Uprava policije čeka potvrdu identiteta osumnjičenog koji je danas uhapšen u Budvi zbog sumnje da je planirao da izvrši teško krivično djelo.

Ne bih prejudicirao kakav će biti ishod glasanja o smjeni šefa parlamenta Andrije Mandića, poručio je juče novinarima u Skupštini Crne Gore poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.

Sedam dana pošto su predočili kako će zahtijevati Mandićevo razrješenje, iz te partije juče su i predstavili ‘nacrt’ inicijative koju će poslati svim poslaničkim klubovima. Dokument je nešto obimniji, a u njemu nema iznenađujućih momenata.

Podsjetimo, DPS je najavio inicijativu nakon što je Mandić uputio saučešće povodom smrti ratnog zločinca Ratka Mladića.

„Ovo nije samo političko, već i pitanje morala”, rekao je juče Nikolić.

Trenutni odnos 36-41?

Kako nakon sedam dana ‘stoji’ sama podrška inicijativi?

Promjena u odnosu na kraj prošle sedmice ima. Najprije, sigurno je kako bi Mandićevo razrješenje podržalo 16 poslanika DPS-a, šest iz redova Bošnjačke stranke, tri iz Evropskog saveza, te po jedan iz Hrvatske građanske inicijative, Force i Evrope sad. Najvjerovatnije bi takvog stava bili i u Građanskom pokretu URA, koji ima četvoro poslanika, a zasad i dvojice nezavisnih – Nikole Janovića i Miodraga Lakovića.

Iz Albanskog foruma prošle su večeri saopštili kako će šef njihovog poslaničkog kluba potpisati inicijativu, a da će je njihovi poslanici podržati.

Otud, u ovom momentu može se govoriti o 36 dignutih ruku u korist inicijative.

No, zasad je potrebno ograditi se u slučaju Albanskog foruma. Podsjetimo, njihovi poslanici su Nikola Camaj i Artan Čobi. Camaj je ranije poručivao da će glasati protiv Mandićeve smjene, uz napomenu da je to njegov lični stav. Naredni dani pokazaće da li ga je korigovao.

Na drugoj strani, sasvim je jasno kako iz Nove srpske demokratije (9), Demokrata (7), Demokratske narodne partije (3), Socijalističke narodne partije (2) i Ujedinjene Crne Gore (1) neće podržati inicijativu. Neće je podržati ni nezavisni poslanik Dragan Bojović. Uz to, mimo Seida Hadžića, identičan stav najvjerovatnije će imati 18 poslanika Evrope sad.

Ne bude li iznenađenja, odnosno ‘korekcije stavova’, onda je na toj strani u ovom momentu 41 poslanik, što je ujedno i većina glasova u ‘punom sazivu’.

Za sada se povodom inicijative nije decidno izjasnilo petoro poslanika – dvoje iz posebnog kluba, jedno iz CIVIS-a, te dvojica iz stranaka manje brojnih naroda.

Dva detalja

U obzir treba uzeti i još dva detalja.

Prilikom glasanja o inicijativi ‘računa’ se većina u odnosu na broj prisutnih, odnosno onih koji su se izjasnili.

Dakle, hipotetički, u slučaju da pojedini poslanici ne dođu, za većinu će biti potrebno manje od 41 glasa.

Drugi detalj upravo se odnosi na brojku 41. Naime, toliko poslanika potrebno je kako bi u plenarnoj sali postojao kvorum za rad.

Ništa nije ‘sporno’ osim – većine

O samoj inicijativi kao formalnom aktu, ipak, ne može se ni govoriti dok ne ‘uđe’ u skupštinsku proceduru.

Kako bi se to dogodilo, potrebni su potpisi najmanje 10 poslanika. Koji nijesu sporni.

Čini se da nije sporno ni 27 potpisa koji su neophodni kako bi bila zahtijevana vanredna sjednica, na kojoj bi bilo riječi o nepovjerenju šefu parlamenta.

Ali – i dalje je sporno pitanje većine koja bi stala iza inicijative.

Mandić ćutao pa podsjetio na telegrame stare 20 godina

Pošto je izjavio saučešće, Mandić je danima ćutao, a potom se oglasio u petak – pola sata prije ponoći.

„U mom telegramu saučešća nije bilo ničega suvišnog. Uradio sam sve u skladu sa vjerom kojoj pripadam, ali vidim da je to izazvalo mnogo polemike u redovima DPS-a. Neka se strpe. Ako ova tačka eventualno dođe na dnevni red, imaće priliku da govore o svemu tome”, poručio je on.

Nije Mandić propustio priliku ni da podsjeti DPS na telegram star 20 godina. Saučešće je, kazao je, običaj i “kod naših rođaka Crnogoraca, što se moglo vidjeti i na primjeru smrti nekadašnjeg predsjednika Savezne Republike Jugoslavije”.

Onima sa nešto dužim pamćenjem nije potrebno pojašnjavati na šta je mislio.

U martu 2006, pošto je stigla vijest o smrti Slobodana Miloševića u zatvoru u Hagu, iz Podgorice je ka Beogradu upućeno više telegrama. Potpisivali su ih sa različitih političkih polova – od ondašnjeg lidera Socijalističke narodne partije Predraga Bulatovića do tadašnjih prvaka Demokratske partije socijalista, ujedno i čelnika republike, Mila Đukanovića i Filipa Vujanovića.

Izvor: Portal Analitika

Podnijete su krivične prijave protiv firme „M“ d.o.o. Zeta, osnivača i izvršnog direktora B.B. (54) i osnivača J.B. (52), zbog sumnje da su izvršili produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa i na taj način oštetili budžet za preko 113.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije (UP).

Kako su kazali iz UP, u toku kriminalističke obrade policija je utvrdila da su B.B., kao osnivač i izvršni direktor firme „M“ d.o.o. Zeta, i J.B., kao ovlašćeni zastupnik i osoba koja je donosila odluke i upravljala ovim privrednim društvom, sumnjivi da su navedeno krivično djelo izvršili na način što su, u periodu od decembra 2022. godine zaključno sa 19. septembrom 2025. godine, postupajući u ime i za račun osumnjičene firme, u cilju izbjegavanja plaćanja poreza, davali lažne podatke o zakonito stečenim prihodima i činjenicama od uticaja na utvrđivanje poreskih obaveza, kao i prikrivali podatke relevantne za njihovo utvrđivanje.

“Kako se sumnja, tokom 2025. godine prodali su robu u vrijednosti od 465.621,85 eura, što je utvrđeno popisom, a koja nije bila evidentirana kroz poslovne knjige. Na ovaj način, po osnovu neobračunatog i neiskazanog poreza na dodatu vrijednost, utajili su iznos od 80.959,91 eura”, dodali su iz policije.

Takođe, kako se sumnja, tokom 2023. i 2024. godine oni su nezakonito izvršili otpis robe u vrijednosti od 136.694,30 eura, čime su, po osnovu neobračunatog i neiskazanog poreza na dodatu vrijednost, utajili iznos od 28.705,50 eura, kao i 3.519,55 eura po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica, navode iz policije.

“Na opisani način su, kako se sumnja, osumnjičeni izbjegli plaćanje poreza u ukupnom iznosu od preko 113.000 eura, čime je ostvarena protivpravna imovinska korist u istom iznosu, na direktnu štetu Budžeta Crne Gore”, zaključili su iz policije.