Događaji

Svečano otvorena izložba „Vrdnička vila – Milica Stojadinović Srpkinja“ u KIC-u Zeta

U organizaciji Opštine Zeta – Sekretarijata za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti i Udruženja umjetnika „Vizija“, u holu Kulturno-informativnog centra Zeta, danas je svečano otvorena izložba slika „Vrdnička vila – Milica Stojadinović Srpkinja“, autorke prof. Svetlane Matić iz Beča. Izložba je posvećena životu i stvaralaštvu jedne od prvih srpskih pjesnikinja koje su stvarale na narodnom jeziku – Milici Stojadinović Srpkinji.

Svečani program otvorila je Milena Drakić, izvođenjem kompozicije na flauti, a nakon toga se publici obratila Helena Ajković, recitovanjem pjesme „Lutke su mi mezimice“, čime je na simboličan i emotivan način najavljen sadržajni i kulturno bogat program.

Prisutne su srdačno pozdravili predsjednik Skupštine Opštine Zeta, gospodin Nebojša Domazetović, i mr Marijana Nedović Radulović, v.d. sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti, ističući značaj kulturne saradnje i njegovanje kulturnog identiteta kroz ovakve manifestacije.

Moderator večeri bila je prof. Slavka Klikovac, dok su o izložbi, autorki i književnici Milici Stojadinović Srpkinji govorili prof. Nataša Ana Klikovac i Miloš Beloica, pružajući prisutnima dragocjen uvid u život i djelo ove izuzetne žene, književnice i prve žene ratnog izvještača.

Autorka izložbe, prof. Svetlana Matić, akademik i pedagog iz Beča, obratila se prisutnima riječima zahvalnosti, osvrćući se na važnost očuvanja kulturne baštine, identiteta i jezika u dijaspori. U znak poštovanja, dodijeljene su zahvalnice svim učesnicima i saradnicima, dok su Povelje dodijeljene autorki izložbe, predsjedniku Opštine Zeta, Njegovoj ekselenciji, ambasadoru Republike Srbije, gospodinu Rodiću, predsjednici Udruženja umjetnika “Vizija”, prof. Slavki Klikovac i v.d. sekretarke Sekretarijata za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti, mr Marijani Nedović Radulović.

Prof. Svetlana Matić je autor brojnih kulturnih inicijativa i osnivač Austrijsko-srpskog kulturnog društva „Vilhelmina Mina Karadžić“ u Beču. Nosilac je brojnih priznanja i član uglednih kulturnih i književnih udruženja u Srbiji i Austriji.

Milica Stojadinović Srpkinja, poznata kao „Vrdnička vila“, bila je pjesnikinja iz Srema, samouka intelektualka koja je govorila sedam jezika, svirala gitaru i objavila tri zbirke poezije u 19. vijeku. Njena poezija prožeta je rodoljubljem, ljubavlju prema prirodi i narodu, a pored pjesničkog rada, bavila se i prikupljanjem narodne poezije. Bila je i prva žena ratni izvještač na ovim prostorima.

Ova izložba, kao i sama manifestacija, predstavlja most između savremenog umjetničkog izraza i poštovanja prema nasljeđu koje su nam ostavile žene poput Milice Stojadinović Srpkinje.

Sledeće

Izložba Đokice Radonjića uz podršku Opštine Zeta

Ne propustite

Vrdnička vila u Zeti: Izložba posvećena Milici Stojadinović Srpkinji

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Đačka knjižica

Učenici SMŠ Golubovci oplemenili javne površine sadnicama iz školskog plastenika

screenshot

Učenici i nastavnici Srednje mješovite škole Golubovci uspješno su realizovali još jedan značajan projekat u okviru adaptacije školskog plastenika. Zahvaljujući podršci Opštine Zeta i predsjednika gospodina Mihaila Asanovića, u plasteniku su uzgojene sadnice cvijeća koje sada krase javne površine širom opštine.

Projekat je sproveden u saradnji sa JP Komunalno Zeta, koje je zajedno sa školom učestvovalo u distribuciji sadnica i ozelenjavanju javnih prostora. Ova inicijativa predstavlja primjer dobre prakse saradnje između obrazovnih institucija, lokalne samouprave i javnih preduzeća.

View this post on Instagram

A post shared by JU Srednja mješovita škola Golubovci (@srednja_m_skola_golubovci)

„Zajedničkim angažovanjem dokazali smo da se kroz znanje, rad i podršku zajednice mogu ostvariti konkretni rezultati koji ostavljaju pozitivan trag u prostoru i među ljudima,“ navodi se u saopštenju škole.

Projekat je još jednom potvrdio koliko je važno ulagati u praktičnu nastavu i osnaživanje mladih kroz konkretne aktivnosti koje doprinose zajednici.

Događaji

„Krnovska pogibnica“ predstavljena u KIC-u Zeta

Pripremila: Ana Božović

KIC Zeta je još jednom uveličao značaj kulture i istorije, promovišući knjigu poezije ,,Krnovska pogibnica“- autora Slobodana M. Čurovića, prosvjetnog djelatnika i književnika.

Ova knjiga je nastala kao oda stradalim mladićima u mjesto Krnovo 25.avgusta 1944.godine, na lokalitetu Lobanja Glava. O ovom tragičnom događaju, gdje je stradalo 350 mladih života, se malo govorilo i pisalo, a Slobodan M. Čurović je stihovima svojih poema dočarao patnje i stradanja srpskih mladića iz mjesta Krnovo s kraja II Svjetskog rata.

Moderator večeri je bio književnik Mirko Rakočević. Kratkim osvrtom na temu knjige je izrekao stihove Čurovićeve poeme:

„Stiješnjeni ste još u grobu,

u prošlom i sadašnjem,

u svakom dobu,

dugo kod Srba vladaju pometnje,

za ruke se držite, sred nebeske šetnje…“

Ispred KIC-a Zeta, prisutnima se obratio Matija Radović, navodeći da književne večeri u KIC-u Zeta dobijaju ekspanziju u kvalitetu sadržaja i brojnosti.

„Edukacija treba da je na visokom nivou, što mi upravo radom ispunjavamo zacrtano i obećano“- kazao je Radović, izražavajući zadovoljstvo povodom ovog događaja u ime institucije KIC Zeta.

Glumac Slaviša Čurović je bio gost večeri. Publici se obratio stihovima, uz to ističući da je ova knjiga pjesničko-umjetnički način da se sazna više o velikoj pogibiji koja je skrivana, način da se istorija ne ponovi, da bude zapisana.

O knjizi „Krnovska pogibnica“ je govorio i novinar Ivan Milošević. „Ovo je knjiga od velikih pionirskih i literarnih zadataka, na temu koja više od 80 godina opterećuje Crnu Goru. Krnovo je srpsko stradalaštvo, gdje je surovo, bez milosti likvidirana četnička mladost i vojnici Gvozdenog puka Pavla Đurišića“- kazao je Milošević. Ova knjiga predstavlja sjećanje na one koji su stradali za kralja i otadžbinu, na krvavu Golgotu krnovskih mučenika, tamu u crnogorskoj nacionalnoj istoriji o kojoj niko nije govorio, naveo je Milošević.

Publici se zatim obratio predsjednik Udruženja građana „Vraneš“- Momir Momo Joksimović, koji je izrazio zahvalnost prisutnima, koji su došli da proprate kazivanje o stradanju na Krnovu i odaju pomen srpskoj nevinoj mladosti. Svojim izlaganjem je govorio o radničkoj klasi u dobu komunizma i svima onima koji su se protivili tadašnjem vladajućem režimu. Osvrnuo se na stradanje 350 mladića, koji su bez milosti bačeni u Krnovske jame, o čemu svedoče i stihovi knjige „Krnovska pogibnica“- autora Slobodana M. Čurovića.

Među mnogobrojnim gostima večeri, bio je i pjesnik Vukić Garo Brajković, koji je kroz stihove potresne poeme Čurovića, prikazao duhovnu veličinu ove knjige kao i samog autora.

Na promociji knjige, govorio je i sam autor Slobodan M. Čurović, ističući da ova knjiga nije nastala slučajno, da je među žrtvama rata bilo i njegovih predaka. Čurović je pred prepunom salom KIC-a, sa vidljivom nadahnošću,interpretirao stihove svoje knjige.

„U vrtačama ostaste zaklati,

ko će i kada krv bratstvu da plati

i kad pjesma zorom odliježe,

ubijena braća od nebraće leže…“

„Krnovska pogibnica“ je samo jedna u nizu objavljenih Čurovićevih knjiga. Do sada je objavio oko 80 knjiga, od kojih su dvadesetak autorska, a ostalo priređena izdanja.

Događaji

Projekcija filma „Srebrne klizaljke“ sjutra u KIC-u Zeta

Ruski centar za nauku i kulturu „Ruski dom“ u Beogradu, u saradnji sa KIC-om Zeta i NVO Zetski forum, organizuje sjutra, 29. aprila, projekciju filma „Srebrne klizaljke“, sa početkom u 12:30 časova.

„Srebrne klizaljke“ ( Серебряные коньки) je romantična praznična priča smještena u Sankt Peterburg krajem 19. vijeka. Zimi, ovaj prelijepi grad pretvara se u bajkoliku zemlju čuda, gdje zaleđene rijeke i kanali služe kao ulice pune klizača i živopisnih pijaca. U tom magičnom okruženju živi 18-godišnji Matvej, sin siromašnog lampionaša, koji radi kao dostavljač na klizaljkama. Njegovo jedino blago su posrebrene klizaljke koje je naslijedio od oca. Nakon što biva nepravedno otpušten, Matvej se pridružuje bandi džepareša koju predvodi revolucionar Aleksej.

S druge strane, Alisa, kćerka visokog državnog zvaničnika, osjeća se zarobljeno u strogo čuvanoj porodičnoj vili. Maštajući o studijama nauke koje su u suprotnosti sa tradicionalnim očekivanjima njenog oca, Alisa teži ka sopstvenoj slobodi. Kada se putevi Matveja i Alise ukrste, zajedno kreću u potragu za ostvarenjem svojih snova.

Projekcija je otvorena za sve zainteresovane.