Politika

Spajić: Moguća saradnja sa Milatovićem, ali sa jasnim principima, DPS nije opcija

Premijer Milojko Spajić kazao je da je saradnja sa grupacijom koju je na podgoričkim izborima podržao predsjednik Jakov Milatović moguća, ali da bude zasnovana na jasnim principima.

Poručio je da će PES biti konstruktivan i neće odmagati u procesima formiranja vlasti u Glavnom gradu. Smatra da je ministar i nosilac liste PES-Demokrate Saša Mujović najbolji kandidat za gradonačelnika, kazao je u emisiji “Budimo budni”, prenosi portal RTCG.

Na pitanje da li je moguće da dođe do koalicije sa grupacijom koju je podržao predsjednik Jakov Milatović, Spajić je rekao da će biti konstruktivni i da neće odmagati u procesu.

„Postoje dva-tri demokratska principa kojih treba svako da se drži u politici i da po broju glasova dobijate odgovornost koju su vam građani dali i da se izbjegnu opstrukcije u budućnosti. Podgorica ne treba da bude talac centralne vlasti, ali je jako bitno da centralna vlast i Glavni grad budu na istom fonu“, kazao je on i zaključio:

„Saradnja je moguća, ali sa jasnim principima“.

Komentarišući rezultate lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru, kaže da to nije perfektan rezultat, ali da bi bilo pretenciozno da kaže da nije zadovoljan sa 22 i 26 odsto podrške građana. Na pitanje da li je izlazak na izbore sa Demokratskom Crnom Gorom bio dobar potez, kaže da je kohezija u Vladi jako dobra.

„Svi uspjesi su potekli od toga“, rekao je on.

Smatra da je nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović najbolji kandidat za gradonačelnika Podgorice.

„I Podgorica i Kotor zaslužuju stabilnu vlast“, kazao je Spajić.

Ponovio je da koalicija sa DPS-om nije opcija i dodao da ne učestvuje u pregovorima o formiranju vlasti.

„Želim da budemo konstruktivni, da ostavimo sujete sa strane i radimo u interesu građana“, rekao je on.

Spajić je kazao da je jedan od većih uspjeha Vlade održavanje popisa stanovništva i istakao da će prisustvovati konferenciji na kojoj će biti predstavljeni rezultati.

„Ne da bih brojao koliko ima Crnogoraca, Srba, Roma, već da bismo vidjeli demografske trendove u zemlji, da bismo donijeli zaključke i planove za budućnost“, kazao je on i dodao da su se pređašnje vlasti bojale političkih previranja i da zato nije izvršen popis.

Zahvaljujući političkoj stabilnosti, kaže da imamo pomake na putu evropskih integracija i bolji standard građana.

“Nijesam vidio zakon o dvojnom državljanstvu, crnogorska nezavisnost crvena linija”

Kazao je da nikada neće dozvoliti da crnogorska nezavisnost i državnost bude dovedena u pitanje.

„To je crvena linija koja se nikada neće preći“, kazao je on.

Izjavio je da zakon o dvojnom državljanstvu nikada nije vidio i da taj zakon ne postoji.

„Za takav zakon je potrebna kohezija kao i oko popisa, da sjednu svi. Da bude plod razgovora svih partija. Postoji humani aspekt tog zakona da mnogi ljudi koji imaju korijene, a nemaju državljanstvo da ga dobiju, ali moramo biti svjesni postoji crvena linija i da crnogorska nezavisnost, državnost i evroatlanski put ne smiju nikada biti dovedeni u pitanje. Tačka“, kazao je on.

Sledeće

NSD: Predlog zakona o stranim agentima baziran na američkom modelu

Ne propustite

Knežević: Presuda protiv „Mportala“ je mala satisfakcija, čitav iznos ću uplatiti nezbrinutoj djeci u Bijeloj

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.