Connect with us

Priroda i društvo

Bez posla 22 doktora nauka

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore krajem septembra nalazila su se 22 doktora nauka, tri više u odnosu na isti period prošle godine.

U Podgorici je nezaposleno sedam doktora nauka, od kojih šest žena, u Nikšiću pet, od kojih su tri žene, u Ulcinju dva, a po jedan u Beranama, Budvi, Bijelom Polju, Golubovcima, Gusinju, Mojkovcu, Plavu i Plužinama.

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore krajem septembra nalazila su se 22 doktora nauka, tri više u odnosu na isti period prošle godine.

To pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje objavljeni u Mjesečnom statističkom izvještaju za septembar.

U izvještaju se ne navodi koje su struke nezaposleni doktori nauka i iz koje su opštine.

U statističkom biltenu koji je objavljen za avgust, kada je bio isti broj nezaposlenih doktora nauka, navedeno je da ih se najviše nalazi na evidenciji Biroa rada u Podgorici – sedam, od kojih šest žena, i Nikšiću pet, od kojih su tri žene.

Dva nezaposlena doktora nauka registrovana su u Ulcinju, a po jedan u Beranama, Budvi, Bijelom Polju, Golubovcima, Gusinju, Mojkovcu, Plavu i Plužinama.

Na evidenciji Zavoda je i veliki broj onih koji čekaju na zaposlenje sa fakultetskom diplomom – više od četiri hiljade.

Krajem septembra na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazilo se ukupno 44.265 osoba, 223 manje nego mjesec ranije.

Od tog broja, 25.322 su žene.

Stopa nezaposlenosti krajem septembra iznosila je 19,08 odsto i bila je za oko četiri procenta manja u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 22,98 odsto.

U odnosu na 30. septembar prošle godine, broj nezaposlenih u Crnoj Gori smanjiio se za 9.056, a u odnosu na kraj prošle godine za 13.121.

Među nezaposlenima najviše ih je sa četvrtim stepenom stručne spreme – 12.857 i trećim – 8.803. Bez školske spreme na biroima rada širom Crne Gore nalazi se 4.078 građana, a 11.000 nezaposlenih je sa završenom osnovnom školom.

Najviše nezaposlenih, više od 10.845, je starosti od 31 do 40 godina, a više od 10.000 na zaposlenje čeka u grupi od 41 do 50 godina i od 51 do 60 godina.

Bez zaposlenja je i 4.189 osoba starosti od 61 do 67 godina.

Više od tri godine zaposlenje čeka 16.122 ljudi.

Od početka godine do kraja septembra oglašena su 20.793 radna mjesta, od kojih 2.694 na neodređeno vrijeme.

U odnosu na prošlu godinu, oglašena su 4.662 slobodna radna mjesta.

Kako se navodi u Mjesečnom statističkom izvještaju, u ovom periodu zaposleno je 12.106 ljudi sa evidencije nezaposlenih.

Najviše je oglašeno slobodnih radnih mjesta za četvrti i treći stepen obrazovanja – više od 10.000, a za sedmi stepen oko 4.500

Oglašeno je i 88 radnih mjesta za ljude sa završenim doktorskim studijama.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Netačne tvrdnje Ministarstva finansija – dok se legalni operateri guše preregulacijom, nelegalni nesmetano posluju!

glas zete

Novi zakon ima ozbiljne negativne posljedice i udaljava tržište od evropskog puta

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom aktuelne kampanje Ministarstva finansija, koja se, pod izgovorom „zaštite maloljetnika“, koristi za nastavak sistematskog urušavanja tržišta legalnih priređivača igara na sreću. Tvrdnje da je preregulacija nužna zbog brige o mladima su neosnovane, manipulativne i krajnje licemjerne – jer nelegalni operateri i dalje nesmetano posluju i primaju uplate iz Crne Gore, bez ikakve kontrole.

Legalni operateri u Crnoj Gori već sada posluju u najrestriktivnijem regulatornom okviru u regionu, koji podrazumijeva:

  • potpunu zabranu oglašavanja;
  • zabranu uplata putem gotovo svih savremenih elektronskih metoda, uključujući kriptovalute;
  • strogu verifikaciju identiteta i uplatu od minimum 20 eura;
  • poštovanje svih AML/KYC standarda.

U isto vrijeme, više od 500 nelegalnih online platformi aktivno je dostupno iz Crne Gore – bez ikakve registracije, nadzora ili zaštitnih mehanizama. Dovoljna je email adresa i lozinka za otvaranje naloga, bez provjere identiteta, godina starosti, poreza ili odgovornosti. Sve to – pred očima institucija.

Zabrinjavajuće je što, prema pouzdanim informacijama, nelegalne platforme iz regiona već planiraju ulazak na crnogorsko tržište. Njihovo poslovanje zasniva se na netransparentnim modelima, uključujući gotovinske uplate putem mobilnih telefona i sve češće korišćenje zelenaških mehanizama naplate dugova. Ironično, upravo su ovakve prakse ono što Ministarstvo finansija navodno pokušava da suzbije – dok predloženim zakonom u praksi ograničava i guši isključivo legalne i kontrolisane subjekte.

Pritom, dok cijeli svijet sprovodi razumnu i balansiranu regulaciju kripto tržišta, u Crnoj Gori se ide korak dalje – legalnim operaterima se onemogućava korišćenje bilo kakvih savremenih i kontrolisanih metoda plaćanja, čime se gubi ne samo tržišna konkurentnost, već i elementarna pravna sigurnost za investitore.

Ovakav pristup šalje veoma negativnu poruku međunarodnoj poslovnoj zajednici: u Crnoj Gori se kažnjava zakonitost, a toleriše nelegalnost. Ovo nije reforma, već direktan udar na vladavinu prava, slobodno tržište i temeljne evropske vrijednosti.

ZAHTIJEVAMO:

  1. Ukidanje neprimjenjivog poreza na dohodak građana iz igara na sreću i odlaganje daljih restrikcija za legalne operatere dok se u potpunosti ne eliminiše crno tržište.
  2. Reviziju Predloga zakona i ukidanje diskriminatornih odredbi koje pogađaju isključivo legalne subjekte.
  3. Hitnu blokadu pristupa nelegalnim platformama, kroz tehnička i pravna rješenja.
  4. Omogućavanje savremenih i nadziranih metoda plaćanja za legalne priređivače, uz punu superviziju države.

Ukoliko se nastavi sa donošenjem propisa koji favorizuju nelegalne tokove, Montenegrobet će iskoristiti sve pravne i diplomatske mehanizme zaštite – uključujući obraćanje ambasadama EU i SAD, međunarodnim privrednim komorama i pokretanje pravnih postupaka na međunarodnom nivou – radi zaštite prava na fer tržišnu utakmicu i zakonito poslovanje.

Continue Reading

Priroda i društvo

MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom propisa koji su u suprotnosti sa standardima EU, a posebno zbog mjera koje šalju poruku da su investitori – nepoželjni u Crnoj Gori i da treba uvesti propise koji nikakvo uporište nemaju u EU standardima. Ne postoji nijedan zakon u EU koji promoviše gašenje legalne industrije, a stimuliše nelegalne priređivače, posebno one online, kojih ima sve više u Crnoj Gori.

Ovo nije zakon. Ovo je proglas o protjerivanju.

Predloženi zakon, sa blizu 200 kaznenih odredbi i preko 40 razloga za oduzimanje odobrenja, postavlja nerealne i represivne zahtjeve pred legalne operatere. Sve to bez analize uticaja, konsultacija s industrijom ili tranzicionog perioda. Time se ne samo obesmišljava investicioni ciklus, već se direktno poručuje da je tržište zatvoreno za nove investicije i neprijateljsko za postojeće ulagače. Dodatno zabrinjava činjenica da su ovi propisi u suprotnosti sa direktivama Evropske unije, čime Crna Gora šalje negativan signal međunarodnoj zajednici i otvara vrata arbitražnim tužbama i pravnoj nesigurnosti. Umjesto harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, svjedočimo regresiji i zakonodavnom inženjeringu bez strateškog cilja.

Posebnu odgovornost za ovakvo stanje ima Ministarstvo finansija, koje već duže vrijeme svojim potezima direktno ugrožava poslovni ambijent. Umjesto da bude partner privredi, MF djeluje kao najglasniji protivnik investitora i predvodnik administrativne agresije na legalne priređivače.

Podsjećamo i na posljednji primjer Zakona o sprječavanju pranja novca, kojim je prag za identifikaciju korisnika snižen sa 2.000 na 20 eura – sto puta manje – bez tehničkih, operativnih ili zakonskih preduslova. Takvo postupanje onemogućava zakonito poslovanje i dodatno opterećuje industriju u trenutku kada joj je potrebna stabilnost.

Sve navedeno vodi jednoj realnosti: Legalnim priređivačima se planski onemogućava opstanak na tržištu. Legalni sektor je pod opsadom, dok crno tržište svakodnevno raste, bez ikakve institucionalne kontrole.

Pozivamo Vladu Crne Gore, Ministarstvo finansija i ostale nadležne organe da prekinu sa pogubnom praksom ignorisanja privrede i hitno otvore dijalog sa predstavnicima industrije. Legalni priređivači ne traže privilegije – tražimo samo fer, stabilan i predvidiv pravni okvir.

Ukoliko se ovakav zakon usvoji, posljedice će biti sljedeće:
• gašenje legalnih kompanija,
• masovni gubitak radnih mjesta,
• pad budžetskih prihoda,
• potpuna dominacija neregulisanog tržišta,
• povlačenje stranih i domaćih investitora.

Predstavnici “Montenegrobet-a” upozoravaju na institucionalno razaranje sektora koji je godinama građen kao legalna i odgovorna privredna djelatnost. Zalažemo se za zakon koji uređuje, a ne uništava sektor igara na sreću. Zakon koji štiti, a ne progoni investitore. I državu koja poziva na partnerstvo – a ne na odstup.

Continue Reading

Priroda i društvo

Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova

monstat

U Crnoj Gori ima 215.227 domaćinstava, a najviše domaćinstava, njih 99.622 ili 46,29 odsto, ima tri do pet članova, saopšteno je iz Monstata.

“Na nivou Crne Gore, kao i u svim crnogorskim opštinama, većina domaćinstava broji od tri do pet članova, osim u Šavniku gdje prednjače jednočlana domaćinstva. Učešće domaćinstava sa tri do pet članova je najmanje u opštini Šavnik i iznosi 32,09 odsto, a najveće je u opštini Zeta 54,05 odsto”,  navode u saopštenju.

Posmatrajući strukturu domaćinstava po broju članova po opštinama, najveći udio samačkih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava je zabilježen u Šavniku i iznosi 33,33 odsto, a najmanji u Tuzima 11,60 odsto.

“U Crnoj Gori najviše ima domaćinstava koja se sastoje od jedne porodice i to 69,18 odsto”, navode iz Monstata.

Svega 4,8 odsto domaćinstava sastavljeno je od dvije ili više porodica, dok 26,01 odsto domaćinstava čine neporodična domaćinstva.

“Važno je napomenuti da od 55.980 neporodičnih domaćinstava, 89,54 odsto su samačka tj. jednočlana domaćinstava, a ostala su višečlana neporodična domaćinstva. Od ukupnog broja domaćinstava u Šavniku, jednoporodičnih domaćinstava je 53,55 odsto, dok je u Zeti taj procenat 72,76 odsto. Najmanje domaćinstava sa dvije i više porodice zabilježeno je u Budvi i to 2,04 odsto, a najviše 13,90 odsto u Tuzima”,  stoji u saopštenju Monstata.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto