Srpski novinar Ljubomir Stefanović zatražio je azil u Crnoj Gori, kazao je on “Vijestima”, navodeći da je Srbiju napustio nakon što je policija opkolila njegovu kuću.

“U subotu, nakon što je policija opkolila moju kuću, odlučio sam da ovog puta neću da se predam, iz objektivnih razloga. Do sada sam imao više od 90 pretresa automobila, najčešće na graničnim prelazima. Ovo mi je drugi pretres kuće u dvije godine i drugi put da mi uzimaju opremu, s tim što su ovog puta bili posebno divljaci i napravili za mene relativno veliku materijalnu štetu, a kuću su mi zapečatili”, rekao je Stefanović.

Objasnio je da je kuću naslijedio od djeda i da sada ne zna kakav je status njegovog prava da je koristi.

“Što se tiče toga da sam se odlučio na bjekstvo – jeste, tačno je. Odlučio sam da dođem u Crnu Goru zato što mi je to najpoznatija zemlja iz našeg regiona i što vjerujem da ovdje mogu da dobijem dobre uslove, pa i politički azil. Koliko sam mogao u toj brzini da odlučim, po svemu sudeći, bio sam u pravu što se toga tiče”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, u Podgorici se obratio policiji.

“Bio sam u SUP-u u Podgorici, odobrili su mi boravak i rekli da moram da budem na adresi koju sam ostavio i da sa sobom imam dokumentaciju. Na moje veliko iznenađenje, vidim da je Crna Gora zaista u tom smislu napredovala”, rekao je Stefanović.

Obrazlažući zašto je odlučio da se ovog puta ne preda, naveo je da je 2024. godine podnio krivičnu prijavu protiv Bezbjednosno-informativne agencije Srbije (BIA) zbog otmice.

“Tada mi je Više javno tužilaštvo, koje me sada goni, navelo da nije otmica ako sam ja u pitanju”, tvrdi Stefanović.

On tvrdi i da mu je tokom tog događaja u telefon ubačen špijunski softver, što je, prema njegovim riječima, dokazao posredstvom Amnesty Internationala i Šer fondacije.

“Na to su naše vlasti odgovorile da se oni bave senzacijama. Na podnijetu krivičnu prijavu za špijuniranje nemam nikakav odgovor. I tada sam uzbunio javnost time, a oni još nijesu pokrenuli krivični postupak”, kazao je on.

Kao još jedan razlog odlaska iz Srbije naveo je informacije koje je, kako tvrdi, dobio od ljudi iz pravosuđa i bezbjednosnog sektora.

“Još jedan od razloga je što sam imao dojavu od ljudi iz pravosuđa i nekih ljudi iz bezbjednosnog sektora da će Aleksandar Vučić pred naredne izbore, čiji je rezultat neizvjestan, gledati kako da ućutka sve ljude i medije koji mogu ili će negirati rezultat koji on bude saopštio. Svi sumnjamo na izborne krađe i da će se ponašati kao i do sada. Ali sada mu je problem što su ljudi prešli na internet, tu se informišu i tu izlaze dokazi”, rekao je Stefanović.

Osporava i obrazloženje postupanja tužilaštva prema njemu.

“Priča o uzbunjivanju javnosti, koju je navelo Tužilaštvo za visokotehnološki kriminal, ne stoji“, kazao je on, dodajući da očekuje da će poslije 25. oktobra moći da svoje tvrdnje dokazuje pred sudom.

Srpska policija traži ga zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje panike i nereda, prema saopštenju Višeg javnog tužilaštva u Beogradu koje je prenio N1. Povod je objava na profilu “Slavija info” na mreži Iks od 16. oktobra 2026. godine: “Vučić će pucati na građane na dan izbora”, uz snimak sa, kako tužilaštvo navodi, generički obrađenim likom bjeguunca Miloša Medenice.

Policijska potraga raspisana je po nalogu Posebnog odjeljenja za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, nakon što 17. oktobra nije pronađen na adresi prebivališta.

Izvor: Vijesti

NVO Akcija za ljudska prava (HRA) iz Podgorice i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba predložile su Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu da u predmetu „Lora 3″ hitno sasluša dvije svjedokinje. One su u aprilu i maju 1992. bile zatočene u tzv. vojnom zatvoru Lora u Splitu i neposredno su vidjele zlostavljanje crnogorskih vojnika i rezervista u tom logoru, navodi se u zajedničkom saopštenju tih nevladinih organizacija.

U zajedničkom saopštenju navode da je u februaru 2025. saslušan preživjeli crnogorski zatočenik iz Lore Veselin Bojović. Kako su kazali, saslušanje je zatražilo Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, pošto su njihove organizacije dostavile njegovo svjedočenje.

“Sada predlažemo saslušanje dvije svjedokinje, posljednje žive među ženama koje su bile u Lori. Zbog njihovih godina i stanja zdravlja to saslušanje ne smije da se odlaže. Obje svjedokinje su sa područja Kupresa. U Loru su prebačene nakon što su ih u aprilu 1992. zarobile hrvatske oružane snage. Sa njima je razgovarala izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević. Obje su potvrdile da su se u Lori u isto vrijeme nalazili zatočenici iz Crne Gore. Jedna od njih je vidjela grupu od oko 18 muškaraca i navodi da su stražari organizovali njihovo prebijanje tako da ga žene gledaju”, navodi se u saopštenju.

U saopštenju navode da su obje svjedokinje opisale su smrt jednog zatvorenika.

“Stražari su ga tukli do ponoći, a ujutru su ih čule kako govore da je „ovaj Crnogorac” umro tokom noći. Svjedokinje su potom bile primorane da čiste krvavu ćeliju u kojoj je ležalo njegovo tijelo. Kada su dva dana kasnije izvođene iz Lore radi razmjene, u vozilu kojim su prevožene nalazilo se i ljudsko tijelo. Vozilo ih je odvezlo na razmjenu u Bosni i Hercegovini. To ukazuje da je i tijelo zarobljenika preveženo u BiH, gdje su pronađeni i posmrtni ostaci više crnogorskih rezervista za koje se pretpostavlja da su bili u Lori. I same svjedokinje su u Lori bile izložene teškom zlostavljanju, prijetnjama smrću i ponižavajućim uslovima zatočenja”, kazali su u saopštenju.

Ističu da njihova svjedočenja mogu pomoći i da se identifikuje jedan stražar koji se prema svjedokinjama  ponašao humano i koji bi mogao imati važna saznanja o tome šta se dešavalo u Lori.

“Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu smo dostavili sažetke iskaza svjedokinja i njihove kontakte. Očekujemo da to odvjetništvo obezbijedi da one budu saslušane bez odlaganja. Pozivamo i nadležne institucije Crne Gore, Srbije i BiH da pruže punu pomoć kroz međunarodnu pravnu saradnju. Ovo može biti posljednja prilika da se od živih očevidaca utvrdi istina o zločinima nad crnogorskim zatvorenicima u Lori”, navodi se u zajedničkom saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) i Documenta – Centra za suočavanje s prošlošću.

Premijer Milojko Spajić poručio je da se sinoć u Skupštini nije glasalo samo o izmjenama Ustava, već i o tome ko zaista želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, a ko je spreman da njen evropski put zaustavi zbog tuđih interesa. On je kritikovao novu generaciju političara iz Demokratske partije socijalista (DPS), tvrdeći da su postupali po nalogu svog neformalnog šefa i “štitili ugovor sa Jedinstvenom Rusijom”.

„Sinoć se u Skupštini nije glasalo samo o izmjenama Ustava, već o tome ko zaista želi Crnu Goru u EU, a ko je spreman da njen evropski put zaustavi zbog tuđih interesa“, naveo je Spajić na mreži X.

On je izrazio žaljenje zbog postupanja političara iz redova DPS-a, optužujući ih da su štitili ranije preuzete političke obaveze.

„Posebno mi je žao što je nova generacija političara iz redova DPS-a, na javni mig (ne)formalnog šefa, javno štitila ugovor kojim se on obavezao Jedinstvenoj Rusiji prije 15 godina“, istakao je Spajić.

Premijer je, govoreći o rezultatima vlasti, uporedio ekonomske prilike i iseljavanje stanovništva tokom različitih perioda.

„Ali ako govorimo jezikom činjenica, jasno je ko je otvarao vrata Evropi, a ko ih je pokušavao zatvoriti. Za čijeg su se mandata građanima tri puta povećala primanja, a ko je tokom svojih posljednjih deset godina na vlasti učinio da Crnu Goru napusti čitav jedan grad veličine Nikšića“, naveo je Spajić.

Poručio je da odgovorni političari imaju obavezu da svakodnevno rade na stvaranju boljeg ambijenta u zemlji.

„Odgovorni političari su dužni da svakodnevno kreiraju bolji ambijent u zemlji, zato im još jednom poručujem da je vrijeme za život po EURO MODELU“, zaključio je Spajić.