Sjednicu državnog parlamenta tokom današnjeg premijerskog sata obilježila je žestoka polemika Milana Kneževića (DNP) i Borisa Pejovića (PES).

Knežević je rekao da je na sjednici parlamenta u Podgorici izabran Srđan Perić za čelnika lokalne skupštine da bi spriječili gradonačelnika Sašu Mujovića da uvede samovolju u Podgorici, kroz prinudnu upravu.

“Što se tiče priče o Svetozaru Maroviću, poništite priznanje Kosova, i dobićete Marovića. Ili još bolje, nazovite telefonom Aleksandra Vučića. Od njega ste dobili partiju. Ja sam dobio samo orden od njega, i ponosan sam na to, a vi stranku i to ne pominjete”, rekao je čelnik DNP-a, tokom polemike sa premijerom i liderom PES-a Milojkom Spajićem.

Pokazao je niz fotografija na kojima se vide pojedini funkcioneri PES-a, optužujući ih da su preletači, da su imali veze sa DPS-om i da nijesu prijavili imovinu. Između ostalog, pokazao je fotografiju poslanika PES Borisa Pejovića sa trobojkom, tvrdeći da je to bila četnička proslava u Čikagu.

Pejović je rekao da Knežević iznosi neistine. Kazao je da je fotografija koju je pokazao nastala Badnjeg jutra 2019. godine, i da čelnik DNP-a takvu fotografiju prikazuje kao “kao četničku proslavu”.

Naveo je da su nakon Kneževičeve objave tu fotografiju počeli da dijele na Bemaks nalozima, a Knežević prikriva da se sretao u parlamentu sa Milošem Nikolićem iz DPS-a.

“Evo i fotografije na kojoj su Knežević i Branimir Gvozdenović. A onda ide koalicija u Podgorici. Nastavlja da podmeće i manipuliše, i vidi se da je nervozan”, rekao je Pejović.

On je naveo da Knežević ćuti na brojna nepočinstva u Srbiji, a kad govori o Kosovu, zašto ne pita Vučića o sporazumima sa Kosovom, gdje su se priznala kosovska dokumenta.

Knežević je rekao da nema čega da se stidi, ističući da je Pejović svojevremeno sa Andrejom Milovićem tokom pregovora o formiranju Vlade upravo tražio razgovor sa liderom DNP-a i rekao “mi smo za koliciju sa vama, a Spajić hoće s DPS-om, on je izdajnik”.

“To ste vi meni rekli. A premijer neka zna kako su ga doživljavali, ili kako ga doživljavaju, bliski saradnici”, rekao je Knežević.

Knežević je rekao da Pejović uređuje Portal Pres, a izvršnog direktora PES Vlada Bojovića tužilaštvo ništa ne pita iako je prodavao materijal fabrici duvana u Mojkovcu.

Pejović je rekao da Knežević opet manipuliše, a pokazalo se da je Knežević čovjek koji može da ne trepne a priča neistine.

“Ja ću uvijek, za razliku od vas, govoriti istinu. Pokazalo se pred cijelom javnošću kakav ste čovjek”, rekao je Pejović.

Knežević je uzvratio da ostaje pri svemu što je rekao, te da zove Milovića za svjedoka a nudi poslaniku PES-a i da ga tuži.

Reagovao je premijer Spajić, ističući da je zabavno slušati Kneževića ali nije zbavno slušati neistine.

“Neistina je da sam se gledao sa Živkovićem u Berlinu. To je neistina”, rekao je Spajić.

On je rekao da je jedini državljanin Srbije za koga je Srbija dostavila podatke o državljanstvu a upravo je u Državnoj izbornoj komisiji Miloš Giljen (DNP) sa DPS-om 2023. godine glasao protiv njegove predsjedničke kandidature.

“Tada vam je smetalo dvojno državljanstvo. Laž je da nam je neko pravio stranku. Ovu stranku smo pravili zajedno sa građanima Crne Gore”, kazao je Spajić.

On je kazao da se gnuša neistina koje je čuo.

Knežević je naveo da premijer ima problem sa sobom i sa istinom.

“Pa zar je trebalo da čovjek prekrši zakon i potvrdi vas kao predsjedničkog kandidata. Ne možete biti kandidat kao dvojni državljanin. To su elementarne stvari”, kazao je Knežević.

Kako je dodao, premijer je sebe upleo u mrežu neistinitih izjava o svojim poznanstvima i poslovima.

Dogovor vlasti i opozicije povodom glasanja o ustavnim izmjenama je velika demokratska stvar i pokazatelj zrelosti, ocijenio je premijer Milojko Spajić, dodajući da je to minimum koji Evropska unija (EU) očekuje od Crne Gore, kazao je u Skupštini tokom premijerskog sata.

Premijer je rekao da je Crna Gora izvjesno iduća članica EU. On je rekao da je poruka Brisela veoma važna, i pokazuje se da je Crna Gora svetionik za sve druge zemlje koje žele da pristupe EU.

“Da prate naš put reformi. Pravi iskoraci i progresi počeli 2023. godine, formiranjem sadašnje Vlade. Od tada do danas, ukazuje, zatvoreno je 13 od 33 poglavlja u pristupnim pregovorima sa EU. “, kazao je Spajić.

Pozdravio je dogovor vlasti i opozicije, kazavši da u Briselu očekuju rezultate.

Smatra da je to demokratski iskorak, dokaz zrelosti Crne Gore.

“Nema prečica, rezultati su neophodni. Mi sprovodimo teške reforme. Pozdravljam potez opozicije i cijelog parlamenta da stanu iza evropskog puta Crne Gore”, naveo je Spajić.

Finansijski paket EU koji uključuje Crnu Goru, rekao je, velika je pobjeda upravo Crne Gore.

“Mislim da u Briselu imamo pouzdanog partnera i mislim da to treba da iskoristimo”, naveo je Spajić.

Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića tražio odgovor na pitanje koju političku poruku Brisel šalje Crnoj Gori time što je državu već uvrstio u svoje budžetske projekcije i predvidio 3,2 milijarde eura kroz svoj finansijski okvir.

“Uz odluku o osnovanju Radne grupe za izradu ugovora o pristupanju EU, ovo je jedan od najozbiljnijih signala da EU posmatra Crnu Goru kao svoju buduću članicu u veoma skorom periodu”, rekao je Čarapić.

Konsultacije predstavnika vlasti i opozicije o ustavnim izmjenama održane su u nedjelju veče uz posredovanje Delegacije Evropske unije, potvrđeno je Portalu RTCG. Vlast i opozicija postigle su dogovor i obavezale se na nekoliko koraka koje treba sprovesti. Iz Skupštine nam je najavljeno da će u utorak biti održano prvo glasanje o izmjenama Ustava, za koje je potrebna dvotrećinska većina. Te izmjene trebalo bi da dobiju podršku najvećeg broja političkih subjekata. Usvajanje ustavnih izmjena jedan je od ključnih uslova za dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Nakon sastanka saopštenje je dala Delegacija Evropske unije, na čijem je čelu ambasador Johan Satler.

Današnji sastanak predstavlja, prema njihovim riječima, korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja između parlamentarne većine i opozicije, posebno, kako se navodi, u kontekstu postizanja saglasnosti o Ustavnim izmjenama i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu, a sve u interesu evropske budućnosti Crne Gore.

“Kroz dijalog o Platformi za prevazilaženje parlamentarne krize u ključnoj fazi procesa evropske integracije, učesnici sastanka su se saglasili da iniciraju izmjene zakona u oblasti unutrašnjih poslova i nacionalne bezbjednosti, sa ciljem unaprjeđenja pojedinih važećih rješenja. Izmjene će se, između ostalog, odnositi na procedure obrazovanja i sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji u Zakonu o unutrašnjim poslovima kao i na jačanje mehanizama sudske kontrole u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost”, piše u saopštenju.

Kako navode, u cilju efikasnijeg praćenja primjene zakona u oblasti unutrašnjih poslova i nacionalne bezbjednosti, Parlament će uspostaviti posebnu radnu grupu koja će biti sastavljena od strane predstavnika i vlasti i opozicije i koja će pratiti primjenu ovih zakona, razmatrati izvještaje nadležnih organa i podnositi redovne izvještaje Odboru za bezbjednost i odbranu o sprovođenju istih.

Učesnici sastanka su se saglasili da bez odlaganja intenziviraju napore za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, kao i da vode inkluzivan dijalog o svim imenovanjima koja se sprovode kroz procedure u Skupštini Crne Gore, a koja će se realizovati uz najširu saglasnost vlasti i opozicije.

“Učesnici sastanka su potvrdili svoju posvećenost sprovođenju prioritetnih izbornih reformi u procesu ispunjavanja političkih kriterijuma za članstvo u EU, uz nastavak dijaloga o jačanju povjerenja javnosti u izborni proces i unaprjeđenju mehanizama demokratskog nadzora uoči predstojećih izbora”, poručili su u saopštenju.

Dogovoreno je da će parlamentarna većina i opozicija težiti da odluke koje se, prema njihovim tvrdnjama, odnose na izborne reforme uoči izbora 2027. godine donose konsenzusom, kroz, kako navode, odgovoran i inkluzivan politički i društveni dijalog.

“Učesnici sastanka su se saglasili da će politički dijalog o pitanjima od posebnog značaja za dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU biti nastavljen i u narednom periodu”, zaključili su u saopštenju.