Politika

DPS danas predaje parlamentu inicijativu za razrješenje Mandića

Demokratska partija socijalista (DPS) trebalo bi danas da preda Skupštini inicijativu za razrješenje njenog šefa Andrije Mandića (Nova srpska demokratija – NSD) kog, pored ostalog, smatraju odgovornim za potencijalnu zloupotrebu službenog vozila parlamenta u noći kad je Danilo Mandić, bratanić i neformalni tjelohranitelj prvog čovjeka zakonodavnog doma, navodno ranio dvoje ljudi u Podgorici.

To je “Vijestima” potvrdio izvor iz DPS-a, rekavši da su inicijativu uputili sinoć na potpis kolegama iz ostatka opozicije.

On je, međutim, kazao da slučaj moguće zloupotrebe službenog automobila Skupštine, odnosno eventualnog ustupanja njenih resursa bezbjednosno interesantnim licima (BIL), nije jedini razlog zbog kog zahtijevaju smjenu Mandića. Navodi da se od konstituisanja aktuelnog saziva parlamenta, integritet te institucije “smišljeno urušava”, i da je Mandić najodgovorniji i za to, ali i za “ukidanje njene kontrolne uloge”, “sprovođenje nacionalističke i antievropske politike”, te “remećenje mukotrpno građene politike odnosa sa susjedima”.

Prema Poslovniku Skupštine, predlog za razrješenje njenog predsjednika mora potpisati najmanje deset poslanika. S obzirom na to da DPS ima 17, znači da im ne fali potpisa da bi inicirali predlog. Ako se on nađe na dnevnom redu i ako se o njemu bude glasalo, za smjenu Mandića potrebna je podrška većine od ukupnog broja poslanika, najmanje 41.

Međutim, iz većine vladajućih partija poručili su da prvi čovjek zakonodavnog doma ne bi trebalo da podnese ostavku zbog slučaja potencijalne zloupotrebe državne imovine, što znači da neće ni glasati za njegovu smjenu.

DPS i Socijaldemokrate (SD), i ako bi za inicijativu dobili podršku vladajuće Bošnjačke stranke (BS) koja je već jednom glasala za smjenu Mandića, ne bi imali dovoljnu podršku da ga “sruše”. BS ima šest poslanika, Građanski pokret (GP) URA četiri, a po jednog Demokratska unija Albanaca i Hrvatska građanska inicijativa, što je s DPS-om i SD-om ukupno 32. Ukoliko bi im se eventualno pridružile dvije nezavisne poslanice Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur, te poslanik Force Ilir Čapuni koji je nedavno kazao “Vijestima” da će glasati za razrješenje Mandića, to ponovo ne bi bilo ni blizu većine potrebne za smjenu – imali bi 35 glasova za.

DPS, SD i GP URA podnijeli su 24. aprila skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu inicijativu za kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. U inicijativi navode da način na koji su nadležni reagovali u slučaju Danila Mandića budi zabrinutost i sumnju u zakonitost i nepristrasnost njihovog postupanja.

Skupština i Andrija Mandić i dalje ne odgovaraju na pitanja “Vijesti” koja se tiču vozila kojim je 19. aprila navodno upravljao Danilo Mandić, a koje se vodi na tu instituciju. Predsjednik zakonodavnog doma je 30. aprila saopštio da se nije oglašavao kako niko ne bi imao povoda da kaže da vrši pritisak na nadležne, poručivši da je ovo “neka nova Crna Gora”, i da “u njoj niko ne može biti izuzet od primjene zakonske kazne, pod uslovom da je istinski kriv”.

Andrija Mandić je početkom marta prošle godine “preživio” glasanje o smjeni, koje je takođe bio inicirao DPS.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Pejović: Izvještaj Evropskog parlamenta potvrda uspješnog rada

Ne propustite

Joković: Dužni smo da se borimo za ekonomska i socijalna prava svih građana

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Milatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić

Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je, povodom obraćanja Slavice Bratić, koja je zatražila od predsjednika oslobođenje od krivičnog gonjenja njene sestre Vesne, predsjednik Jakov Milatović zahtijevao od Ministarstva pravde hitno postupanje u skladu sa zakonom.

“Napominjemo da, u konkretnom slučaju, zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagledava i ocijenjuje navode iz molbe, te sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje koji Predsjedniku Crne Gore predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje “,piše u saopštenju.

Pojašnjeno je da član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga.

“Imajući u vidu gore navedeno i hitnost postupka, zahtijevamo da Ministarstvo pravde bez odlaganja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi predlog, kako bi Predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”, naveli su iz Kabineta predsjednika.

Politika

Po uzoru na Zetu, trobojka istaknuta u Herceg Novom i na Žabljaku

Nakon što je Zeta još 2024. godine na jarbolima ispred zgrade Opštine, uz državnu zastavu i zastavu Evropske unije, istakla i trobojku Kraljevine Crne Gore, istim putem krenule su i opštine Herceg Novi i Žabljak.

Nova srpska demokratija (NSD) saopštila je da je na predlog predsjednika Skupštine opštine Žabljak, kao i svih odbornika NSD-a u lokalnom parlamentu, usvojena inicijativa o isticanju trobojke na zgradi lokalne samouprave i svim preduzećima čiji je osnivač SO Žabljak. Kako navode, odluka je donijeta jednoglasno, uz podršku koalicionih partnera – Durmitorske inicijative (PES) i Demokratske Crne Gore (Demokrate).

Iz NSD-a su poručili da ova odluka predstavlja poruku vlastima na državnom nivou da pronađu zajednički jezik kada su u pitanju identitetska pitanja, ističući da su sa Žabljaka i ranije potekle inicijative koje su kasnije dobile podršku na nacionalnom nivou. U saopštenju se navodi da su „ponosni što su poslije dvadeset godina vratili trobojku tamo gdje je uvijek pripadala“.

U međuvremenu, i Opština Herceg Novi slijedi ovaj primjer, pa se ispred zgrade lokalne uprave, umjesto dosadašnje zastave Evropske unije, zavijorila trobojka iz vremena Kraljevine Crne Gore.

Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti u članu 18 propisuje da zastava Crne Gore, kada se ističe zajedno sa drugim zastavama, mora zauzimati počasno mjesto. Počasnim mjestom smatra se centar kruga ili tjeme polukruga zastava, prvo mjesto u vrsti, koloni ili grupi, središnje mjesto između zastava, kao i lijevo mjesto gledano sprijeda u odnosu na zastavu druge države ili međunarodne organizacije.

Odluke opština o isticanju trobojke ponovo su otvorile pitanje odnosa prema državnim simbolima i identitetskim pitanjima, koja u Crnoj Gori i dalje izazivaju snažne političke i društvene reakcije.

Politika

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Poslanik PES Miloš Pižurica na početku sjednice rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

“Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji”, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Bogdan Božović iz SNP-a smatra da je ovaj zakon suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

“Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva”, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

“Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju”, rekao je Milović.

Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović, kazala je da ta partija podržava neradnu nedjelju, između ostalog, jer se na taj način doprinosi očuvanju porodičnih vrijednosti i omogućava vjernicima da nedjeljom obavljaju svoje vjerske aktivnosti.

Ona je podsjetila da je nakon odluke Ustavnog suda postojala prilika da trgovinski lanci počnu da obavljaju djelatnost nedjeljom, ali da se to nije desilo.

“To pokazuje da i sami poslodavci prepoznaju potrebu zaposlenih da imaju dan sedmičnog odmora, ali i značaj stabilnog i održivog sistema rada, zbog čega smo zadovoljni”, kazala je Božović.