Univerzitet Crne Gore (UCG) je svjetionik u moru brzih i plitkih signala i zato ne želi da bude najglasniji, već najsmisleniji, a društvo se popravlja sistematično i posvećeno u učionicama, a ne dnevno-piolitičkim i medijskim trikovima za jednokratnu upotrebu.

To je poručio rektor prof. dr Vladimir Božović na svečanoj ceremoniji povodom Dana Univerziteta i 51 godine rada najstarije visokoškolske institucije u Crnoj Gori. Na svečanosti su najprije dodijeljena posebna priznanja profesorima Univerziteta Crne Gore koji su se našli među 2% najcitiranijih naučnika u svijetu, prema prestižnoj Stanford listi, zatim su promovisana 26 novih doktora nauka i uručene plakete za pet najboljih studenata.

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, kazao je da danas slavimo ono što Univerzitet najdublje određuje, znanje koje se stvara i predaje. „Slavimo nove doktore nauka, čije su teze pune tragova mukotrpnog rada, pitanja na koja, možda, još uvijek ne postoje odgovori, ali golicaju maštu i prizivaju kreativna lutanja kad se skrene van utabanih istraživačkih staza. Slavimo i najbolje studente, mlade ljude, čiji talenat, rad i postojanost volje jesu osnova za vedriji pogled na budućnost ove zemlje. Ono što im možemo ponuditi više od svake nagrade jeste uvjerenje da ovaj Univerzitet ostaje njihov oslonac, ne samo dok studiraju, već i kada pođu da mijenjaju svijet“, poručio je Božović.

Kazao je da u saradnji sa najuspješnijim privrednicima iz Crne Gore Univerzitet postavlja novu paradigmu, ne samo podrške, već i povjerenja. „Dokument koji je nedavno svečano potpisan nije puki ugovor, već manifest naše vjere u budućnost, vjere u mlade ljude, znanje, zajedničku izgradnju društva, koje svoje najbolje ne prepoznaje samo na svečanostima, već im otvara vrata i pruža podršku da postanu oslonac naše ekonomije, kulture i javnog života“, rekao je Božović. Ove godine se, kako je istakao, prvi put dodjeljuju posebna priznanja naučnicima sa Univerziteta Crne Gore, koji su, prema podacima Stanfordove baze podataka, svrstani među dva odsto2% najcitiranijih istraživača u svijetu.

„Ta činjenica nije samo profesionalno dostignuće. To je vrlo snažna poruka da se upornošću, integritetom i predanošću istini gradi naučna relevantnost koja prelazi granice zemlje i jezika. To je i poruka da se glas sa našeg Univerziteta itekako čuje u globalnom naučnom razgovoru. Oni su najbolji i najljepši dokaz da je moguće iz male zemlje, poput naše, biti na vrhu svijeta. To je snažan podsticaj za sve ljude u Crnoj Gori“, jasan je Božović.

Uloga Univerziteta, kako je rekao, nije da podigne ton, već da podigne nivo i u vremenu brzine odgovor ostaje isti- misliti sporo, ali temeljno i slobodno. „I možda najvažnije – Univerzitet nije samo akademsko znanje. On je zajednica u kojoj neko otkriva prvu ljubav prema nauci, neko svoju ulogu u društvu, a neko i samog sebe. I ta zajednica je jaka onoliko koliko je spremna da se preispituje, da prašta, uči, da stvara prostor za one koji dolaze. Zato na ovu 51. godišnjicu neka naše najdublje obećanje bude da ćemo i dalje graditi Univerzitet koji ima svoje pamćenje i poštovanje prema prethodnicima, ali i viziju – Univerzitet koji stoji kao svjetionik u moru brzih i plitkih signala, Univerzitet koji ne želi da bude najglasniji, već najsmisleniji“, rekao je Božović.

Siguran je da se društvo ne popravlja dnevno-pilitičkim i medijskim trikovima za jednokratnu upotrebu, nego sistematično i posvećeno u učionicama. Prof. dr Gojko Joksimović sa Elektrotehničkog fakulteta kazao je da biti priznat među dva odsto najuspješnijih svjetskih naučnika veoma znači, ali najvažnija je, kako smatra, poruka mladim ljudima da ne treba da imaju predrasude, kompleks niže vrijednosti i da se iz male Crne Gore, sa malog i mladog Univerziteta mogu raditi istraživanja prepoznata i vrijedna pažnje u svijetu.

„Nije potrebno mnogo novca, nisu potrebni veliki timovi, dovoljno je da ljudi imaju kontinuitet u svojim istraživanjima, da su istrajni i uporni u ostvarivanju svojih ciljeva i rezultat će da dođe“, uvjeren je Joksimović.