Jovo Bakić, ideološki potomak onih koji su se hvalili majci kako su ubili tatu jer nije pratio njihov Statut i direktive, u nacionalnom i ljudskom smislu predstavlja sve najgore što se moglo skupiti u srpskom i crnogorskom narodu, izjavio je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.

Kako je naveo u reagovanju za medije, “čovjek“ koji je izjednačio svetog vladiku Nikolaja Velimirovića sa pokroviteljem genocida nad Srbima u NDH–a nadbiskupom Alojzijem Stepincem, “čovjek“ koji srpskog patrijarha naziva Profitije, najavljuje njegovo jahanje i brijanje, više zaslužuje mjesto u “Lazi Lazarević“ nego u srpskom parlamentu.

Knežević je izjavio da će građani Srbije imati priliku da vide kako izgleda i zvuči anarhista iz kruga dvojke, koji bi, “da mu može biti, nas sigurno izvodio pred revolucionarne sudove i strijeljao po kratkom postupku”.

Bakić: Knežević je bio sluga režima u Beogradu, Mandić je pokazao da ima svoje „ja“

“A pošto je moja koža previše žilava za dinstanje koje je najavljivao, poručujem mu da smanji doživljaj, i da recepte za mljevenje i spaljivanje ljudskog mesa potraži kod koaliconog partnera Radoja Zvicera koji ga je podržao iz Dubaija. Bio bih zabrinut da Jovo Bakić ima razumijevanje za mene, posebno zato što ga nisam tražio, niti ću ga tražiti, jer prema njemu i sličnim ideološkim lignjama osjećam samo visoki prezir i provincijalno gađenje, jer akademsko ne zaslužuju. Ne znam ni otkud mu pomisao da bih bilo šta od njega i njemu sličnih tražio, ili ne daj Bože molio, nama se ni čorbe ne mogu pomiješati, jer on nije ni Srbin ni Crnogorac, već mješavina političke amebe, mahovine, paremecijuma i prolaznog virusa koji je zahvatio Srbiju. A što se tiče sluganstva, samo da još jednom naglasim, jedine dvije svetinje kojima služim su Crna Gora i Srbija, za razliku od ove kreature koja je nastala u NVO laboratorijama stranih obavještajnih službi, i koja bi sjutra pucala u najrođenije samo da tako odluči Plenum”, kazao je Knežević.

Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i kandidat za poslanika Studentske liste Jovo Bakić oštro je kritikovao lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića, optužujući ga za političko služenje režimu Aleksandra Vučića, dok je za predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića kazao da je pokazao određenu političku samostalnost.

Bakić je u intervjuu za „Vijesti“, govoreći o mogućim političkim partnerima Studentske liste u Crnoj Gori, poručio da Knežević ne može očekivati naklonost nove političke strukture u Srbiji.

„O onome koga zovu Pipun (Knežević), ne mogu da mislim ništa dobro. Već zbog samog nadimka. On je pokazao ko je i šta je, i ne može očekivati nikakvo razumijevanje. Onaj čovjek koji je spreman da za neku korist bude sluga režima u Beogradu, kakav god da je taj režim – a ovaj je bio najgori mogući, koji smo sad svrgli na izborima – taj ne može očekivati bilo kakvu naklonost nas“, kazao je Bakić.

Za razliku od Kneževića, Bakić je imao drugačije ocjene o Andriji Mandiću, kojem priznaje određenu političku nezavisnost.

„Andrija Mandić je već druga priča. On je pokazao neku samostalnost. Nije mi bio simpatičan tokom svoje političke djelatnosti, najiskrenije da kažem, ali je pokazao da ima neko svoje ‘ja’, da ima neku ličnost, pa i to treba poštovati.“

Govoreći o aktuelnoj vlasti u Crnoj Gori, Bakić je izrazio simpatije prema političkim promjenama koje su uslijedile nakon litija, posebno izdvojivši predsjednika države Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića.

„Razumije se, sadašnja vlast u Crnoj Gori ima simpatije. Mi poštujemo to što su uradili nakon litija, kad su došli u mogućnost da služe narodu Crne Gore, i mislimo da je to dobar put. Uopšte ne želim da licitiram ko je meni draži. I (predsjednik Crne Gore Jakov) Milatović i (premijer Milojko) Spajić su mi dragi, i doživljavam ih kao braću.“

Bakić je naglasio da nacionalno izjašnjavanje ne smije biti sredstvo za ostvarivanje ličnih i političkih interesa.

„Bez obzira na moje jasno srpsko izjašnjavanje, ne može me niko prevariti kad se srpstvo koristi za politički ili neki drugi ćar. Srpstvo, niti crnogorstvo, niti bilo koja druga nacionalna oznaka ne smije da bude dimna zavjesa za nelegitimno bogaćenje. I u tom smislu, ako to ne priznajem u Srbiji – ne priznajem ni drugdje. Tako da, što se mene tiče, moje ruke su ispružene prema svim Crnogorcima – kako god se oni nacionalno izjašnjavali – i ja u njima vidim braću i sestre.“

Najavljuje provjeru novca koji je iz Srbije stizao u Crnu Goru

Posebnu pažnju Bakić je posvetio finansiranju političkih partija, medija i nevladinih organizacija u Crnoj Gori iz Srbije, najavljujući da će nova vlast nastojati da utvrdi kome su i za koje svrhe dodjeljivana budžetska sredstva.

„Mi ćemo se, sasvim izvjesno, truditi da sva budžetska davanja prema bilo kome budu javna. Mi u ovom trenutku ne znamo da li ćemo moći da utvrdimo kakva su budžetska davanja i u kom obimu išla prema različitim korisnicima van Republike Srbije. Ali ćemo se truditi da to utvrdimo. A onda ćemo vidjeti za koje svrhe su ti novci trošeni. Pa ako vidimo da je nešto nenamjenski trošeno, onda ćemo preduzimati odgovarajuće mjere.“

On je istakao da podržava finansiranje srpske kulture u Crnoj Gori, ali da će eventualne zloupotrebe sredstava morati da budu ispitane.

„Ono što je izvjesno jeste da svaki dinar koji je utrošen za promovisanje neke kulture i Srbije u Crnoj Gori, ili za pomaganje srpske kulture u Crnoj Gori, jeste nešto što mi podržavamo i podržavaćemo. Ali ako je to išlo u privatne džepove, ako je to bio izvor korupcije – a mislim da ćemo moći to da utvrdimo – onda taj koji je zloupotrebljavao sredstva neće biti u prilici da to i u budućnosti čini.“

Bakić je najavio i da bi mu, ukoliko postane ministar policije u novoj vladi Srbije, jedan od prioriteta bio rasvjetljavanje odnosa između nekadašnjih vlasti Srbije i Crne Gore, kao i ispitivanje mogućih veza Vučićevog režima sa „kavačkim“ i „škaljarskim“ kriminalnim klanovima.

Ocijenio je da između Srbije i Crne Gore nema suštinskih otvorenih pitanja, ali da odnosi dvije države nijesu na nivou na kojem bi trebalo da budu, za šta odgovornost pripisuje bivšim vlastima koje su, prema njegovim riječima, koristile međunacionalne podjele za ostvarivanje političkih ciljeva.

Izvor: Vijesti

Izborna pobjeda Studentske liste u Srbiji nije prošla bez političkih posljedica ni u Crnoj Gori. Dok studenti slave izborni rezultat, Demokratska partija socijalista (DPS) i Pokret Evropa sad (PES) ušli su u međusobni obračun saopštenjima, optužujući jedni druge za političku bliskost sa Aleksandrom Vučićem. Međutim, u čitavoj polemici izostaje ključno pitanje – koga će sami studenti prepoznati kao političke partnere u Crnoj Gori?

DPS je čestitao Studentskoj listi na izbornoj pobjedi, uz poruku da se Vučićevi politički saveznici u Crnoj Gori sada pokušavaju distancirati od njega. Odgovor je ubrzo stigao iz PES-a, koji je optužio DPS da pokušava prikriti političke veze Mila Đukanovića i Aleksandra Vučića.

Ipak, kada se govori o odnosima dvije partije sa dosadašnjim predsjednikom Srbije, važno je sagledati i konkretne događaje.

Kontakti vlasti predvođene PES-om sa Vučićem odvijali su se prvenstveno kroz zvanične državne susrete i regionalnu saradnju. Da ti odnosi nijesu bili bez ozbiljnih nesuglasica, pokazao je i događaj iz juna ove godine, kada je crnogorska policija na tivatskom aerodromu spriječila ulazak 87 državljana Srbije, među kojima su identifikovane i pristalice Srpske napredne stranke. Policija je odluku obrazložila bezbjednosnim rizicima, dok je sam Vučić potvrdio da je riječ o aktivistima SNS-a, ocijenivši njihov dolazak kao političku grešku.

Sa druge strane, odnosi nekadašnjeg rukovodstva DPS-a i Vučićevog SNS-a imaju dužu istoriju. Na Sedmom kongresu DPS-a 2015. godine među gostima je bio i Nikola Selaković, tadašnji funkcioner SNS-a, što svjedoči o ranijim zvaničnim partijskim kontaktima.

Još značajnije pitanje predstavlja slučaj Svetozara Marovića, nekadašnjeg visokog funkcionera DPS-a i bliskog saradnika Mila Đukanovića. Uprkos višegodišnjim zahtjevima Crne Gore za njegovo izručenje, Srbija ga nikada nije izručila. Marović je u Beogradu dočekao apsolutnu zastaru zatvorske kazne u oktobru 2026. godine, gotovo deceniju nakon presude za organizovani kriminal.

Međutim, ni istorija tih odnosa, ni današnja međusobna optuživanja DPS-a i PES-a ne daju odgovor na pitanje kome će Studentska lista ukazati političko povjerenje u Crnoj Gori.

Studentski pokret u Srbiji političku prepoznatljivost gradio je kroz zahtjeve za odgovornošću institucija i promjenama postojećeg sistema, a tek predstoji da se vidi kako će se njegovi predstavnici odnositi prema crnogorskim partijama i njihovom političkom nasljeđu.

Zato je preuranjeno bilo kojoj partiji u Crnoj Gori pripisivati posebno mjesto u odnosima sa Studentskom listom.