Politika
DNP će podržati predlog budžeta Glavnog grada koji predviđa izgradnju kolektora u Botunu
Klub Demokratske narodne partije (DNP) podržaće predlog Budžeta Glavnog grada za narednu godinu koji predviđa 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu.
Da će podržati predlog budžeta Glavnog grada izjavio je šef kluba DNP-a Vladimir Bulatović tokom sjednice Skupštine Glavnog grada.
Prema njegovim riječima, prethodnih dana se u javnosti stvorila dilema hoće li ta partija podržati budžet.
„DNP će podržati budžet Glavnog grada za 2026. godinu, zato što su odbornici naše partije jedan od najčvršćih nosioca stubova i potpuno posvećeni interesima građana Podgorice. DNP se od početka drži principa. Možda će ih u budućnosti koštati, ali mi smo na to spremni“, rekao je on.
Izjavio je da se DNP ne okreće „kako duva vjetar“, niti ka onoj strani koja je jača. Bulatović je podsjetio da, u ljudskom i političkom smislu, imaju svoje crvene linije, a koje su jasno postavili.
„Odbornici DNP su čvrsto za izgradnju kolektora, ali tamo gdje je moguće, ali na teritoriji našeg grada. Svi problemi o kojima danas govorimo su nasleđe naših prethodnika. Korak koji se sada dešava, razgovor sa lokalnim stanovništvom je prethodna vlast na bezobziran i bahat način ostavila za kraj“.
Poručio je da je referendum oko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom selu Botun bio jedna nova realnost. Dodao je i da su svi građani te opštine jedinstveni u ovom stavu. Oni su, sredinom mjeseca, sa 98 odsto glasova kazali „ne“ kolektoru.
„Jedini način za rešavanje ovog problema je dijalog. Odbornici DNP će podržati budžet za narednu godinu“, zaključio je.
Politika
Mandić izjavio saučešće povodom smrti Ratka Mladića
Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić izjavio je saučešće porodici Mladić povodom smrti Ratka Mladića.
“Upravo sam Darku Mladiću, u svoje i u ime Nove srpske demokratije, uputio saučešće povodom smrti njegovog oca, generala Ratka Mladića”, kazao je Mandić na mreži Iks.
Ratko Mladić koji je osuđen za ratne zločine, preminuo je u 84. godini života, u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Ševeningenu.
Ratko Mladić pravosnažno je u Hagu osuđen 8. juna 2021. za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Presudom suda u Hagu utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN u ljeto 1995, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva i držanje pripadnika mirovnih snaga UN kao talaca tokom NATO bombardovanja 1995. godine, ukazala je ranije Slobodna Evropa.
Politika
Spajić: Zatvaranje poglavlja biće praćeno hibridnim djelovanjem dvije države iz regiona
Crna Gora ima ozbiljne bezbjednosne operativne informacije da će najavljeno zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja biti praćeno koordinisanim hibridnim djelovanjem, u koje su uključeni zvaničnici najmanje dvije države iz regiona, kazao je premijer Milojko Spajić.
On je to naveo u objavi na društvenoj mreži Iks.
“Prema našim saznanjima, takve aktivnosti imaju za cilj destabilizaciju Crne Gore, uz očekivanu podršku pojedinih političkih aktera i dijela medijske scene u našoj zemlji”, rekao je Spajić.
On je poručio da pokušaji destabilizacije neće promijeniti kurs države.
“Znamo za ove namjere i svjesni smo njihovog cilja. Pokušaji destabilizacije neće promijeniti naš kurs niti zaustaviti evropski put Crne Gore, koji je veći od dnevnog interesa bilo koje političke strukture”, poručio je Spajić.
Politika
Oštriji zakoni za oduzimanje imovine i pritvor
Pojedine odredbe o predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine, kao i Zakonika o krivičnom postupku, predstavljaju grubo kršenje pretpostavke nevinosti, i pitanje je da li bi, ukoliko ih Skupština usvoji, mogle proći ustavnu provjeru, smatraju advokati Zdravko Begović i Filip Jovović. Konstatuju da će predložena rješenja izazvati kontroverze, jer su u koliziji sa pravima okrivljenih i sa ciljem vođenja krivičnog postupka.
U Advokatskoj komori smatraju da je u predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću drastično povrijeđena pretpostavka nevinosti.
Konkretno, sporna je, kako kaže dugogodišnji predsjednik te organizacije, advokat Zdravko Begović, odredba kojom se imovina može oduzeti prije pravosnažne presude.
“U trenutku kada se potvrdi optužnica. A postoji jedna vrlo logična varijanta šta će se desiti ako to lice bude pravosnažno oslobođeno optužbe. Kako je uopšte moguće da se tako nešto desi? Sama činjenica, retroaktivnost tog zakona, da se praktično imovina može oduzeti u periodu mnogo ranije od trenutka kada je izvršeno krivično djelo, i da se to krivično djelo može odnositi i na imovinu najbližih srodnika”, kaže Begović.
Saglasan je i advokat i nekadašnji član Tužilačkog savjeta, Filip Jovović, da je riječ o grubom kršenju procesnog prava okrivljenih.
U suprotnosti je to, kaže, sa samim ciljem krivičnog postupka i sa pravom svojine, jer ukoliko lice bude oslobođeno krivice, gubi pravo na povraćaj imovine, napominje Jovović i predlaže rješenje.
“To je, recimo, ojačavanje nadležnosti poreskog organa ili eventualno osnivanje nekog specijalizovanog suda koji bi se bavio samo ispitivanjem imovine i koji bi jednostavno, uz određeni lex specialis, nevezano od krivičnog postupka i uz sami zahtjev, prema svima koji su eventualno sumnjivi da su stekli imovinu nelegalno mogao da pokrene određene postupke. I da na legalan, zakonodavno perfektan način riješi pitanje oduzimanja imovine. Vidjećemo kako će to proći eventualno ustavnu provjeru, dakle, ako je neko sjutra pokrene, a siguran sam da hoće”, kazao je Jovović.
Naši sagovornici dijele mišljenje i kada je riječ o predlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, prema kojem se pritvor može odrediti već na osnovu propisane kazne zatvora od deset godina.
Begović i Jovović smatraju da je uvođenje te okolnosti kao opredjeljujuće, da se nekom licu odredi pritvor, suprotno Evropskoj konvenciji, te da otežava položaj lica u krivičnom postupku.
“Smatram da je i tu Evropski sud za ljudska prava imao jasno stanovište da se to ne može definisati kao pravilo, nego svaki konkretni slučaj daje za pravo eventualno takvu odluku”, ocjenjuje Begović.
“Evropski sud za ljudska prava je izričit da visina zapriječene kazne ne smije da bude jedini razlog da se nekom licu odredi pritvor, odnosno da ta okolnost jedina ukazuje da je pritvor neophodan”, upozorio je Jovović.
Iz Ministarstva pravde danas su odgovorili da se svi amandmani koji pristižu, obrađuju i analiziraju.
Izvor: RTCG
-
Zeta2 дана ranijePrvo vozilo za obavljanje javnog prevoza u Zeti: Novim autobusom od Mataguža do Cijevne
-
Politika1 дан ranijeKnežević: Spreman sam sjutra da budem u prvim borbenim redovima na Kosovu i Metohiji
-
Hronika3 дана ranijeTaksista vozio drogiran
-
Hronika22 сата ranijeUhapšen Radosav Gile Stanišić
-
Hronika3 дана ranijeČetiri osobe procesuirane zbog postavljanja albanske zastave na policijsko vozilo u Tuzima
-
Priroda i društvo3 дана ranijeBazen crvenog mulja ulazi u proces sanacije
-
Politika2 дана ranijeKaluđerović: Glasaću za smjenu Ibrahimovića, ne podržavam tekst inicijative Kneževića
-
Hronika2 дана ranijeUhapšen Podgoričanin zbog sumnje da je prokrijumčario mobilne telefone vrijedne 2,6 miliona eura


You must be logged in to post a comment Login