fbpx
Connect with us

Politika

Političke akrobacije Predsjednika Crne Gore

Jakov Milatović, nekada simbol političke promjene u Crnoj Gori, danas je izgubio politički i etički kompas koji ga je definisao tokom predsjedničkih izbora. Njegov najnoviji politički promo spot, koji je stavio na raspolaganje listi “Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović”, pokazuje kako je srozao instituciju Predsjednika Crne Gore, koju sada stavlja u službu političkih interesa Dritana Abazovića i URA-e.

Od kada je postao predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović se suočava sa ozbiljnim kritikama zbog svojih političkih zaokreta, nekonzistentnosti i odluka koje su izazvale široke polemike u javnosti. U retrospektivi, njegova politička putanja obilježena je radikalnim promjenama stava, nesigurnim savezništvima i potezima koji često ostavljaju utisak nepromišljenosti.

Jedan od ključnih trenutaka u Milatovićevoj karijeri dogodio se 2022. godine, kada je žestoko kritikovao manjinsku vladu Dritana Abazovića. Samo nekoliko mjeseci nakon njenog formiranja, Milatović je oštro napao odluke vlade URA-e, opisujući ih kao “neustavne” i “podrivanje demokratije” zbog odlaganja lokalnih izbora i produženja mandata gradonačelnicima. Tada je članove vlade nazivao “šarlatanima”, optužujući ih da su svjesno prekršili Ustav kako bi izbjegli poraz na izborima.

Međutim, situacija se brzo promijenila. Danas, Milatović stoji rame uz rame sa bivšim protivnicima, posebno Lukom Rakčevićem, u političkoj borbi protiv svog dojučerašnjeg saveznika Milojka Spajića. Milatović, koji je nekada žestoko napadao URA-u i Abazovića, sada je postao njihov aktivan saradnik, računajući da će mu ova nova politička kombinacija donijeti korist. Ova promjena pokazuje nedosljednost u njegovom političkom djelovanju, kao i spremnost da preokrene stavove kako bi zadržao politički kapital.

Jedna od najvećih kritika Milatoviću danas je ta da je okrenuo leđa biračima koji su ga podržali u borbi protiv Mila Đukanovića.

Umjesto da ostane dosljedan svojoj ulozi predsjednika svih građana, Milatović flertuje sa grupama koje ga nisu podržale, tražeći njihovu naklonost. Umjesto da napadne DPS, Milatović se fokusira na unutrašnje sukobe sa bivšim kolegama iz Pokreta Evropa sad, što dodatno izaziva nezadovoljstvo među njegovim nekadašnjim glasačima.

Politički potezi Milatovića tokom posljednjih mjeseci, uključujući i njegovo angažovanje u predizbornoj kampanji Luke Rakčevića, ocjenjuju se kao nepromišljeni i vođeni ambicijom, a ne političkim razumom. Umjesto da se posveti funkciji predsjednika, Milatović se bavi izborima u Podgorici, pojavljujući se na ulicama, intervjuišući koalicione partnere u neformalnim okruženjima, što dodatno dovodi u pitanje njegovu ozbiljnost kao lidera.

Takođe, Milatoviću se zamjera i na njegovom izbjegavanju direktne konfrontacije sa DPS-om, što mnogi vide kao pokušaj da ostavi otvorena vrata za buduću saradnju. Umjesto da se jasno distancira od političkog naslijeđa DPS-a, Milatović koristi retoriku koja podsjeća na tu partiju, što izaziva dodatne kritike.

Sve u svemu, period Jakova Milatovića kao predsjednika Crne Gore obilježen je nepromišljenim potezima, političkim zaokretima i gubitkom podrške ključnih birača. Ovakav način vođenja politike samo dodatno destabilizuje političku scenu u Crnoj Gori, dok se Milatović sve više udaljava od uloge koju je trebao da igra kao predsjednik svih građana.

Dobri ljudi koji su glasali za promjene sada su svjesni da su izdani. Oni znaju koga će podržati na predstojećim izborima i za to im nije potreban savjet Predsjednika Crne Gore koji je iznevjerio njihovo povjerenje ulaskom u politički savez sa onima protiv kojih se borio.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

ZBCG: Đeljošaju se može desiti da jedino on bude izbačen iz Vlade

Koalicija ZBCG najdobronamjernije upozorava Nika Đeljošaja, samo jednog od mnogobrojnih predsjednika albanskih stranaka, da smanji doživljaj u svojim naletima prijetnje i naglašenog šovinizima prema srpskom narodu u Crnoj Gori, navodi se u saopštenju koalicije.

“To što smo dosad pokazivali strpljenje za često politički neartikulisane napade samo jednog od mnogobrojnih predsjednika albanskih stranaka u Crnoj Gori, nije bila naša slabost, već snaga i mudrost drugog po snazi konstituenta Vlade. Posebno primjećujemo da su napadi gospodina Đeljošaja na srpski narod učestali otkad je sprovedena tužilačko policijska istraga “General” i da svoju (ne)opravdanu nervozu pokušava istresti kroz nacionalističko izvođenje kata na našu koaliciju”, kazali su oni.

Đeljošaj: Inicijativa o srpskom jeziku kao službenom jeziku je prazna priča

Zato ga ovom prilikom, kako su dodali, podsjećaju da on nas “niti je uveo u vladu, niti nas može izbacivati, posebno iz razloga što u Skupštini nema nijednog poslanika iz svoje strančice, ali zato ima dva ministarstva, između ostalog zahvaljujući srpskim poslanicima koji su glasali i gospodina Đeljošaja za ministra i potpredsjednika vlade”.

“Tako kad, Nik Đeljošaj sljedeći put odluči da prijeti koaliciji ZBCG da će ih izbaciti iz vlade, može mu se desiti da jedino on bude izbačen, pošto je jedan od rijetkih političkih primjeraka koji obnaša visoke funkcije u izvršnoj vlasti, a da nema nijednog poslanika u zakonodavnom domu”, istakli su oni.

Prema njihovom mišljenju, ako tome dodamo da Đeljošaj “više ima staža u koalicionim aranžmanima sa DPS – om, u kojima je bio čas spavač, čas sanjivi partner”, najbolje bi mu bilo da svako veče zahvaljuje Bogu što se i dalje koprca na političkoj sceni.

“I na kraju, najdobronamjernije savjetujemo gospodina Đeljošaja da prihvati društvenu realnost u Crnoj Gori, i da ne pokušava da nam uskraćuje prava koja svi drugi imaju, već da polako krcka svoju ničim zasluženu ministarsku i potpredsjedničku funkciju, jer ako previse zagrize, može mu se desiti da polomi zube”, zaključuju iz koalicije ZBCG.

Continue Reading

Politika

Đeljošaj: Inicijativa o srpskom jeziku kao službenom jeziku je prazna priča

nik đeljošaj srpski jezik

Đeljošaj, koji je i predsjednik Albanske alternative, u intervjuu za Glas Amerike je poručio i da se neće mijenjati Ustav da bi se srpski jezik uveo kao službeni, na čemu, kao i na izmjeni Zakona o državljanstvu, insistiraju predstavnici Koalicije za budućnost Crne Gore.

On je ocijenio da su to potezi kako bi se usporio evropski put Crne Gore.

“Mislim da neće u tome uspjeti”, rekao je Đeljošaj ukazujući da je 80 odsto građana za Evropsku uniju (EU).

On je kazao da je već ranije poručio predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću da Albance ne uvlači u svoje projekte koji bi značili promjenu nacionalne strukture države.

Kako je naveo, Albanci Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu, rade u njoj, daju svoj doprinos.

Đeljošaj je poručio da Albanci nikada neće podržati projekte koji su u suprotnosti sa rezolucijama Ujedinjenih nacija da se promijeni nacionalna struktura jedne države.

Prema njegovim riječima, to je linija koja bi dovela do velikog razdvajanja u Crnoj Gori.

“I naravno ne samo kod mene, nego u političkom subjektu, narodu kojem pripadam imao bi žestoki odgovor, kad bi se krenulo o Zakonu o državljanstvu što ima samo jedan cilj, a to je da se promijeni nacionalna struktura Crne Gore”,  poručio je Đeljošaj.

On je kazao da je Crna Gora opstala takva kakva jeste i da će Albanci biti na braniku da se to odbrani, na koji god način bude trebalo.

“Promjene Ustava, u stvarima kojima se definišu državnost i njen koncept, mislim da su definisane tako da nijesu realne da se dese. Mislim da će i ova inicijativa ostati na praznoj priči, na izjavama. Neće biti bitnih promjena”,  dodao je Đeljošaj.

Continue Reading

Politika

Dragović: Crna Gora neće izgubiti svoj suverenitet ako službeni jezik bude srpski

srpski jezik darko dragović

Dragović je kazao da je zahtjev da se srpski jezik uvede kao službeni jezik u Crnoj Gori,  potpuno legitiman.

“Ja sa tim zahtjevom nemam nikakav problem. Nemam ništa protiv. Ali, upravo jedan takav zahtjev je pokazatelj da je DPS otvorio Pandorinu kutiju. U parlamentu svi poslanici pričaju najmanje četiri različita jezika, ali nama prevodilac ne treba. To pitanje je posatvljeno u političke okvire. Mi se svi razumijemo”, ukazao je on u emisiji “Klub A plus”.

Upitan kako bi on riješio ovo pitanje, Dragović je odgovorio da službenim jezikom treba se nazove svaki jezik kojim priča do 18 odsto stanovništva.

“Sve ispod je jezik u službenoj upotrebi”, kategoričan je Dragović.

Dragović se, ipak, pita šta to srpski dio stanovništva u Crnoj Gori dobija tim ukoliko srpski jezik bude proglašen kao službeni.

“A sa druge strane ne vidim bojazan šta to gubi crnogorski nacionalni korpus, ako bi srpski jezik bio službeni jezik. Sve ovo ukazuje da bi legitimitet Ustava bio doveden u pitanje. Jako je teško izmijeniti Ustav što se toga tiče. Jezik ne predstavlja pitanje suveriniteta jedne države”,  pojasnio je Dragović.

Dio građana su se prije 13 godina iz inata popisivali kao Srbi

Dragović tvrdi da se jedan dio stanovništva u Crnoj Gori na popisu 2011. godina iz inata popisivao kao dio srpskog nacionalnog korusa.

“Drugi je bio pod pritiskom DPS-a i pod strahom. Rezultati popisa iz 2011. godine su bili rezultati pritiska i inata tadašnje vladajuće oligarhije. Tu mislim na pritiske što se tiče jezika, nacionalne opredijeljenosti i vjere”, kazao je Dragović.

Popis još jedna pobjeda vlasti iz 2020. godine

Dragović takođe tvrdi da su se građani na nedavnom popisu stanovništva izjasnili slobodno i bez opasnosti da će dobiti otkaz, da će biti progonjeni i da će imati bilo kakve posljedice.

“Popis je samo još jedna pobjeda vlasti 2020. godine “, ocijenio je Dragović.

Dragović je uvjeren da je popis sproveden fer i zakonito, a da su podaci apsolutno tačni.

“Nisam primiejtio da je bilo ko vršio bilo kakav pritisak na bilo kog stanovnika Crne Gore da se popiše onako kako ne želi. To je jedan od najvećih uspjeha popisa”, rekao je on.

Ipak, ukazao je na negativne pokazatelje popisa,a  to je da Crna Gora gubi veliki broj stanovništva.

“Stanovništvo nam stari, a nemamo strategiju za razvoj mladih i nemamo strategiju za razvoj sjevera. Ako se nastavi ovim tempom veliki broj škola biće zatvoren. Ovo je posljednji alarm za državu da nešto učini”, zaključio je Dragović.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto