Priroda i društvo
Na karnevalu u Kotoru spaljen Miron Tribulus zvani Pirun: Pomutio i vlast i opoziciju
Na karnevalu u Kotoru, danas je spaljen ovogodišnji krivac za sve nedaće u protekloj godini – Miron Tribulus zvani Pirun, prenosi Radio Kotor.
Kako se čulo, Miron Tribulus zvani Pirun, kriv je za sva nedjela i teška krivična djela što su u prošloj godini učinjena, a na teret mu se stavlja deset tačaka optužnice.
“1. Da je svojim principjelnim političkim djelovanjem do kraja pomutio i vlast i opoziciju, a posebno vladu i neke lokalne skupštine.
2. Da se svim sredstvima bori da njegov narod bude jednakiji od drugih i to u građanskoj državi.
3. Da je otkrio pozadinu davanja aerodroma Golubovci i Tivat pod koncesiju.
4. Da je nečinjenjem doprinio da Grbaljska lista dobije tri odbornika u lokalnoj skupštini i time omogućio da konačno Grbalj predstavlja samog sebe.
5. Da je ofirao namjere nekih iz vlasti i republičke i lokalnih da šoto kuco glumeći patriote višestruko uvećaju ličnu imovinu.
6. Da jedini od aktuelnih političara nije zaboravio one u ZIKS-u kad pledira u skupštini.
7. Da je navodno protiv evropskog puta što brani da mu se u zavičaju pravi kolektor
8. Da se nije usprotivio samovolji ministra pomorstva da na sumnjiv način proda Crnogorsku plovidbu i time stavi tačku na vjekove pomorstva.
9. Da se u skupštini bori za svačiju pravdu, ali i za „svoju“ istinu.
10. Da je inspirisao lokalnu opoziciju da skine skalp poteštatu i isprovocira nove lokalne izbore”, navodi se u optužnici.
Kako prenosi Radio Kotor, branilac Barnaba Onanije zvani Mućak pak misli da okrivljeni nije kriv ni po jednoj tački optužnice.
“Najmanje je kriv što je najdosledniji i najprincipjelniji aktivni političar i što je nepotkupljiv kao Robespjer”, kazao branilac.
Odbrana dalje navodi da :
“1. Da je okrivljeni samo održao svoju prethodno datu javu riječ i odbranio principijelni stav za razliku od onih koji su u Briselu evropejci, a kod kuće balkanci.
2. Samo se držao programa svoje parlamentarne stranke koji bi njegov svet u građanskoj i multikonfesionalnoj državi.
3. Kako su aerodromi Golubovci i Tivat dokazali da sami mogu da se svojim sredstvima modernizuju i prošire, to njihovo davanje pod koncesiju predstavlja pokušaj ugradnje premjera po ugledu na svog slavnijeg prethodnika, a da bi zbog toga okrivljeni odgovarao, vrhovni tužilac mora prethodno dokazati da okrivljeni nije govorio istinu, što je u konkretnom slučaju nemoguće.
4. Okrivljeni pozdravlja da Grbljani predstavljaju sami sebe, kao i konačno njegovi Zećani, tako da je vrijeme da sami kroje svoju sudbinu.
5. Čitavog svog političkog vijeka okrivljeni stalno ukazuzje na pljačku državne i opštinske imovine i od strane vlasti i od strane opozicije.
6. Može li se bilo ko zakleti da pored ovakvih sudova u ZIKS-u ne leži i neko na pravdi Boga Velikoga, a koju sudbinu je zamalo za sada okrivljeni izbjegao.
7. Okrivljeni ima moralno i svako drugo pravo da ne dozvoli da Mu se od zavičaja pravi pakao, kako bi se zadovoljili ko zna čiji interesi i apetiti, a što sa putom u EU nema nikakve veze.
8. Okrivljeni je u Zeti naučio da pliva, ali nije da navigaje, tako da se ne tendi u pomorstvo i prekookeanske brodove, a nije premjer nego poslanik, tako da ministru pomorstva nije mogao ništa.
9. Pravda je spora ali dostižna, a istina je da njegovim jezikom govori veliki procenat građana, ali je i istina da je to pitanje u Ustavu riješeno, ali okrivljenom niko ne može zabraniti da se bori da njegov narod bude jednakiji u odnosu na druge u građanskoj državi.
10. Zadovoljstvo je biti inspiracija svojim političkim protivnicima, ali je okrivljeni najmanje kriv što je kotorska opozicija predvođena DPS-om, zajedno sa MJU ubjedljivo izgubila utakmicu rzultatom 19 : 12”, ističe branilac.
Pročitan je testament Mirona Tribulusa zvanog Pirun u kome se kaže:
“Pri čistoj svijesti i zdravoj pameti, ni od koga podgovoren, bez prijetnje prevare, prinude ili zablude, svu svoju nepokretnu i pokretnu imovinu ostravljam:
1. Svom dragom narodu da pomogne uređenju našeg sveta, a po ugledu na najmiliju nam susednu državu u kojoj zahvaljujući neprikosnovenom vođi, a mom dragom prijatelju cvetaju crvene ruže demokratije i slobode.
2. Kačket ostavljam pokisloj vladi, kako bi joj što manje mozak isparavao i kako se ne bi šprdali sa povećanjem penzija.
3. Svoju biblioteku ostavljam našoj kući, kako bi doprinijela da naš jezik dobije status službenog, a ne samo, jezika u upotrebi, kako je sada to Ustavom regulisano.
4. Svoje političke vizije i ideje ostavljam svom prijatelju Koljenici, kako bi manje lutao putem u EU.
5. Svojim političkim protivnicima ostavljam sve preko dva”, navodi se u testamentu ovogodišnjeg krnevala.
Radio Kotor prenosi da su brojni posjetioci uživali u koloritu originalnih kostima karnevalskih grupa.
U povorci ovogodišnjeg karnevala na čelu sa kraljicom karnevala Teom Grgurević učestvovale su 22 karnevalske grupe kao i: mala kraljica karnevala Petra Bilafer, Gradska muzika Kotor, Mjesna muzika Đenovići, mažoreke Fešta, mažoretke Alisa, mažoretke Lili i mažoretke Modest Tivat.
Program su vodili Karolina Radulović i Sabrija Vulić.
Nakon spaljivanja karnevalske lutke, fešta se nastavlja na glavnom gradskom Trgu od oružja dodjelom pehara i koncertima sastava The Grupa i Bruna Račkog.
Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, suorganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.
Priroda i društvo
Inspekcija rada postupa po inicijativi dijela zaposlenih u IJZCG: Mobing ili zaštita zaposlenih?
Inspekciji rada dostavljena je inicijativa dijela zaposlenih u Institutu za javno zdravlje (IZJCG) koji aktuelnog vršioca dužnosti (v.d.) direktora, dr Ivana Samardžića, optužuju za zloupotrebne i mobing.
“Danu” je potvrđeno da Inspekcija rada postupa po toj inicijativi, koja joj je nedavno dostavljena. S druge strane, iz IZJCG tvrde da nije u pitanju grupa zaposlenih, već dva postupka, te da dosledno sprovode sve zakonske procedure i da su posvećeni očuvanju dostojanstvenog i stabilnog radnog ambijenta za sve zaposlene, a sve u cilju očuvanja ličnog i profesionalnog integriteta svakog zaposlenog.
“Ovaj dokument ima za cilj prikaz kontinuirane nepravilnosti i zloupotreba koje je počinio v.d. direktora Instituta dr Ivan Samardžić, kako u raspolaganju javnim sredstvima Instituta, tako i u svom neposrednom odnosu prema zaposlenima. Analiza obuhvata svjesno i selektivno korišćenje resursa Instituta, zloupotrebu položaja, sistemsko omalovažavanje i psihički pritisak na zaposlene, kao i kršenje zakonskih i etičkih normi”, navodi se, između ostalog, u inicijativi Inspekciji rada, koja ima 10 strana, a u kojoj su navedeni i detalji za koje se tvrdi da dokazuju zloupotrebe.
U odgovorima na pitanja “Dana”, iz Ministarstva zdravlja navode da su u prethodnom periodu dostavljene dvije inicijative zaposlenih u Institutu za javno zdravlje, u kojima se iznose određeni navodi o postupanju u okviru radnog okruženja.
“Riječ je o inicijativama koje potiču od dva zasebna lica zaposlena u Institutu. Na samom početku, važno je naglasiti da se obje inicijative ne odnose direktno na v.d. direktora Instituta dr Ivana Samardžića. Kada je riječ o inicijativi koja se direktno odnosi na postupanje v.d. direktora Instituta, zaposleni je pokrenuo postupak zaštite od navodnog zlostavljanja na radu pred posrednikom za mobing i zaštitu od zlostavljanja na radu. U okviru zakonom propisane procedure, posrednik je zakazao pojedinačne sastanke sa stranama u postupku, sa ciljem da se kroz dijalog i posredovanje dođe do sporazumnog rješenja spora. Međutim, uprkos održanim razgovorima i pokušajima posredovanja, između strana nije postignut sporazum. Imajući to u vidu, posrednik je donio rješenje kojim se konstatuje da postupak posredovanja, pokrenut radi zaštite od navodnog zlostavljanja na radu, nije uspio. U rješenju je, takođe, sadržano uputstvo o pravnom lijeku, kojim su obje strane u postupku obaviještene da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, mogu pokrenuti dalji postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred nadležnim sudom, ukoliko smatraju da za to postoje pravni osnovi. Istovremeno, druga inicijativa podnijeta je posredniku u vezi sa navodima o zlostavljanju na radu, ali se ona ne odnosi na dr Ivana Samardžića, već na drugog zaposlenog u Institutu – koordinatora voznog parka. U ovom slučaju, posrednik je organizovao dva sastanka i razgovora između dvije strane, ali do sporazumnog rješenja nije došlo, pa je, shodno tome, posrednik donio rješenje u kojem se konstatuje da postupak posredovanja nije uspio i u istom poučio obje strane o pravnom lijeku. Ministarstvo zdravlja će, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima, pristupiti pažljivom i odgovornom sagledavanju svakog pojedinačnog slučaja, sa ciljem potpunog i objektivnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti”, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja.
Priroda i društvo
Automobile starije od 20 godina vozi skoro 75.000 građana
U Crnoj Gori je registrovano 261.554 automobila, a njihova prosječna starost je šesnaest i po godina, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Čak 74.985 registrovanih automobila u Crnoj Gori stariji su od 20 godina.
S obzirom da većina vozača vozi stara vozila, logično je pretpostaviti da je kupovina električnih vozila, koja se u poslednje vrijeme intenzivno promovišu (posebno kako raste cijena goriva), iznad njihovih materijalnih mogućnosti. Iznosi od 15.000 do 50.000 eura, koliko se otprilike kreću električna vozila, za većinu stanovnika su nedostižni. Osim toga, održavanje takvih vozila i nabavka djelova za njih prilično su komplikovani, s obzirom da ih je malo na crnogorskom tržištu, pa se za te usluge mora ići u inostranstvo.
“Shodno podacima iz elektronske evidencije registrovanih motornih vozila, na dan 18. mart, broj registrovanih automobila u Crnoj Gori je 261.554. Prosječna starost registrovanih automobila u Crnoj Gori je oko 16,5 godina. Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih do 10 godina, odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2026. do 2016. godine (uključujući i 2016. godinu), iznosi 55.405 “, saopštili su nam iz MUP-a.
Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih od 10 godina do 20 godina odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2016. do 2006. godine (uključujući i 2006. godinu), iznosi 131.164.
Cijene električnih vozila u Crnoj Gori kreću se od oko 15.000 za manje modele do preko 50.000 eura za luksuznija vozila, uz mogućnost subvencija Eko-fonda od 2.500 do 7.500 eura. Ponuda obuhvata brendove poput MG, Seres, Dacia, Hyundai i Kia. Konkurs Eko-fonda za subvencioniranje električnih vozila je u toku, a za tu svrhu predviđeno je 175.000 eura.
Prema tok konkursu, subvencije za putnička vozila do 35.000 je 7.200 eura, 6.500 za auto od 35.000 do 45.000, a za auta od 45.000 do 65.000 eura subvencija je 4.500. Subvencije za laka teretna vozila kreću se od 4.500 do 6.500 eura, a za laka električna vozila od 300 do 1.500 eura.
Kada su u pitanju električna vozila, pristupačniji modeli u pogledu cijena, poput MG ZS EV, počinju već od oko 16.000 eura, dok se Dacia Spring takođe pozicionira kao pristupačna opcija.
Srednja i viša klasa, modeli poput Seres 5, mogu se naći po specijalnim cijenama od oko 21.900 do preko 38.500 eura.
Ova vozila mogu se naći u specijalizovanim salonima poput Gold M Electric Cars i kod ovlašćenih zastupnika za MG Motor, Hyundai i Kia.
Proizvođači često nude akcije, a prednost su niži troškovi održavanja i “goriva” u odnosu na klasična vozila.
Priroda i društvo
Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero od 15. marta
Od nedjelje, 15. marta, počinje ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero.
Kako su naveli iz NPCG, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, ribolovni zabran je na snazi od 15. marta do 15. maja 2026. godine.
Tokom ovog perioda zabranjen je ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje.
Kako su kazali, uz pojačane aktivnosti Službe zaštite NP Skadarsko jezero na kontroli prostora, JPNPCG počinje kampanju o značaju očuvanja ribljeg fonda, suzbijanja krivolova i svih drugih oblika nezakonitog djelovanja koji negativno utiču na diverzitet faune riba.
“Ove godine, pod sloganom „Danas jedna, sjutra hiljade“ želimo da istaknemo da – spašavajući jednu, mi, zapravo, spašavamo hiljade jedinki. Podsjećamo da se period lovostaja poklapa sa vremenom mrijesta kada je riblji fond najosjetljiviji. U tom periodu ribe polažu ikru i obnavljaju populaciju, pri čemu, svako uznemiravanje direktno utiče na smanjenje njihove brojnosti, dok nelegalni izlov ima dugoročne posljedice po cijeli ekosistem zaštićenog prirodnog područja”, kazali su iz Nacionalnih parkova.
Skadarsko jezero predstavlja jedno od najznačajnijih slatkovodnih ekosistema u regionu, sa izuzetno bogatim i raznovrsnim ribljim fondom.
“U jezeru živi preko 40 vrsta riba, među kojima su šaran, ukljeva, jegulja, skobalj i druge vrste. Njegov biodiverzitet čini jezero ne samo prirodnim bogatstvom Crne Gore, već i važnim resursom za lokalne zajednice koje tradicionalno zavise od ribarstva. Zaštita ukupnih prirodnih vrijednosti akvatorijuma ima višestruki kako ekološki, tako i ekonomski značaj”, dodaju u saopštenju.
Poručuju da poštovanje odredbi zabrane omogućava očuvanje prirodne ravnoteže, dugoročnu održivost ribarstva, odnosno, očuvanje biodiverziteta za buduće generacije.
“Očuvanje Nacionalnog parka Skadarsko jezero je naša zajednička obaveza i odgovornost. Budi odgovoran – prijavi krivolov: Služba zaštite NP Skadarsko jezero 067 097 484, Monitoring centar JPNPCG 067 000 825”, zaključuju iz NPCG.
-
Sport3 дана ranijeFSCG: Krkotiću tri meča suspenzije, pokrenut postupak protiv Zete
-
Hronika4 дана ranijeVDT formiralo predmet zbog skandiranja Ratku Mladiću na utakmici u Zeti
-
Sport4 дана ranijeMaraš uspješan u Srbiji: Drugo mjesto na otvaranju šampionata
-
Politika2 дана ranijeSpajić i Mandić na vaskršnjoj liturgiji u Hramu
-
Događaji4 дана ranije“Tihotinom” u KIC-u Zeta
-
Politika15 сати ranijeSpajić: Radujem se daljem unapređenju partnerstva Crne Gore i Mađarske
-
Sport15 сати ranijeZeta prednjači po broju postignutih golova u Regionalnoj ligi
-
Hronika15 сати ranijeUhapšen mladić koji je vozio sa 4,17 promila alkohola u organizmu

