Politika

Knežević: Očekujem još hapšenja, naročito osoba iz CB Podgorica

Predsjednik Demokratske narodne partije i poslanik u Skupštini Milan Knežević nije iznenađen hapšenjem bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katića i nekadašnjeg istaknutog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i očekuje da se ovih dana dese hapšenja i nekih osoba iz Centra bezbjednosti Podgorica ali iz drugih djelova bezbjednosnog sektora.

Ovo je saopštio gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore. Kazao je da naredba o istrazi Katnića i Lazovića ide još od hapšenja tužioca Saše Čađenovića.

“Ovo je logičan nastavak da je Lazović optužen za stvaranje kriminalne odrganizacije, a Katnić optužen za člana te organizacije i tu se sigurno radi o slučaju zbog koga je Čađenović uhapšen prije dvije godine i nadam se da ćemo imati više elemenata o istrazi i da ćemo znati da li se radi o slučaju iz Skaj prepiske i zloupotrebe službenog položaja”, istakao je Knežević.

Kako je rekao, postoji određeni broj ljudi iz dijela bezbjedosnosnog sektora naročito iz CB Podogrica koji su zloupotrijebili položaj, te su, prema njegovim riječima, dozvolili da Belivuk i Miljković uđu u Crnu Goru.

“Upravo su se najmonstruozniji zločini desili kada su došli u Crnu Goru i tada su bila ta najmonstruoznija ubistva. Prvi takvi predmeti došli su kad je Katnić bio GST, a Čađenović njegov zamjenik i tada oni nijesu postupali po ovim skaj aplikacijama, a bilo je dovoljno optužbi. Prikrivali su su ono što su dobili od Europola. Tada je Europol prekinuo sa komunikacijom i sada se to nastavilo i sad ćemo da vidimo ko će da bude u naredbi za istragu”, istakao je Knežević.

Kako je rekao, juče su se svi pohvalili hapšenjem Katnića i Lazovića, a sve su to ljudi koji nijesu imali veze sa hapšenjima.

“Ostalo je još Zvicer da čestita i kaže da je učestvovao u hapšenju, jer su se javljali ljudi koji nijesi imali veze sa hapšenjem. Možda bi trebalo da ih puste pa da ih hapsi ko treba, jer od juče ne znam ko ih je uhapsio”, rekao je Knežević.

Kaže kako poštuje prezumpciju nevinosti i nema namjeru da presuđuje.

“A razumijem i DPS, oni su izašli sa narativom koji samo dokazuje da su uhapšeni bili udarne pesnice političkog krila DPS i da su u značajnoj mjeri učestvovali 2016. godine da DPS pobijedi na izborima kad su iscenirali državni udar i omogućili pad izlaznosti”, kategoričan je Knežević.

Komentarišući saopštenje VDT Milorada Markovića koji se nakon hapšenja Lazovića i Katnića juče oglasio, Knežević je rekao da je imao barokne rečenice i da je teško “locirati šta će da kaže”.

“Trebalo je da pozove političke partije da se suzdrže od komentara. Ali naše tužilaštvo je takvo, poslanici su ga izabrali i ne može se izbrisati veza između politike i tužilaštva. Sad oni govore o nezavisnosti i posvećenosti ali neka to govore na seminaru a ne nama ovdje”, ističe Knežević.

Govoreći o validnosti skaj aplikacije u ovakvim slučajevima, Knežević navodi da je prva skaj presuda donešena prije mjesec i da je važno imati uz to i validnog svjedoka saradnika. Kaže da će možda i Čađenović biti svjedok saradnik.

“Ako svjedok saradnik ne govori bar u jednom slučaju istinu, čak i oko stvari koje se tiču njegovog privatnog života, on postaje optuženi i više nije svjedok saradnik”, kazao je Knežević.

Rekao je da će se suzdržati od kvalifikacija kolega koji su se juče oglasili.

“Ali u ovom trenutku je jasno da su Katnić i Lazović lišeni slobode do strane tužilaštva i SPO, a ne političara, poslanika i ministara. Ovdje se dešava jedna vrsta političkog folklora”, istakao je Knežević.

Svako je kaže, nevin dok se ne dokaže suprotno.

“Postoji naredba o istrazi, ali se mora sačekati da se vidi imamo li optužnicu”, navodi Knežević.

IBAR se, kako je rekao, pominje od prije dvije nedjelje i može da bude povezan sa jučerašnjim hapšenjima.

“Prije se nije ni znalo što je to, pa ova hapšenja mogu imati refleksiju za dobijanje IBAR-a. Ali moramo li mi da hapsimo samo da dobijemo IBAR, pa će im tada biti omogućeno da se brane sa slobode, kao što je slučaj sa Vesnom Medenicom. Nisam pristalica da radimo nešto zbog Evrope, ako to ne radimo zbog nas, ako hapsimo Lazovića i Katnića zbog dobijanja IBAR-a ja sam za to da ih odmah puste”, poručio je Knežević.

Na konstataciju novinara da se ne slažu svi oko toga kada sudije Ustavnog suda treba da idu u penziju, Knežević navodi da ne mogu da se dogovre unutar parlamentane većine, to je jasno.

“Pominjući da u maju možemo da ostanemo bez jednog i u maju dvoje sudija to je problem jer onda nemamo troje sudija i Ustavni sud pada na brojku od četiri sudije” naveo je Knežević.

Procjenjuje da će se rekonstrukcija Vlade desiti u junu i ne vidi nijedan razlog da se to ne ostvari.

“Ako bude kako smo predvidjeli sporazumom, dogovaraćemo sa premijerom Milojkom Spajićem jer smo sa njim potpisali sporazum o takozvanom čekanju i ne vidim zašto bi s nekim drugim pregovarali na tu temu, ja sam bio širok da im dam blanko podršku kada su izabrani za određene pozicije u Vladi”, kazao je Knežević.

Govoreći o izgradnji kolektora u Zeti, on je istakao da to građani neće dozvoliti.

“Imate kolektor za pet primorskih opština i Podgoricu i on ne treba da se gradi u Zeti jer ne bi oni ni bili prikopčani na taj kolektor. Znači, tu nema priče. Ta lokacija neka se pomjeri 500 metara ka Podgorici. Ljudi iz Botuna su dali nekoliko predloga i Glavni grad nije htio da pregovara sa njima. Oni to neće dozvoliti i to su saopštili premijeru i pozivam Evropsku komisiju i Glavni grad da razumiju situaciju i da se to pitanje riješi”, zaključio je Knežević.

Sledeće

Pejović: Vlada će unaprijediti uslove za rad tužilačkih organa

Ne propustite

Mandić: Srpski jezik da se proglasi službenim u Crnoj Gori

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Dragović: Crna Gora neće izgubiti svoj suverenitet ako službeni jezik bude srpski

Dragović je kazao da je zahtjev da se srpski jezik uvede kao službeni jezik u Crnoj Gori, potpuno legitiman.

“Ja sa tim zahtjevom nemam nikakav problem. Nemam ništa protiv. Ali, upravo jedan takav zahtjev je pokazatelj da je DPS otvorio Pandorinu kutiju. U parlamentu svi poslanici pričaju najmanje četiri različita jezika, ali nama prevodilac ne treba. To pitanje je posatvljeno u političke okvire. Mi se svi razumijemo”, ukazao je on u emisiji “Klub A plus”.

Upitan kako bi on riješio ovo pitanje, Dragović je odgovorio da službenim jezikom treba se nazove svaki jezik kojim priča do 18 odsto stanovništva.

“Sve ispod je jezik u službenoj upotrebi”, kategoričan je Dragović.

Dragović se, ipak, pita šta to srpski dio stanovništva u Crnoj Gori dobija tim ukoliko srpski jezik bude proglašen kao službeni.

“A sa druge strane ne vidim bojazan šta to gubi crnogorski nacionalni korpus, ako bi srpski jezik bio službeni jezik. Sve ovo ukazuje da bi legitimitet Ustava bio doveden u pitanje. Jako je teško izmijeniti Ustav što se toga tiče. Jezik ne predstavlja pitanje suveriniteta jedne države”, pojasnio je Dragović.

Dio građana su se prije 13 godina iz inata popisivali kao Srbi

Dragović tvrdi da se jedan dio stanovništva u Crnoj Gori na popisu 2011. godina iz inata popisivao kao dio srpskog nacionalnog korusa.

“Drugi je bio pod pritiskom DPS-a i pod strahom. Rezultati popisa iz 2011. godine su bili rezultati pritiska i inata tadašnje vladajuće oligarhije. Tu mislim na pritiske što se tiče jezika, nacionalne opredijeljenosti i vjere”, kazao je Dragović.

Popis još jedna pobjeda vlasti iz 2020. godine

Dragović takođe tvrdi da su se građani na nedavnom popisu stanovništva izjasnili slobodno i bez opasnosti da će dobiti otkaz, da će biti progonjeni i da će imati bilo kakve posljedice.

“Popis je samo još jedna pobjeda vlasti 2020. godine “, ocijenio je Dragović.

Dragović je uvjeren da je popis sproveden fer i zakonito, a da su podaci apsolutno tačni.

“Nisam primiejtio da je bilo ko vršio bilo kakav pritisak na bilo kog stanovnika Crne Gore da se popiše onako kako ne želi. To je jedan od najvećih uspjeha popisa”, rekao je on.

Ipak, ukazao je na negativne pokazatelje popisa,a to je da Crna Gora gubi veliki broj stanovništva.

“Stanovništvo nam stari, a nemamo strategiju za razvoj mladih i nemamo strategiju za razvoj sjevera. Ako se nastavi ovim tempom veliki broj škola biće zatvoren. Ovo je posljednji alarm za državu da nešto učini”, zaključio je Dragović.

Politika

Milatović: EU da bude uključena u pitanje dvojnog državljanstva

Evropska unija trebalo bi da bude uključena u pitanje rješavanja dvojnog državljanstva, a koje je pokrenula Vlada, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Milatović je u intervjuu Pobjedi kazao da se mora voditi računa i o potrebi ljudi koji decenijama žive u Crnoj Gori, ali i da se spriječi politički inženjering.

On je rekao da je stava da prebivalište mora biti ključni uslov za ostvarivanje biračkog prava u Crnoj Gori, navodeći da je o ovom, kao i kod drugih važnih pitanja, neophodno težiti društvenom i političkom konsenzusu.

“Istovremeno, moramo pažljivo čuvati naše državne interese i spriječiti svaki oblik političkog inženjeringa. Naša je odgovornost da osiguramo da se o budućnosti Crne Gore odlučuje isključivo unutar njenih granica”, kazao je Milatović.

On je dodao i da su građani na izborima u Podgorici nesporno pokazali da žele drugačiji pristup i dinamičniji razvoj glavnog grada nego što je to bio slučaj i prije i poslije oktobra 2022. godine.

Milatović je ocijenio da bi novi izbori značili odlaganje suočavanja sa problemima koji su uzrokovani nedovoljnom efikasnošću dosadašnje gradske vlasti i da bi u tom smislu trebali biti krajnja opcija.

“Naravno, ukoliko ne bude moguć dogovor o formiranju nove gradske uprave, sud građana je jedino pravično rješenje”, poručio je Milatović.

On je ponovio da su izbori u Podgorici bili svojevrsni referendum o radu Vlade na državnom nivou, koji je pokazao da građani žele drugačiji pristup.

Upitan kako gleda na javni sukob načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića i ministra odbrane Dragana Krapovića, Milatović je odgovorio da je Savjet za odbranu i bezbjednost kolektivno tijelo koje odlučuje o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba, a da je ministar odbrane samo predlagač odluke.

“Ustav definiše da Savjetom predsjedava predsjednik države, a da Savjet dodatno čine predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Ministar odbrane, dakle nije član Savjeta za odbranu i bezbjednost, već dolazi na sjednice Savjeta po pozivu predsjednika države, kao i načelnik Generalštaba”, rekao je Milatović.

On je kazao i da pojedinci koji učestvuju u radu Savjeta iznose javno, bez saglasnosti Savjeta, detalje sjednice, na taj način kršeći Poslovnik o radu tog tijela.

“A onaj ko ne poštuje Poslovnik Savjeta – direktno ugrožava ulogu Savjeta u odbrani i bezbjednosti zemlje, kao i ugled ovog tijela i njegovih članova kao nosilaca najviših državnih funkcija. Na taj način direktno isključuje sebe iz učešća na narednim sjednicama Savjeta za odbranu i bezbjednost”, naveo je Milatović.

On je dodao i da je odluka Komisije za žalbe, koja je poništila rješenje ministra odbrane o prekidu aktivne službe načelniku Generalštaba, potvrdila pogrešnost preduzetih radnji ministra odbrane, a koje su bile u suprotnosti sa odlukama Savjeta za odbranu i bezbjednost.

Milatović je podsjetio i da Vlada već godinu nije predložila ambasadora pri NATO.

“Više puta sam ukazivao Vladi na ovu važnu činjenicu koja narušava imidž naše države kao kredibilnog saveznika. To je nedopustivo, posebno s obzirom na trenutnu, izuzetno složenu bezbjednosnu situaciju u svijetu. Uz to, nema objektivnih razloga zbog kojih se to ne čini”, rekao je Milatović.

On je ukazao i na zahtjeve da se neki članovi Savjeta izuzimaju iz standardne procedure informisanja o osjetljivim bezbjednosnim pitanjima, kao i još neformalizovanom zahtjevu za „nadglasavanjem“ unutar Savjeta.

Milatović je kazao da je i u parlamentu bilo glasanja koja nijesu bila konzistentna sa strateškim bezbjednosnim opredjeljenjima, a tiču se učestvovanja u zajedničkim vojnim vježbama unutar Alijanse.

“Sve gore navedeno dovodi u pitanje Vladinu posvećenost kredibilnom članstvu zemlje u NATO. To, kao i mnogi drugi strateški ciljevi naše vanjske politike, ostaje na nivou retorike bez suštinskih koraka da se isti i ostvaruju”, istakao je Milatović.

Politika

Milatović razgovarao sa Botunjanima

Problem izgradnje kolektora, kao jedno od gorućih pitanja u Glavnom gradu, zahtijeva iznalaženje rješenja nadležnih institucija, uključujući Vladu, Glavni grad, Opštinu Zeta i mještana Botuna, poručeno je na sastanku predsjednika države Jakova Milatovića sa predstavnicima Vodovoda i mještana Botuna.

Predsjednik Milatović je, kako su saopštili iz kancelarije za odnose sa javnošću, upoznat sa zahtjevima mještana i trenutnom problematikom koja se tiče ovog projekta. Na sastanku je zaključeno da je u što hitnijem roku potrebno organizovati novi sastanak sa donosiocima odluka, uključujući Vladu, Glavni grad, i Opštinu Zeta, kako bi se došlo do rješenja.

“Mještani Botuna su naglasili višegodišnje protivljenje izgradnji ovog postrojenja na predviđenoj lokaciji, kao i zabrinutost vezanu za ekološke i zdravstvene posljedice koje projekat može imati po životnu sredinu, ali i zdravlje ljudi koji žive u ovom kraju. Napomenuli su da ne spore da je Podgorici kolektor potreban, ali da oni svojoj teritoriji imaju ekološke probleme poput bazena crvenog mulja, te da bi njegova izgradnja predstavljala još jedan korak u pravcu ugrožavanja kvaliteta života mještana. Ukazali su na činjenicu da su isto predočili svim nadležnim institucijama, ponudili alternativna rješenja, te da zahtijevaju od njih da sagledaju sa dužnom pažnjom i pristupe rešavanju ovog problema u što hitnijem roku”, saopšteno je iz kancelarije za odnose sa javnošću predsjednika države.

Iz kancelarije dodaju da su mještani Botuna i Vodovoda saopštili da sastanak sa predsjednikom države predstavlja korak naprijed u boljem dijalogu u vezi razrješenja ove situacije, koja već duže vrijeme opterećuje sve građane Botuna, Podgorice i Crne Gore.