Politika

Mujović: Od Botuna ne možemo odustati, ali jedno od rješenja izmještanje dijela postrojenja

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ističe da traže alternativno rješenje za problem postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje se planira u Botunu, te da razumije strahove mještana. Jedna od opcija je pomjeranje dijela postrojenja van Botuna, ali od te lokacije se, nažalost, ne može odustati potpuno, jer bi to značilo i povlačenje novih sredstava od KFW banke i prolongiranje izgradnje postrojenja za dvije do tri godine.

Kako je Mujović naglasio u Jutarnjem programu TVCG, izvorno rješenje o postrojenju u Botunu teško može da prođe i problem je mnogo jasniji kada se pođe na teren i obave razgovori sa mještanima, a što mu je, kaže, bio prvi zadatak kad je preuzeo funkciju gradonačelnika.

“U toku je potraga za novim rješenjem. Sa ovim izvornim rješenjem teško možemo proći i dobiti saglasnost mještana, a njihove strepnje su prilično opravdane. U razgovoru sa njima smo vidjeli da su do sada bili često izigrani i sa ljudskog aspekta teško možete da ne opravdate njihove sumnje. Oni se plaše da bi postrojenje i sa malim posljedicama po okolinu, bila kap u prepunoj čaši onoga što ih je zagađivalo da sada, a to je prvenstveno taj bazen crvenog mulja KAP-a”, navodi Mujović.

Poručuje da traže alternativno rješenje i već su predložili jednu opciju da se proširi zelena zona i da se ispust prečišćene vode pomjeri ka sjeverozapadu.

“Sljedeća opcija je bila da se cijelo postrojenje pomjeri iz Botuna, ali smo se susreli sa prijetnjama od strane KFW banke da bi takvo odustajanje od lokacije, pokrenulo potpunu blokadu, odnosno pokretanje projekta iz početka, što bi bio dodatni izdatak za grad, a čitav proces prolongirao za dvije do tri godine. Ono što sada želimo je da napravimo kompromisno rješenja da dio postrojenja, spalionicu mulja, koja izaziva najviše problema, bude na nekoj drugoj lokaciji u Podgorici”, poručuje Mujović

Ističe da bi tako samo mali bio postrojenja ostao u Botunu, kako bi zadržali projekat na toj lokaciji, a to je bitno zbog obaveza prema banci i sredstava koje dobijaju za taj projekat.

Gradonačelnik ističe i da enormno povećani računi za vodu na koje se žale neki građani nijesu posljedica poskupljenja vode i uputio sve da se obrate Vodovodu da bi riješili taj problem, te da je i Glavni grad spreman da se uključi u to.

“Desilo se povećanje vode sa 37 centi po kubnom metru na 52, ili oko 40 procenata, u finalnom to znači da je prosjećni račun uvećan za dva eura. Ako ste plaćali 10 ili 15 eura mjesečni račun, a došao vam je sada račun od 500, onda to nije posljedica poskupljenja. Moramo i objasniti da je do poskupljenja došlo, jer je po metodologiji regulatorne agencije, jedna od stavki i troškovi zarada zaposlenih u Vodovodu koji su porasli sa neustavnim GKU za 1,2 miliona eura. To su propusti iz prošlosti koji koštaju Vodovod, a to se manifestuje na ono što plaćaju građani”, objašnjava Mujović.

Vodovod, naglašava, ima nedopustivo veliki broj zaposlenih, 548, naročito u administrativnom smislu, a poseban problem su gubici na mreži koji su oko 60 odsto.

“Potrebna su nova ulaganje, ali i uvođenje sistema Scada za monitoring koji bi odmah očitavao da li je došlo do kvara ili nelegalnog proboja na mreži i slično. Imamo veliki problem sa nelegalnim priključenjima, i to se mora tratirati kao krivično djelo i sankcionisati. Oni koji imaju pritužbe na velike račune neka se obrate Vodovodu, a Glavni grad je spreman da se uključi u tu priču i pomogne”, naglasio je Mujović

Sledeće

Knežević: Svi koji su učestvovali u hapšenju moje majke su napredovali u službi!

Ne propustite

Đukanović danas i formalno ostaje simbol časti i dostojanstva DPS-a

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.

Politika

Milatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić

Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je, povodom obraćanja Slavice Bratić, koja je zatražila od predsjednika oslobođenje od krivičnog gonjenja njene sestre Vesne, predsjednik Jakov Milatović zahtijevao od Ministarstva pravde hitno postupanje u skladu sa zakonom.

“Napominjemo da, u konkretnom slučaju, zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagledava i ocijenjuje navode iz molbe, te sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje koji Predsjedniku Crne Gore predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje “,piše u saopštenju.

Pojašnjeno je da član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga.

“Imajući u vidu gore navedeno i hitnost postupka, zahtijevamo da Ministarstvo pravde bez odlaganja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi predlog, kako bi Predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”, naveli su iz Kabineta predsjednika.

Politika

Po uzoru na Zetu, trobojka istaknuta u Herceg Novom i na Žabljaku

Nakon što je Zeta još 2024. godine na jarbolima ispred zgrade Opštine, uz državnu zastavu i zastavu Evropske unije, istakla i trobojku Kraljevine Crne Gore, istim putem krenule su i opštine Herceg Novi i Žabljak.

Nova srpska demokratija (NSD) saopštila je da je na predlog predsjednika Skupštine opštine Žabljak, kao i svih odbornika NSD-a u lokalnom parlamentu, usvojena inicijativa o isticanju trobojke na zgradi lokalne samouprave i svim preduzećima čiji je osnivač SO Žabljak. Kako navode, odluka je donijeta jednoglasno, uz podršku koalicionih partnera – Durmitorske inicijative (PES) i Demokratske Crne Gore (Demokrate).

Iz NSD-a su poručili da ova odluka predstavlja poruku vlastima na državnom nivou da pronađu zajednički jezik kada su u pitanju identitetska pitanja, ističući da su sa Žabljaka i ranije potekle inicijative koje su kasnije dobile podršku na nacionalnom nivou. U saopštenju se navodi da su „ponosni što su poslije dvadeset godina vratili trobojku tamo gdje je uvijek pripadala“.

U međuvremenu, i Opština Herceg Novi slijedi ovaj primjer, pa se ispred zgrade lokalne uprave, umjesto dosadašnje zastave Evropske unije, zavijorila trobojka iz vremena Kraljevine Crne Gore.

Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti u članu 18 propisuje da zastava Crne Gore, kada se ističe zajedno sa drugim zastavama, mora zauzimati počasno mjesto. Počasnim mjestom smatra se centar kruga ili tjeme polukruga zastava, prvo mjesto u vrsti, koloni ili grupi, središnje mjesto između zastava, kao i lijevo mjesto gledano sprijeda u odnosu na zastavu druge države ili međunarodne organizacije.

Odluke opština o isticanju trobojke ponovo su otvorile pitanje odnosa prema državnim simbolima i identitetskim pitanjima, koja u Crnoj Gori i dalje izazivaju snažne političke i društvene reakcije.