Priroda i društvo

Za dječji dodatak prijavljeno još 76.311 djece

Podsjetimo, Skupština je 29. decembra prošle godine glasovima tadašnje parlamentarne većine, pobjednika 30. avgusta, usvojila izmjene Predloga zakona o dječjoj zaštiti, kojim je djeci do 18 godina dato pravo na dodatak od 44 eura.

Dječji dodatak u novembru primiće oko 125.000 djece, pokazuju podaci Ministarstva rada i socijalnog staranja . U tom resoru kažu da su centri za socijalni rad do kraja septembra primili ukupno 76.311 zahtjeva za dodatak za djecu do 18 godina, a do sada je to pravo ostvarivalo 37.704 djece do šest godina i 12.791 mališan iz socijalno ugroženih porodica.

Shodno zakonu, dodatak za djecu do 18 godina primjenjuje se od oktobra ove godine što znači da je prva isplata sredinom novembra, kao za sva ostala materijalna davanja. Po Zakonu o budžetu ukupno je za dječji dodatak planirano 27.400.000 eura – navode u Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

U ministarstvu ističu da se čini da je u javnost plasirana neprecizna informacija tj. da je prijava za dječji dodatak vremenski ograničena do kraja septembra.

Stoga, ovom prilikom apelujemo da, putem vašeg medija još jednom prenesete građanima poruku da prijava za dječji dodatak nije završena, odnosno da se roditelji mogu bilo kog radnog dana prijaviti i pravo na dodatak ostvariti od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva – preciziraju u ministarstvu.

Podsjećaju da je u prethodnom periodu 37.704 djece ostavarilo pravo na dodatak za djecu do šest godina, što ukupno sa djecom do 18 godina čini 114.015 djece.

– Ovdje naglašavamo da će ovih 37.704 rješenja za djecu koja su ostvarila pravo na dodatak za djecu do šest godina, po službenoj dužnosti, odnosno bez podnošenja zahtjeva od strane roditelja/staratelja, biti produžena do njihove navršene 18 godine. Ovom broju treba da se doda 12.791 djece koja su dodatak za djecu (u uvećanom iznosu) ostvarila po drugim osnovama: korisnici prava na materijalno obezbjeđenje, dodatka za njegu i pomoć, ličnu invalidninu, djeca bez roditeljskog staranja i dijete čiji je roditelj u postupku radne aktivacije – preciziraju u ovom vladinom resoru.

Prijave se podnose u svom gradu

Da biste dobili dječji dodatak, potrebno je da se prijavite u Centar za socijalni rad u opštini u kojoj je prebivalište djeteta i roditelja/staratelja na čije ime će se isplaćivati dodatak za djecu. Potrebno je da se sa ličnom kartom identifikujete u Centru i da prijemnom radniku date matične brojeve (JMB) članova vaše porodice – sve se dalje radi automatizovano, kroz e-socijalni karton.
Ukoliko su roditelji razvedeni, a dijete je povjereno na staranje jednom od roditelja, dodatak će biti isplaćivan na ime tog roditelja. Prilikom prijave u centru, potrebno je da roditelj donese na uvid dokaz (odluku nadležnog organa) da je dijete njemu/njoj povjereno na staranje, odnosno adresa prebivališta roditelja i djeteta mora biti ista.

Izvor: Dan

Up Next

Policajci blokirali Bulevar Stanka Dragojevića

Don't Miss

Upravni sud: Tendenciozno smještanje presuda u političke izjave

Click to comment

Priroda i društvo

Udruženje Roditelji podržalo predlog poslanice Kaluđerović o produženju roditeljskog odsustva

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović nastavila je svoju kampanju za usvajanje izmjena Zakona o radu, poznatog pod sloganom „Dajmo bebama više vremena“, koje imaju za cilj produženje roditeljskog odsustva sa 12 na 18 mjeseci.

U okviru svoje kampanje, Slađana Kaluđerović se sastala sa Kristinom Mihailović, izvršnom direktoricom udruženja Roditelji, koje okuplja roditelje i pruža im podršku u suočavanju sa izazovima roditeljstva.

Kristina Mihailović je istakla da su roditeljima potrebna ne samo zakonska rješenja već i logistička podrška i programi koji će olakšati funkcionisanje porodice. „Način života se umnogome promijenio, i danas porodice nažalost nemaju dovoljno vremena da provode zajedno, što je naročito bitno za djecu u ranom uzrastu kojima treba ljubav, pomoć i podrška. Zato bi usvajanje ovih izmjena, posebno ako bi mogle da se koriste do polaska djeteta u školu, bilo od velikog značaja za roditelje“, naglasila je Mihailović.Slađana Kaluđerović je naglasila važnost uključivanja cijele porodice, posebno očeva, u odgoj djece, te je predložila da jedan dio roditeljskog odsustva bude obavezno rezervisan za očeve. Na ovaj način, kako je istaknuto, očevi bi se više uključili u podizanje i njegu djece, što bi doprinosilo ravnoteži u podjeli odgovornosti unutar porodice.

Ove izmjene zakona su ključne za budućnost naših porodica. Produženje roditeljskog odsustva ne znači samo više vremena sa djecom već i bolje uslove za zdrav razvoj naših najmlađih. Očevi moraju biti ravnopravni partneri u odgoju djece, a država treba da pruži zakonski okvir koji će to omogućiti“, izjavila je Kaluđerović.

Pozvala je sve kolege u Skupštini, kao i širu zajednicu, da pruže podršku ovim izmjenama, koje predstavljaju važan korak ka pravednijem društvu u kojem je porodica na prvom mjestu. „Zajedno možemo stvoriti okruženje u kojem će roditelji imati mogućnost da provedu kvalitetno vrijeme sa svojom djecom, što je ulaganje u srećnu i stabilnu Crnu Goru“, zaključila je Kaluđerović.

Priroda i društvo

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju osudio je sinoćnji napad na novinarku Anu Raičković, ističući da je ovakav incident još jedan dokaz da su novinari u Crnoj Gori nezaštićeni i izloženi svim oblicima agresije. „Ovo nije samo fizički nasrtaj na jednu novinarku, ovo je napad na sve novinare i medije u Crnoj Gori,“ navodi se u saopštenju Savjeta, koje potpisuje izvršni direktor Ranko Vujović.

U saopštenju se dalje ističe da su političari, nezadovoljni medijskim izveštavanjem, sve slobodniji u napadima i vređanju novinara.

„Medijski savjet za samoregulaciju već duže upozorava da se u državi stvara nepovoljna klima prema novinarima i medijima, i da političari olako vrijeđaju i napadaju novinare,” navodi se. „U ovako stvorenoj atmosferi bilo je samo pitanje dana kad će se neko osjetiti dovoljno ohrabren da i fizički nasrne na novinare. To se upravo desilo sinoć novinarki Ani Raičković.“

Savjet apeluje na državne institucije da ozbiljno shvate ovaj incident i odgovore konkretnom akcijom kako bi pokazali da napadi na novinare neće biti tolerisani.

„Od daljeg postupanja nadležnih institucija u ovom slučaju zavisi buduća bezbjednost novinara u našoj državi,“ stoji u saopštenju.

Takođe se ističe da će odgovor države biti „svojevrstan test koliko je ova vlast sposobna da stvori uslove za normalan i bezbedan rad novinara i medija.“

Medijski savjet poziva vlast da preduzme konkretne korake kako bi obezbijedila sigurnost svih novinara u Crnoj Gori i pokazala da napadi na medije neće biti tolerisani.

Priroda i društvo

Njegošev dan – Neradni dani 13. i 14. novembar

Povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.

Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima (“Sl.list RCG”, br. 27/07 i “Sl.list CG”, br. 36/13, 145/21, 3/23 i 30/23) državni praznik je 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture.

Kako se shodno navedenom zakonu državni i drugi praznici praznuju dva dana i to na dan praznika i narednog dana, povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.

Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.