za stvaranje efikasnijeg ambijenta za rad SDT-a.

On kaže da bi dobro bilo da se SPO izdvoji iz Uprave policije i postane dio SDT, te da SDT i SPO treba da budu smješteni zajedno u zgradi Stare Vlade, takođe je kazao da očekuje da rad tužilaštva podrže svi politički faktori, jer kada to rade samo jedni, stvara se percepcija da postoji politički uticaj na tužilaštvo.

Odbacio je tvrdnje da se SDT nalazi pod uticajem Rusije i Srbije i da je najvažniji partner tog tužilaštva FBI, te da se ta saradnja popravila otkad je on postao GST, naveo je i da blisko sarađuju i sa britanskim službama i Europolom, te da imaju veliku podršku euroatlantskih partnera.

Istakao je da Specijalno državno tužilaštvo ima problem u saradnji sa državnim institucijama Crne Gore naglašavajući da SDT nema pristup objedinjenim državnim podacima.

GST je kazao da sve rade tradicionalnim putem gdje šalju podneske za taj materijal, što je opterećenje jer se time otkriva da se sprovodi izviđaj.

” Radi se o tome da specijalno državno tužilaštvo ima pristup samo pojedinim bazama podataka, a da nema pristup najvažnijim bazama podataka za automatsku obradu podataka kao što je Uprava za katastar i državnu imovinu i Uprava poreza i carina.”, izjavio je Novović.

On je naglasio da je vrlo važno da SDT ima taj direktan pristup kako se ne bi znalo da je u toku prikupljanje podataka od strane SDT-a, jer se tako uvek dođe do boljih rezultata.

” Mi smo iskoristili mogućnosti Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, obratili se svim ovim organima uprave da nam omoguće pristup svojim bazama podataka, ali još uvijek to nije urađeno, to je urađeno već prvog mjeseca od mog stupanja na funkciju GST, kasnije smo uputili i odgovarajuće urgencija. Evo da iskoristim priliku i da pohvalim jedino je tadašnja direktorica Uprave carina i prihoda Milena Petričević odazvala našem pozivu i uspostavljen je tada neki kontakt kada smo eventualno počeli da dogovaramo te tehničke mogućnosti oko pristupa njihovim bazama podataka, međutim nakon toga se više ništa nije desilo”, zaključio je Novović.

izvor: Vijesti

Slične teme:Crna gora istaknuto portal zeta uprava prihoda i carina uprava za katatar i državnu imovinu vladimir novović zeta

Sledeće

DF protiv izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi

Ne propustite

Predloženo ukidanje imuniteta za pet poslanika DPS-a i SD-a

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.

Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.

Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.

Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.

Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.

Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.

Izvor: Dan

Politika

Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.

Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.

“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.

Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.

“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.

Politika

Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori

Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.

Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.

Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.

Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.

Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.