Priroda i društvo

Lakušić: Očuvanje rijeka Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre mora biti prioritet

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine nedavno je donijelo rješenje koje se odnosi na zaštitu rijeka Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre. Preko svoje Urbanističko-građevinske inspekcije zabranilo je gradnju asfaltne baze sa pratećim objektima kompanije „Tehnoput”. Zabrinjava činjenica da je izdato novo rješenje od strane Agencije za zaštitu životne sredine kojim se daje saglasnost kompaniji „Tehnoput” za nastavak svojih aktivnosti, dodao je Lakušić.

“Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, shodno članu 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu preduzeću „Tehnoput”d.o.o., Podgorica, izdala je Rješenje 5. jula 2024.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za postrojenje za proizvodnju asfalta – asfaltna baza na urbanističkoj parceli, koju čini dio katastarske parcele KO Cijevna, u zahvatu urbanističkog projekta „Skladišta i servisi Cijevna” u Golubovcima – Podgorica, shodno drugostepenom Rješenju Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera od 10. juna 2023. godine. Regionalni vodovod, kao subjekt odgovoran za sprovođenje Rješenja o zonama sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“, donesenog od strane Uprave za vode pod brojem 060/08-02014-249, od 12. decembra 2008. godine, se odlučno protivi postavljanju i izgradnji privrednih objekata u okviru zona sanitarne zaštite “, naveo je u saopštenju.

“Preduzeće „Tehnoput” se od 2014. godine više puta obraćalo Regionalnom vodovodu za davanje saglasnosti na „Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za postrojenje za proizvodnju asfalta – asfaltna baza“. Svaki put je odgovor Regionalnog vodovoda bio: „U široj zoni sanitarne zaštite zabranjena je izgradnja industrijskih i drugih objekata čije otpadne vode i druge materije iz tehnološkog procesa proizvodnje mogu zagaditi površinske i podzemne vode, osim objekata od posebnog značaja za odbranu zemlje. Zbog čega nijesmo u mogućnosti izdati saglasnost na dostavljenu dokumentaciju – Elaborat o zaštiti životne sredine preduzeća „Tehnoput” za izgradnju postrojenja za proizvodnju asfalta – asfaltne baze u III zoni sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre.“Ovakav stav Regionalnog vodovoda potkrijepio je i Odbor direktora svojom Odlukom broj 23-3796/5 od 15. avgusta 2023. godine, kojom je zauzeo izričit stav da se ne može dozvoliti preduzeću „Tehnoput” izgradnja postrojenja za proizvodnju asfalta – asfaltne baze unutar zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“” , kaztao je Lakušić .

Posebno je, kako ističe, problematično što kompanije “Putevi” i “Bemaks”, koliko je poznato, nemaju potrebne vodne dozvole, koje su ključne za osiguranje da aktivnosti asfaltnih baza ne ugrožavaju vodne resurse i okolinu. U svjetlu ovih činjenica, neophodno je pokrenuti proces izmještanja asfaltnih baza “Bemaks” i “Putevi” na adekvatnije lokacije. Ovaj proces zahtijeva koordinaciju i saradnju između različitih nadležnih institucija, kao i samih kompanija koje upravljaju bazama. Nove lokacije moraju biti pažljivo odabrane, uz detaljne procjene uticaja na okolinu i u skladu sa svim zakonskim i regulatornim zahtjevima.

Lakušić naglašava da nadležne institucije moraju osigurati da se ova situacija riješi na način koji će zaštititi okolinu i zdravlje lokalnog stanovništva. Stanovnici Cijevne i drugih pogođenih područja zaslužuju mir i sigurnost, te je od presudne važnosti da se njihova zabrinutost ozbiljno shvati i da se preduzmu konkretne mjere za rješavanje problema uzrokovanih asfaltnih bazama.

Naglašava da očuvanje rijeka Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre mora biti prioritet, a to uključuje i osiguranje da sve industrijske aktivnosti u njihovoj blizini budu strogo zabranjene.

“Preduslov za uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja je nulta tolerancija prema narušavanju zona sanitarne zaštite. Izražavamo duboku zabrinutost zbog opasnosti i posljedica koje sa sobom nosi davanje dozvola za rad postrojenja poput asfaltnih baza u blizini rijeka Cijevne i Morače. Ova postrojenja mogu imati značajan negativan uticaj na okolinu, posebno na vodne resurse i na izvorište „Bolje sestre” “, dodao je.

“Borba za očuvanje izvorišta „Bolje sestre” je od suštinskog značaja, ne samo za Regionalni vodovod, već i za cjelokupni ekonomski i ekološki balans naše zemlje. Zato pozivamo sve relevantne institucije, organizacije i građane da se uključe i podrže napore u zaštiti ovog jedinstvenog izvorišta, kako bi se očuvalo priodno bogastvo Crne Gore i obezbijedile potrebne količine pitke vode Crnogorskom primorju, koje generiše najveće prihode u budžetu”, zaključio je Lakušić.

Slične teme:bolje sestre regionalni vodovod zoran lakušić

Sledeće

Ministarstvo poljoprivrede dodjeljuje sredstva za udruživanje u sektoru ribarstva

Ne propustite

Lakušić: Regionalni vodovod Crnogorsko primorje od vizije do realizacije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Netačne tvrdnje Ministarstva finansija – dok se legalni operateri guše preregulacijom, nelegalni nesmetano posluju!

Novi zakon ima ozbiljne negativne posljedice i udaljava tržište od evropskog puta

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom aktuelne kampanje Ministarstva finansija, koja se, pod izgovorom „zaštite maloljetnika“, koristi za nastavak sistematskog urušavanja tržišta legalnih priređivača igara na sreću. Tvrdnje da je preregulacija nužna zbog brige o mladima su neosnovane, manipulativne i krajnje licemjerne – jer nelegalni operateri i dalje nesmetano posluju i primaju uplate iz Crne Gore, bez ikakve kontrole.

Legalni operateri u Crnoj Gori već sada posluju u najrestriktivnijem regulatornom okviru u regionu, koji podrazumijeva:

potpunu zabranu oglašavanja;
zabranu uplata putem gotovo svih savremenih elektronskih metoda, uključujući kriptovalute;
strogu verifikaciju identiteta i uplatu od minimum 20 eura;
poštovanje svih AML/KYC standarda.

U isto vrijeme, više od 500 nelegalnih online platformi aktivno je dostupno iz Crne Gore – bez ikakve registracije, nadzora ili zaštitnih mehanizama. Dovoljna je email adresa i lozinka za otvaranje naloga, bez provjere identiteta, godina starosti, poreza ili odgovornosti. Sve to – pred očima institucija.

Zabrinjavajuće je što, prema pouzdanim informacijama, nelegalne platforme iz regiona već planiraju ulazak na crnogorsko tržište. Njihovo poslovanje zasniva se na netransparentnim modelima, uključujući gotovinske uplate putem mobilnih telefona i sve češće korišćenje zelenaških mehanizama naplate dugova. Ironično, upravo su ovakve prakse ono što Ministarstvo finansija navodno pokušava da suzbije – dok predloženim zakonom u praksi ograničava i guši isključivo legalne i kontrolisane subjekte.

Pritom, dok cijeli svijet sprovodi razumnu i balansiranu regulaciju kripto tržišta, u Crnoj Gori se ide korak dalje – legalnim operaterima se onemogućava korišćenje bilo kakvih savremenih i kontrolisanih metoda plaćanja, čime se gubi ne samo tržišna konkurentnost, već i elementarna pravna sigurnost za investitore.

Ovakav pristup šalje veoma negativnu poruku međunarodnoj poslovnoj zajednici: u Crnoj Gori se kažnjava zakonitost, a toleriše nelegalnost. Ovo nije reforma, već direktan udar na vladavinu prava, slobodno tržište i temeljne evropske vrijednosti.

ZAHTIJEVAMO:

Ukidanje neprimjenjivog poreza na dohodak građana iz igara na sreću i odlaganje daljih restrikcija za legalne operatere dok se u potpunosti ne eliminiše crno tržište.
Reviziju Predloga zakona i ukidanje diskriminatornih odredbi koje pogađaju isključivo legalne subjekte.
Hitnu blokadu pristupa nelegalnim platformama, kroz tehnička i pravna rješenja.
Omogućavanje savremenih i nadziranih metoda plaćanja za legalne priređivače, uz punu superviziju države.

Ukoliko se nastavi sa donošenjem propisa koji favorizuju nelegalne tokove, Montenegrobet će iskoristiti sve pravne i diplomatske mehanizme zaštite – uključujući obraćanje ambasadama EU i SAD, međunarodnim privrednim komorama i pokretanje pravnih postupaka na međunarodnom nivou – radi zaštite prava na fer tržišnu utakmicu i zakonito poslovanje.

Priroda i društvo

MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom propisa koji su u suprotnosti sa standardima EU, a posebno zbog mjera koje šalju poruku da su investitori – nepoželjni u Crnoj Gori i da treba uvesti propise koji nikakvo uporište nemaju u EU standardima. Ne postoji nijedan zakon u EU koji promoviše gašenje legalne industrije, a stimuliše nelegalne priređivače, posebno one online, kojih ima sve više u Crnoj Gori.

Ovo nije zakon. Ovo je proglas o protjerivanju.

Predloženi zakon, sa blizu 200 kaznenih odredbi i preko 40 razloga za oduzimanje odobrenja, postavlja nerealne i represivne zahtjeve pred legalne operatere. Sve to bez analize uticaja, konsultacija s industrijom ili tranzicionog perioda. Time se ne samo obesmišljava investicioni ciklus, već se direktno poručuje da je tržište zatvoreno za nove investicije i neprijateljsko za postojeće ulagače. Dodatno zabrinjava činjenica da su ovi propisi u suprotnosti sa direktivama Evropske unije, čime Crna Gora šalje negativan signal međunarodnoj zajednici i otvara vrata arbitražnim tužbama i pravnoj nesigurnosti. Umjesto harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, svjedočimo regresiji i zakonodavnom inženjeringu bez strateškog cilja.

Posebnu odgovornost za ovakvo stanje ima Ministarstvo finansija, koje već duže vrijeme svojim potezima direktno ugrožava poslovni ambijent. Umjesto da bude partner privredi, MF djeluje kao najglasniji protivnik investitora i predvodnik administrativne agresije na legalne priređivače.

Podsjećamo i na posljednji primjer Zakona o sprječavanju pranja novca, kojim je prag za identifikaciju korisnika snižen sa 2.000 na 20 eura – sto puta manje – bez tehničkih, operativnih ili zakonskih preduslova. Takvo postupanje onemogućava zakonito poslovanje i dodatno opterećuje industriju u trenutku kada joj je potrebna stabilnost.

Sve navedeno vodi jednoj realnosti: Legalnim priređivačima se planski onemogućava opstanak na tržištu. Legalni sektor je pod opsadom, dok crno tržište svakodnevno raste, bez ikakve institucionalne kontrole.

Pozivamo Vladu Crne Gore, Ministarstvo finansija i ostale nadležne organe da prekinu sa pogubnom praksom ignorisanja privrede i hitno otvore dijalog sa predstavnicima industrije. Legalni priređivači ne traže privilegije – tražimo samo fer, stabilan i predvidiv pravni okvir.

Ukoliko se ovakav zakon usvoji, posljedice će biti sljedeće:
• gašenje legalnih kompanija,
• masovni gubitak radnih mjesta,
• pad budžetskih prihoda,
• potpuna dominacija neregulisanog tržišta,
• povlačenje stranih i domaćih investitora.

Predstavnici “Montenegrobet-a” upozoravaju na institucionalno razaranje sektora koji je godinama građen kao legalna i odgovorna privredna djelatnost. Zalažemo se za zakon koji uređuje, a ne uništava sektor igara na sreću. Zakon koji štiti, a ne progoni investitore. I državu koja poziva na partnerstvo – a ne na odstup.

Priroda i društvo

Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova

U Crnoj Gori ima 215.227 domaćinstava, a najviše domaćinstava, njih 99.622 ili 46,29 odsto, ima tri do pet članova, saopšteno je iz Monstata.

“Na nivou Crne Gore, kao i u svim crnogorskim opštinama, većina domaćinstava broji od tri do pet članova, osim u Šavniku gdje prednjače jednočlana domaćinstva. Učešće domaćinstava sa tri do pet članova je najmanje u opštini Šavnik i iznosi 32,09 odsto, a najveće je u opštini Zeta 54,05 odsto”, navode u saopštenju.

Posmatrajući strukturu domaćinstava po broju članova po opštinama, najveći udio samačkih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava je zabilježen u Šavniku i iznosi 33,33 odsto, a najmanji u Tuzima 11,60 odsto.

“U Crnoj Gori najviše ima domaćinstava koja se sastoje od jedne porodice i to 69,18 odsto”, navode iz Monstata.

Svega 4,8 odsto domaćinstava sastavljeno je od dvije ili više porodica, dok 26,01 odsto domaćinstava čine neporodična domaćinstva.

“Važno je napomenuti da od 55.980 neporodičnih domaćinstava, 89,54 odsto su samačka tj. jednočlana domaćinstava, a ostala su višečlana neporodična domaćinstva. Od ukupnog broja domaćinstava u Šavniku, jednoporodičnih domaćinstava je 53,55 odsto, dok je u Zeti taj procenat 72,76 odsto. Najmanje domaćinstava sa dvije i više porodice zabilježeno je u Budvi i to 2,04 odsto, a najviše 13,90 odsto u Tuzima”, stoji u saopštenju Monstata.