Politika

NSD: Predlog zakona o stranim agentima baziran na američkom modelu

Koncept na kojem će se zasnivati predlog Zakona o registraciji stranih agenata baziran je na modelu u SAD-u, pod nazivom Foreign Agents Registration Act (FARA), tvrde u Novoj srpskoj demokratiji (NSD).

“Nismo željeli da remetimo jučerašnju sinhronizovanu reakciju predstavnika “NVO” i opozicije, koji su ničim izazvani krenuli u raspravu o tome po kom modelu je napravljen predlog Zakona o agentima stranog utiacaja, a da isti nisu imali prilike ni da vide. Ovim putem želimo u potpunosti da ih relaksiramo, jer se ovaj predlog zakona nalazi u ranoj fazi izrade, ali su oni uprkos tome, u startu pogriješili kada je u pitanju praksa i model na kojem se zasniva. Upravo zbog važnosti ove poruke, nismo željeli da nove detalje iznosimo u toku jučerašnjeg dana, već to činimo sada”, poručuju iz NSD.

Prema njihovim riječima, osobe ili organizacije koje potpadaju pod ovaj zakon moraju redovno podnositi izveštaje o svojim aktivnostima, prihodima i troškovima koji se odnose na zastupanje stranih interesa.

“Uzevši sve ovo u obzir, vjerujemo da će se u skladu sa demokratskim i zapadnim tekovinama kojima svi zajedno stremimo, o ovom zakonu razgovarati na jedan civilizovan i svrsishodan način, jer građani Crne Gore imaju pravo da znaju kako se finansiraju organizacije koje svakodnevno daju svoj sud o brojnim stvarima od javnog interesa. Žao nam je što ovaj zakon očigledno neće imati podršku parlamentarne većine i zaista ne vidimo zašto bi nekome smetalo povećanje transparentnosti cjelokupnog društva po uzoru na najveće demokratske tekovine zapadnog svijeta”, dodaju u saopštenju NSD.

Poručuju da ne razumiju uplašenost i zabrinutost da će se ovim zakonom zabraniti djelovanje bilo koje NVO, jer o tome nije bilo niti jednog slova u našem prethodnom saopštenju, a svakako ga neće biti ni u predlogu zakona.

“Ukoliko se već toliko zalažu za transparentnost funkcionisanja političkih organizacija i državnih institucija, oni bi zapravo trebali da prvi pozdrave ovakav zakon, ali vjerujemo da je građanima Crne Gore jučerašnjim reakcijama sve postalo kristalno jasno”, zaključeno je u saopštenju NSD.

Sledeće

Kaluđerović: Đuričkovićev ispad je uvreda svim ženama

Ne propustite

Spajić: Moguća saradnja sa Milatovićem, ali sa jasnim principima, DPS nije opcija

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Od Botuna do Kosova: kontinuitet politike bez rezultata

Autor: Vladimir Jovanović

U politici Crne Gore rijetko šta je slučajno, a još rjeđe bez cilja. Kada Milan Knežević otvori temu za koju unaprijed zna da nema pravni epilog, jasno je da se ne vodi bitka za odluke, već za uticaj. Zato priča o povlačenju priznanja Kosova predstavlja političku konstrukciju sa precizno nacrtanom metom.

Jer, budimo ozbiljni: opštine ne vode spoljnu politiku. Zeta može donositi deklaracije koliko god želi, ali međunarodno priznanje je stvar države, ne lokalne samouprave. To nije pitanje interpretacije, već elementarnog ustavnog poretka. I upravo zato ova inicijativa nije ni pokrenuta da bi uspjela, nego da bi proizvela efekat.

A efekat je višeslojan.

Prvi je mobilizacija. Identitetske teme su najjeftiniji i najefikasniji politički alat na Balkanu koje traže samo emociju. Knežević to zna i koristi. Drugi sloj je unutarkoalicioni pritisak. U okviru koalicije “Za budućnost Crne Gore” ova inicijativa nije slučajna provokacija, već pažljivo postavljena politička zamka.

Jer kome je zapravo upućena? Građanima – deklarativno. Partnerima – suštinski.

Prije svega Andriji Mandiću, koji se ovim potezom gura u politički šah-mat. Ako podrži inicijativu, pristaje na politiku koja ne vodi nikuda i dodatno komplikuje evropski kurs zemlje. Ako je ne podrži, rizikuje da bude označen kao neko ko „popušta“ na identitetskim pitanjima. U oba slučaja, Knežević dobija prostor na političkoj sceni.

To je već viđena matrica. Sjetimo se Botuna: referendum, politička mobilizacija, velika obećanja i na kraju ništa. Projekat ide dalje a građani ostaju sa osjećajem da su bili sredstvo. Inicijativa o Kosovu funkcioniše po istoj logici: forma koja stvara utisak akcije, bez mogućnosti da proizvede rezultat.

U tom smislu, ključna rečenica nije da „ovo nije po direktivi Beograda“. Ključna je da jeste po direktivi političkog instinkta. A taj instinkt govori da je u vremenu otvorenih političkih pitanja najlakše dominirati agendom kroz teme koje se ne mogu riješiti ali se mogu beskonačno eksploatisati.

Ova priča nije ni o Kosovu. Ona je o kontroli političkog narativa. O testiranju lojalnosti. O pokušaju da se napravi nova hijerarhija uticaja.

I tu dolazimo do suštine: Kneževiću je ova inicijativa potrebna čak i ako ne uspije, zapravo, posebno ako ne uspije. Jer njen cilj nije promjena statusa Kosova i Srba na Kosovu, već promjena odnosa snaga prosrpskih partija u Crnoj Gori.

A građanima? Njima ostaje da gledaju puno političke drame, bez epiloga. I izbor da li žele biti ponovo izmanipulisani.

(Mišljenja i stavovi autora nisu nužno stavovi redakcije portala Zeta)

Politika

Mujović: U Zoni KAP-a nikada više deponija opasnog otpada

Radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu napreduju jako dobrom dinamikom i ključno je da su u velikoj mjeri završeni kopački radovi i da je plan da se tokom mjeseca aprila završi oko 35 odsto radova na izlivanju betona bazena za biološki tretman mulja, kazao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

“Uporedo sa radovima na lokaciji veliku pažnju posvećujem razgovorima sa predstavnicima lokalne zajednice i čvrsto sam uvjeren da smo na dobrom putu da dogovorimo realizaciju brojnih projekata koji će biti od značaja za Botun”, naveo je Mujović u izjavi dostavljenoj medijima.

Napominje da u cijelom procesu pregovora ima veliku podršku predsjednika Vlade Milojka Spajića, kao i ministarki Majde Adžović i Anđele Jakšić-Stojanović.

“Napominjem da nikakvo novo odlaganje opasnog otpada u zoni KAP-a nije moguće i takav stav je uvažen kroz izmjenu Državnog plana upravljanja otpadom 2025-2029, kojeg je usvojila Vlada, a na inicijativu ministra Damjana Ćulafića. Tvrdim da aktuelna Vlada Crne Gore i Glavni Grad nisu deponovali ni kilogram otpada na toj lokaciji i neće – što je još važnije. Ozbiljnost države u rješavanju višedecenijskog problema u zoni KAP-a potvrđena je i kroz aranžman Ministarstva finansija sa Svjetskom bankom čime je obezbijeđena finansijska konstrukcija za realizaciju projekta sanacije postojećih količina otpada. Dakle, opasni otpad je ružna prošlost zone KAP-a”, poručio je Mujović.

Politika

Grlić Radman: Obilježavanje genocida u Jasenovcu ne gradi mostove nego kopa rovove

Skupština Crne Gore će simboličnim programom sjutra obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, prvi put otkako je u junu 2024. usvojila rezoluciju o Jasenovcu što je izazvalo protestnu notu iz Zagreba i rast napetosti u odnosima dvije zemlje, prenosi N1 Hrvatska.

Poslanik u crnogorskom parlamentu i predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović ocijenio je da je osuda ustaškog režima NDH, koji je proizveo Jasenovac, nužna i moralno obavezujuća, ali je upozorio da “najmanje prava govoriti o Jasenovcu imaju oni koji su se politički i ideološki identifikovali s četničkim nasljeđem te negirali genocid u Srebrenici”.

Prema njegovim riječima, takvi politički krugovi ne djeluju u interesu pijeteta prema žrtvama, nego koriste temu za produbljivanje političkih podjela i zaoštravanje odnosa između Crne Gore i Hrvatske, posebno u trenutku kada Crna Gora nastoji dovršiti proces pristupanja Evropskoj uniji.

Ustvrdio je i da obilježavanje Jasenovca sprovode „promoteri Vučićeve politike unutar Crne Gore” i istaknuo da predsjednik Skupštine Andrija Mandić obilježava Jasenovac, a ne obilježava Dan nezavisnosti države u kojoj obavlja dužnost.

Oglasio se i hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.

“Ti politički krugovi djeluju u interesu svojih politika, ne pokazuju pijetet prema žrtvama, a ovim činom koji najavljuju koriste tu temu kako bi produbili političke podjele i zaoštrili odnose između Crne Gore i Hrvatske. To je politika koja ne gradi mostove nego kopa rovove “, rekao je Grlić Radman danas nakon sjednice Vlade.

Taj čin ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa, dodao je.