Priroda i društvo

Lakušić: Očuvanje rijeka Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre mora biti prioritet

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine nedavno je donijelo rješenje koje se odnosi na zaštitu rijeka Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre. Preko svoje Urbanističko-građevinske inspekcije zabranilo je gradnju asfaltne baze sa pratećim objektima kompanije „Tehnoput”. Zabrinjava činjenica da je izdato novo rješenje od strane Agencije za zaštitu životne sredine kojim se daje saglasnost kompaniji „Tehnoput” za nastavak svojih aktivnosti, dodao je Lakušić.

“Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, shodno članu 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu preduzeću „Tehnoput”d.o.o., Podgorica, izdala je Rješenje 5. jula 2024.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za postrojenje za proizvodnju asfalta – asfaltna baza na urbanističkoj parceli, koju čini dio katastarske parcele KO Cijevna, u zahvatu urbanističkog projekta „Skladišta i servisi Cijevna” u Golubovcima – Podgorica, shodno drugostepenom Rješenju Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera od 10. juna 2023. godine. Regionalni vodovod, kao subjekt odgovoran za sprovođenje Rješenja o zonama sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“, donesenog od strane Uprave za vode pod brojem 060/08-02014-249, od 12. decembra 2008. godine, se odlučno protivi postavljanju i izgradnji privrednih objekata u okviru zona sanitarne zaštite “, naveo je u saopštenju.

“Preduzeće „Tehnoput” se od 2014. godine više puta obraćalo Regionalnom vodovodu za davanje saglasnosti na „Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za postrojenje za proizvodnju asfalta – asfaltna baza“. Svaki put je odgovor Regionalnog vodovoda bio: „U široj zoni sanitarne zaštite zabranjena je izgradnja industrijskih i drugih objekata čije otpadne vode i druge materije iz tehnološkog procesa proizvodnje mogu zagaditi površinske i podzemne vode, osim objekata od posebnog značaja za odbranu zemlje. Zbog čega nijesmo u mogućnosti izdati saglasnost na dostavljenu dokumentaciju – Elaborat o zaštiti životne sredine preduzeća „Tehnoput” za izgradnju postrojenja za proizvodnju asfalta – asfaltne baze u III zoni sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre.“Ovakav stav Regionalnog vodovoda potkrijepio je i Odbor direktora svojom Odlukom broj 23-3796/5 od 15. avgusta 2023. godine, kojom je zauzeo izričit stav da se ne može dozvoliti preduzeću „Tehnoput” izgradnja postrojenja za proizvodnju asfalta – asfaltne baze unutar zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“” , kaztao je Lakušić .

Posebno je, kako ističe, problematično što kompanije “Putevi” i “Bemaks”, koliko je poznato, nemaju potrebne vodne dozvole, koje su ključne za osiguranje da aktivnosti asfaltnih baza ne ugrožavaju vodne resurse i okolinu. U svjetlu ovih činjenica, neophodno je pokrenuti proces izmještanja asfaltnih baza “Bemaks” i “Putevi” na adekvatnije lokacije. Ovaj proces zahtijeva koordinaciju i saradnju između različitih nadležnih institucija, kao i samih kompanija koje upravljaju bazama. Nove lokacije moraju biti pažljivo odabrane, uz detaljne procjene uticaja na okolinu i u skladu sa svim zakonskim i regulatornim zahtjevima.

Lakušić naglašava da nadležne institucije moraju osigurati da se ova situacija riješi na način koji će zaštititi okolinu i zdravlje lokalnog stanovništva. Stanovnici Cijevne i drugih pogođenih područja zaslužuju mir i sigurnost, te je od presudne važnosti da se njihova zabrinutost ozbiljno shvati i da se preduzmu konkretne mjere za rješavanje problema uzrokovanih asfaltnih bazama.

Naglašava da očuvanje rijeka Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre mora biti prioritet, a to uključuje i osiguranje da sve industrijske aktivnosti u njihovoj blizini budu strogo zabranjene.

“Preduslov za uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja je nulta tolerancija prema narušavanju zona sanitarne zaštite. Izražavamo duboku zabrinutost zbog opasnosti i posljedica koje sa sobom nosi davanje dozvola za rad postrojenja poput asfaltnih baza u blizini rijeka Cijevne i Morače. Ova postrojenja mogu imati značajan negativan uticaj na okolinu, posebno na vodne resurse i na izvorište „Bolje sestre” “, dodao je.

“Borba za očuvanje izvorišta „Bolje sestre” je od suštinskog značaja, ne samo za Regionalni vodovod, već i za cjelokupni ekonomski i ekološki balans naše zemlje. Zato pozivamo sve relevantne institucije, organizacije i građane da se uključe i podrže napore u zaštiti ovog jedinstvenog izvorišta, kako bi se očuvalo priodno bogastvo Crne Gore i obezbijedile potrebne količine pitke vode Crnogorskom primorju, koje generiše najveće prihode u budžetu”, zaključio je Lakušić.

Slične teme:bolje sestre regionalni vodovod zoran lakušić

Sledeće

Ministarstvo poljoprivrede dodjeljuje sredstva za udruživanje u sektoru ribarstva

Ne propustite

Lakušić: Regionalni vodovod Crnogorsko primorje od vizije do realizacije

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Zašto Šaranović ćuti o nadzoru i radu strelišta “Češka Zbrojevka” ?

Tragedija kod Danilovgrada otvorila je brojna pitanja – od profila osumnjičenog i njegovog ponašanja nakon zločina, preko procedura i nadzora na strelištima, do načina na koji su policija i građani reagovali tokom potrage za naoružanim bjeguncem.

Portal Zeta je putem aplikacije MANS-a za SPI još prije dva mjeseca tražio informacije od Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije o dozvolama, nalazima i službenih bilješki koja predstavljaju osnov za izdavanje dozvole za rad strelišta, kao i dokumentaciju o izvršenim kontrolama strelišta, kontrolu oružja i municije i korisnika strelišta. Do danas nismo dobili tražene podatke. Podsjećamo da je za upotrebu oružja na strelištu potrebno samo da ste punoljetni.

Profesor i kriminolog Pravnog fakulteta Velimir Rakočević kazao je u Jutarnjem programu RTCG da ponašanje osumnjičenog ukazuje na opasnog delinkventa, ali naglašava da konačne odgovore o njegovom profilu i motivima mora dati istraga.

Jedno od ključnih pitanja koje je tragedija ponovo otvorila odnosi se na kontrolu strelišta i procedure koje moraju biti ispoštovane prilikom njihovog korišćenja. Rakočević smatra da istraga mora precizno utvrditi da li su sve propisane mjere bile sprovedene.

„Iz onoga što je dostupno vidimo da, po svemu sudeći, lice nažalost nije bilo pod nadzorom u pucaoni, odnosno streljani. A to je najvažniji korak kada su korisnici strelišta u pitanju, pogotovo kada je riječ o stranom državljaninu. To lice mora biti pod permanentnim nadzorom za sve vrijeme“, naglasio je Rakočević.

Osim neposrednog nadzora, potrebno je provjeriti i da li su ispoštovane bezbjednosne procedure prije nego što je osumnjičeni dobio pristup strelištu i oružju.

„Druga stvar su bezbjednosne procedure – utvrđivanje identiteta lica, provjera kroz određene evidencije i utvrđivanje da li postoje smetnje za ulazak na strelište. Mnogo je tu elemenata koje istraga svakako mora da utvrdi“, kazao je Rakočević.

Dodaje da je potrebno utvrditi i dokumentaciju stranog državljanina, navodeći da je morao imati odgovarajuće odobrenje za nabavku oružja u skladu sa propisima matične države.

Priroda i društvo

Bazen crvenog mulja ulazi u proces sanacije

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ulazi u proces eksproprijacije zemljišta na lokaciji bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), u skladu sa Odlukom Vlade Crne Gore iz januara 2026. godine, kojom je utvrđen javni interes za realizaciju projekta reforme upravljanja otpadom u Crnoj Gori i remedijacije ove lokacije.

Iz MDUP-a ističu da remedijacija predstavlja neophodnu mjeru za smanjenje postojećih i sprečavanje budućih ekoloških rizika, u skladu sa evropskim standardima i važećim zakonodavstvom Crne Gore.

“Izvještaj Centra za ekotoksikološka ispitivanja i stručni nalaz vještaka, obezbijeđeni na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ukazuju na postojanje hemijskog opterećenja i značajnog dugoročnog potencijala ekološkog rizika, zbog čega je neophodno izvršiti sanaciju u formi preventivnog djelovanja i obezbijediti dugoročni monitoring”, kažu iz Ministarstva.

Poručuju da cilj ovog procesa nije samo sanacija postojećeg stanja, već i stvaranje uslova za buduće bezbjedno i održivo korišćenje zemljišta.

“Nakon remedijacije, prostor će biti moguće rekultivisati i planski privesti novim namjenama, čime se degradirani industrijski prostor može ponovo staviti u funkciju”, ističu iz tog resora.

Iz MDUP-a pojašnjavaju da je eksproprijacija u ovom slučaju pravni instrument za realizaciju javnog interesa i stvaranje uslova za sprovođenje mjera zaštite životne sredine i sanacije prostora.

“Ministarstvo će postupak sprovesti u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje prava vlasnika nepokretnosti i svih propisanih procedura”, poručuju iz ministarstva i napominju da sanacija prostora KAP-a znači ne samo rješavanje postojećeg ekološkog opterećenja, već i stvaranje uslova da ovaj prostor u budućnosti ponovo dobije vrijednost i novu namjenu.

Priroda i društvo

Bolje sestre presušuju: Krivci šljunak ili klimatske promjene

Posljednjih godina izdašnost izvorišta Bolje sestre, koje snabdijeva regionalni vodovod za crnogorsko primorje, drastično je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265 litara po sekundi. Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da je do toga došlo najviše zbog nelegalnog iskopavanja šljunka u Morači, odnosno promjene koje su zbog toga nastale u koritu te rijeke, dok je hidrolog Mihajlo Burić izričit da su klimatske promjene najveći krivac za pad izdašnosti.

Regionalni vodovodni sistem sa izvorišta Bolje sestre građen je od 2007. do 2010. godine, kada je upuštena u rad njegova prva faza.

Sistem je projektovan tako da snabdijeva crnogorsko primorje najranije do 2030. godine. Međutim, posljednjih godina izdašnost je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265. Tekuće turističke sezone registrovane su nevolje u vodosnabdijevanju u Sutomoru, Kotoru, Svetom Stefanu, ali nije u potpunosti jasno da li je uzrok tome pad izdašnosti na tom izvorištu.

Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da najveći problem predstavlja nelegalno iskopavanje šljunka u koritu rijeke Morače.

“U tom cilju je 2023. godine izgrađena eksperimentalna privremena pješčana ustava na Morači. Rezultati istraživanja pokazali su da je podizanje nivoa vode u Morači izazvalo promjene i na Boljim sestrama, odnosno povećanje izdašnosti procijenjeno na 70 do 100 litara u sekundi. To je bilo veoma važno, jer je praktično potvrđena veza između vodnog režima Morače i izdašnosti izvorišta Bolje sestre”, ocijenio je Lakušić.

Profesor hidrologije Mihailo Burić izričit je da su klimatske promjene najveći, iako ne jedini krivac za pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

“Iskopavanje šljunka ama baš nikakve veze nema sa problemom kapaciteta izvorišta. Desile su se da su temperature toliko velike da je sušni period veoma dug sa visokim temperaturama i da je povećana evapotranspiracija, odnosno ukupno isparavanje sa tla. Tako da sad se dešava, uskoro će tako biti, negdje je već i to tako, da pola vode ispari, a pola tek otiče u rijeke i u podzemlje”, mišljenja je Burić.

Lakušić naglašava da snabdijevanje crnogorskog primorja ne može da zavisi od samo jednog vodoizvorišta.

“Možda i najvažniji pravac bio obezbjeđivanje potpuno novih dodatnih količina vode putem filterskih postrojenja. Regionalni vodovod je još 2023. godine pokrenuo aktivnosti i pribavljao uslove za izgradnju mobilnog filterskog postrojenja kapaciteta oko 100 litara u sekundi. Dugoročna sigurnost mora da počiva na zaštićenom i revitalizovanom izvorištu Bolje sestre, dodatnim kapacitetima za prečišćavanje jezerske vode i snažnijem transportnom sistemu”, saopštio je on.

Profesor Burić poručuje da je rješenje za izvorište Bolje sestre produbljivanje, ali se, upozorava, mora voditi računa o tome da je taj izvor u krečnjaku, a ne u šljunku.
“Da se uđe duboko ispod nivoa podzemnih voda da bi se dobio kapacitet koji treba”, poručio je Burić.

Izvorište Bolje sestre UNESCO ubraja među 150 najvažnijih kraških izvora na svijetu.

Izvor: RTCG