Politika

ASK: Đukanović sakrio bar sedam satova, vrijednosti i do 225.000 eura

Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) konstatovala je da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović dostavio netačne i nepotpune podatke u svojim izvještajima o prihodima i imovini, jer nije prijavio vrijednu kolekciju luksuznih ručnih satova čija ukupna tržišna vrijednost prelazi 200.000 eura.

Prema nalazu Agencije, Đukanović je time prekršio član 25 stav 2 i 3, u vezi sa članom 26 stav 1 tačka 3 alineja 2 Zakona o sprečavanju korupcije.

ASK je 9. aprila 2019. godine primila inicijativu nevladine organizacije MANS, u kojoj je navedeno da je bivši predsjednik u svojim izvještajima iz 2019. godine dostavio netačne podatke, jer nije prijavio cjelokupnu pokretnu imovinu velike vrijednosti. Uz inicijativu su dostavljene i fotografije objavljene u dnevnom listu Dan, na kojima je Đukanović viđen sa luksuznim ručnim časovnicima.

U inicijativi se pominju i modeli satova „Patek Philippe Sky Moon Tourbillion“, „Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbillion 18k“ i „Breguet Tourbillon Perpetual Calendar“, za koje je NVO tvrdila da se nalaze u njegovom posjedu.

Na osnovu naloga ASK-a, ovlašćeni procjenjivač – sudski vještak ekonomsko-finansijske struke – izvršio je analizu tržišnih vrijednosti satova za koje se sumnjalo da pripadaju Đukanoviću. Dopunsko vještačenje zatraženo je 5. maja 2025. godine, a nalaz dostavljen 10. jula iste godine, nakon čega je obavljena i digitalna identifikacija modela.

“Analizom su obuhvaćeni sljedeći modeli: Breguet Classique Tourbillon Thermometer 3767BA/13/2VU – oko 59.502 eura, Franck Muller Mariner Chronograph 8080 CC AT – 8.400 do 13.355 eura, Franck Muller Mariner Chronograph 9080 CC AT – 8.700 do 26.000 eura, u zavisnosti od stanja i dokumentacije, Cartier Pasha de Cartier 2770 – 8.700 do 11.000 eura, Roger Dubuis Excalibur 45 Automatic – 6.600 do 18.500 eura, Rolex Cosmograph Daytona 18k “Zenith” 16518 Inverted Six – 13.800 do 34.600 eura, Patek Philippe Neptune 5081J-001 – 15.000 do 27.000 eura i Cartier Pasha de Cartier Moonphase Chronograph (žuto zlato) W30012 – 35.000 do 90.000 eura”, piše u odluci ASK.

U dopunskom nalazu, vještak je utvrdio da se tržišna cijena posljednjeg modela, s kožnim kaišem i prepoznatljivim plavim dizajnom brojčanika, kreće između 34.000 i 47.500 eura, uz napomenu da trenutan oglas za prodaju tog modela ne postoji.

ASK je 28. jula 2025. godine Đukanoviću na kućnu adresu uputila rezultate ispitnog postupka, ali se pošiljka vratila kao uredno uručena bez njegovog odgovora. Nakon toga, dokument mu je 29. septembra 2025. godine dostavljen posredstvom punomoćnika.

Bivši predsjednik tvrdio je da su sporni satovi pokloni iz ranijeg perioda, ali Agencija te navode nije prihvatila. Prema nalazu vještaka, modeli koje je naveo nijesu postojali, niti je dostavio dokaze koji bi potvrdili da se radi o ranijim poklonima.

ASK je zaključila da je Đukanović bio dužan da prijavi pokretnu imovinu pojedinačne vrijednosti iznad 10.000 eura, što nije učinio, čime je prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije.

Slične teme:agencija za sprečavanje korupcije Crna gora Milo đukanović sazovi

Sledeće

Spajić: Stanovnicima Zete ugroženo zdravlje zbog bazena crvenog mulja, ne zbog kolektora

Ne propustite

Knežević: Ako policija krene da tuče građane Zete, napuštam državnu vlast

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.