Politika

Knežević: Protiv koga se juče protestvovalo?

Trebalo bi danas da čestitam Badnji dan i nastupajući Božić, da pozovem na slogu, mirbožanje, praštanje, poželim zdravlja i napretka svakom domu, ali kako kad umjesto božićne vatre, pjesama, nestašluka i dječijih petardi, još čujemo pucnje neprobola na Cetinju, i svaki je smrtonosan da mi se čini kako se i čitava Crna Gora upokojila sa nevino nastradalima, saopštio je Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP).

„I umjesto da svi zajedno tražimo i odgovore i odgovornost, juče smo se ponovo udaljili jedni od drugih, da više i ne znam živimo li u istoj državi. Sinoć su oni koji bi trebalo da su moja braća, po hiljaditi put j….i naše četničke majke, tražili desant na crkve, manastire, okrivili Srbiju i Vučića za cetinjsku tragediju, iako je ta Srbija na njegov predlog, jedina uz Republiku Srpsku objavila Dan žalosti, i još jednom pokazala da ni mi, a ni oni, nemamo bližeg koji će nas zagrliti u strašnoj nesreći koja nas je zadesila“, izjavio je Knežević.

Zato, kako je dodao, „s pravom pitam, protiv koga se juče protestvovalo“?

„Četnika (Srba), Načertanija, crkve, popova, ili je protest bio zakazan da se zatraže odgovori od institucija. A onaj koji je prvi pozvao na odgovornost, čitav život bježeći od iste, ne sačekavši ni da prebrojimo mrtve, juče nije bio na protestu, zvuči poznato, zar ne? Nisu protesti za njega, on je tu da pozove, zakrvomuti, i onda skokne do Dubaija, da sa bezbjedne distance, kao stari lešinar koji je namirisao političku krv, još jednom preleti preko planine leševa da bi politički preživio. Za razliku od njega, ja istinski pozivam da se utvrdi postoji li odgovornost, počev od policije, sudova , tužilaštva, bezbjednosnog sektora, ministra, Vlade, preko gradonačelnika i Skupštine Prijestonice, ali i čitavog društva“, rekao je lider DNP.

Kako je ponovio, „nadležne institucije, a ne Milo Đukanović, moraju utvrditi ima li odgovornosti, subjektivne, objektivne, a moralnu bi svako od nas trebalo da nosi“.

„Crna Gora mora dobiti odgovore, i ako je cijena cetinjske istine, da svi mi podnesemo ostavke, smatrajte da sam je podnio. Ali na ostavku i odgovornost ne može pozivati Milo Đukanović koji je u ove tri decenije obesudio, poharao, obeščastio i zakrvio Crnu Goru, da bi mu svaki trag, da je pravde, vodio prvo u tužilaštvo, a onda u Spuž. Zato pozivam na odgovornost i one koji ga nijednom nisu pozvali bar na informativni razgovor, jer ako Đukanović ni za šta nije sumnjiv, onda smo mi sumnjivi, makar zbog toga što smo ga sve vrijeme neopravdano i lažno sumnjičili“, kazao je Knežević, pa nastavio:

„Uhapsite bar nas koji mislimo da Đukanović treba da bude uhapšen. Nije pošteno da i on i mi budemo na slobodi. Pozivam i na odgovornost one koji decenijama Cetinje i njegove građane ubjeđuju da smo im mi krvnici veći nego što su bili Bušatlije, Latasi, austrougarski i talijanski okupatori, protiv kojih su se naši preci zajedno borili i ginuli. One koji preko Fejsbuka i Instagrama Cetinjanima objašnjavaju da smo im spremili kame, jame i žice, da ih za šaku dinara i rubalja, u slavu “srpskog sveta” genocidiramo i raselimo. A onda organizovano pođu na Tompsonov koncert u Dubrovniku, i u psihotičnom delirijmu “samoodbrane” pjevaju o klanju Srba da se i sam Tompson prenerazio“, podsjetio je predsjednik DNP-a.

Prema njegovim riječima, „toliko zla i mržnje se posijalo u ovoj zemlji da nam ni ovi NATO psihijatri koje je obećao Spajić ne mogu pomoći“.

„Čim nas budu vidjeli ovako podijeljene i zakrvljene, pobjeći će glavom bez obzira, i predložiti generalnom sekretaru NATO-a da nas izbace iz alijanse, jer smo mi, ovakvi kakvi smo, dovoljni sami sebi, a sve manje ikom drugom potrebni“, rekao je Knežević.

Kako je dodao, „ako nastavimo ovako da se mrzimo, nikakvi zakoni o oduzimanju oružja neće vratiti sigurnost u domove građana“.

„Kad nam zakonom budu oduzeli vatreno oružje, ubijaćemo se sjekirama, vilama, kosijerima. A kad nam i to zakonom oduzmu, ubijaćemo se zakucavanjem auta i kamiona jedni u druge. A kad nam zakonom budu oduzeli i motorna vozila, ubijaćemo se kašikama, viljuškama, četkicama za zube, šoljama od kafe i čaja. A kad nam zakonom oduzmu posuđe i četkice za zube, u Crnoj Gori ima toliko kamenja, da ćemo se vratiti u kameno doba, i jedni drugima prosipati lobanje kao lubenice dok se do posljednjeg Crnogorca ili Srbina (kako vam drago) ne istražimo“, izjavio je Knežević, pa zaključio:

„Nema tog zakona koji može zaustaviti mržnju, ali ako je išta u našoj krvi ostalo od naših predaka, vrijeme je da spasavamo ovu zemlju. Makar to bilo pod nekim novim brijestom, ako novi početak treba da bude na Cetinju, naše ruke su ispružene za bratski zagrljaj, dogovor i molitvu“, poručio je Milan Knežević.

Sledeće

Mandić: Ako ne usvojimo budžet štete će imati svi, opozicija da bude konstruktivna

Ne propustite

Mandić: Božić dočekujemo uz osjećanje duboke žalosti zbog Cetinja

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

DNP ostaje u Vladi, zahtijevaju dvojno državljanstvo, srpski jezik i trobojku

Predsjedništvo Demokratske narodne partije poručilo je saopštenjem za javnost nakon sjednice da će ministri iz redova te partije na prvoj sjednici Vlade pokrenuti inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, državnim simbolima i dijalogu o postrojenju za prečićavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu, a da će u slučaju izostanka podrške podnijeti ostavke i povući podršku Vladi Milojka Spajića. To isto će učiniti i u Podgorici.

Saopštenje nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP prenosimo integralno:

Zaključci Predsjedništva DNP+a:

Na danas održanoj sjednici Predsjedništva Demokratske narodne partije jednoglasno su doneseni sljedeći zaključci:

Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državljanstvu,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje PPOV-a,

U slučaju da na Vladi ne dobiju podršku za ove inicijative, članovi Vlade iz redova DNP-a Milun Zogovoć i Maja Vukićević podnijeće ostavke na svoje funkcije, a poslanički klub otkazaće podršku Vladi Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u SO Podgorica otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću. DNP od prvog dana podrške, a kasnije i učešća u Vladi nije odustao od svojih ideoloških i programskih principa.

Naša programska opredeljenja nisu ni u kakvoj koliziji sa Koalicionim sporazumom, ni sa tzv. Barometrom 26, jer se radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino ignorišu u Crnoj Gori. Nakon završenog popisa stanovništva, svaka naša javna inicijativa o normiranju srpskog jezika kao službenog u Ustavu, donošenja Zakona o državljanstvu, zakonskog normiranja trobojke kao narodne zastave, nailazila bi na odbijanje naših koalicionih partnera u Vladi. Diskriminisati lingvističku većinu, ignorisati postojanje na desetine hiljada naših sunarodnika koji žive u Srbiji, dok u Crnoj Gori nemaju nikakva prava, a istovremeno se ponižavati ispod praga nacionalnog dostojanstva i prihvatati ultimatume pojedinih država iz regiona, nije i ne može biti u interesu građana koji su nam dali podršku na parlamentarnim izborima 2023. godine.

Nedavna represivna akcija policije nad golorukim i miroljubivim građanima Zete u potpunosti je ogolila suštinu ove Vlade, ili njenih dominantnih djelova. Uhapsiti pedeset četvoro stanovnika Zete među kojima su bila maloljetna lica, žene, starci, predsjednik Opštine Zeta, odbornici, samo zato što su mirno branili referendumsku volju i protivili se koruptivnom projektu izgradnje PPOV- a, predstavlja nedopustiv čin represije. Da tragikomedija bude potpuna ovom akcijom su rukovodila lica koja su hapsila građane Zete i Crne Gore za vrijeme litija, što najbolje svjedoči o „reformisanoj“ i “vetingovanoj“ policiji koja je za sramnu akciju u Botunu dobila čestitke od premijera Spajića i gradonačelnika Mujovića.

Bez obzira na gore navedeno, uvažili smo inicijativu Andrije Mandića o započinjanju novih pregovora kako bi se prevazišla narastajuća kriza.

Nažalost, ovi pregovori su sinoć okončani bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio predložene opcije koje su mogle biti osnov daljih razgovora s mještanima Botuna. Demokratska narodna partija je sve vrijeme pozivala na dijalog oko najvažnijih društveno političkih tema, redovno smo dobijali ćutanje ili negativne odgovore na ove pozive. I sad smo spremni da učestvujemo u dijalogu, ukoliko postoji spremnost sa druge strane. Ali svi treba da znaju, nema trgovine sa ideološkim i programskim principima.

DNP nije u Vladi zbog fotelja, nego zbog građana koji su nam dali glas da štitimo njihove interese. I neće nam predstavljati nikakav problem da napustimo Vladu ukoliko budu odbijene naše inicijative.

Nemamo namjeru da budemo nijemi posmatrači i saučesnici u asimilaciji srpskog naroda, koruptivnim aferama, sumnjivim ugovorima i daljem devastiranju nacionalnih resursa i interesa. Crna Gora bi trebalo da bude država svih nas, a sve više postaje država nekolicine njih koji će je napustiti istog trenutka kad ostanu bez funkcija. DNP nema rezervnih destinacija, to smo dokazali, i dokazaćemo beskompromisnom borbom od koje nismo odustali. Naša ponuda je jasna i nepromjenjiva, sad su drugi na potezu”, navedeno je u saopštenju nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP-a.

Politika

Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.

Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.

Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.

Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.

Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.