Politika

Marković: Predsjedniku nije mjesto na ovom protestu, on je predsjednik svih građana

U slobodnoj demokratskoj zemlji svaki građanin ima pravo da iskaže svoj stav u odnosu na društvena i svaka druga pitanja.

U slobodnoj demokratskoj zemlji svaki građanin ima pravo da iskaže svoj stav u odnosu na društvena i svaka druga pitanja, noćas sam tu da podržim slobodne građane u odbrani ustavnog poretka, kredibiliteta institucija, demokratije i političkih standarda, kazao je večeras nakon protesta poslanik DPS-a Duško Marković za Dan.

Vjerujem da je došlo vrijeme da zaustavimo eroziju institucija, da institucijama damo potencijal, da se riješi institucionalna kriza koja je evidentna, a ona se jedino može riješiti na izbiorima – demokratskim putem, da građani daju povjerenje onima koji će biti spremni da vode Crnu Goru putem napretka – evropske i građanske Crne Gore, istakao je Marković.

Na pitanje našeg novinara zašto je oko njega osam telohranitelja, on je kazao da nema telohranitelje.

Ja nisam zvaničnik, ja sam poslanik. Vjerovatno ljudi šetalju, pored mene je moja porodica, moj sin, kazao je Marković.

Upitan kako komentariše to što predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nije na protestu a poziva građane da se pojave, kazao je: “Ne znam, ja mislim da predsjedniku države nije mjesto na ovom protestu, on je predsjednik svih građana, vjerovatno tako razmišlja. A poziva na protest kao odgovoran čovjek u odbrani Ustava i ustavnog poretka”.

Izvor: Dan

Sledeće

Đurović: Nije postignut dogovor

Ne propustite

Đurović: Nedolazak lidera na sastanak bio bi loša poruka

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Mandić: Nakon ulaska u EU Crna Gora će imati novi Ustav

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da očekuje da će nakon pristupanja Evropskoj uniji (EU) Crna Gora dobiti novi Ustav, koji će, kako je naveo, odražavati potrebe građana i okolnosti članstva u EU.

Podsjetio je da je Socijalistička Republika Crna Gora Ustav donijela 1974. godine, a da je nakon uspostavljanja SR Jugoslavije donesen i Ustav Republike Crne Gore.

“Tokom 2007, kada je proglašena nezavisnost, donijet je treći Ustav”, kazao je Mandić.

Mandić je uvjeren da će u budućnosti biti formirana Ustavotvorna skupština.

“Ja sam gotovo uvjeren da će neka nova generacija i neki novi saziv ovdje imati Ustavotvornu skupštinu i da ćemo nakon priključenja EU imati i novi Ustav, koji će oslikavati sve što je potrebno građanima Crne Gore”, poručio je Mandić.

Raduje ga mogućnost da, kako navodi, nova Ustavotvorna skupština bude formirana nakon što Crna Gora postane članica EU.

Politika

Skupština podržala ustavne promjene: Prihvaćeni amandmani 17 do 21

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas Predlog amandmana na Ustav Crne Gore, koji se odnose na Sudski i Tužilački savjet i Centralnu banku.

Na vanrednoj sjednici, koju je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sazvao na zahtjev poslanika parlamentarne većine, poslanici su raspravljali o Predlogu ustavnog zakona za sprovođenje amandmana 17 do 21 na Ustav.

Ustavne promjene podržalo je svih 68 poslanika koji su glasali.

Bila je neophodna dvotrećinska većina, odnosno najmanje 54 glasa.

Takođe, poslanici su sa istim brojem glasova usvojili i Predlog ustavnog zakona za sprovođenje amandmana.

Politika

Crna Gora korak bliže EU: “Economist“ o ustavnim izmjenama i borbi protiv korupcije

Crna Gora je napravila novi korak ka članstvu u Evropskoj uniji usvajanjem paketa ustavnih izmjena koje bi trebalo da doprinesu borbi protiv korupcije, ocjenjuje britanski “The Economist“.

Kako navodi taj list, parlamentarni odbor ove sedmice odobrio je sveobuhvatne izmjene Ustava, čija se ratifikacija očekuje narednih dana.

Među najvažnijim izmjenama izdvajaju se odredbe prema kojima ministri osumnjičeni za korupciju više ne bi imali imunitet od krivičnog gonjenja, dok bi kandidati za ministarske funkcije morali da prođu provjere integriteta.

“The Economist“ navodi da bi usvajanje tih izmjena, koje podržava Evropska komisija, moglo dodatno ojačati argumente Crne Gore na putu ka članstvu u EU.

Crna Gora, podsjeća list, ambiciozno planira da postane članica Evropske unije do 2028. godine, dok pregovore vodi od 2012. godine.

Pregovarački proces je, između ostalog, usporavan zbog zahtjeva evropskih zvaničnika da Podgorica pokaže konkretne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Prema ocjeni “The Economista“, ustavne izmjene mogle bi pomoći Crnoj Gori da uvjeri Brisel u posvećenost reformama.

Ipak, list navodi da su izmjene manje popularne među dijelom crnogorske javnosti.

Aktivisti za ljudska prava smatraju da su zakonodavci više fokusirani na ispunjavanje evropskih kriterijuma nego na suštinsku borbu protiv korupcije.

Oni takođe dovode u pitanje proces javnih konsultacija, ocjenjujući da je poziv građanima da daju mišljenje o izmjenama bio tek formalnost, navodi se u članku.

“The Economist“ ukazuje da bi paket ustavnih izmjena mogao predstavljati važan korak Crne Gore u ispunjavanju uslova za članstvo u Evropskoj unij.