Politika

Kaluđerović: Zastava Crne Gore nametnuta dijelu građana, u normalnim državama bi došlo do društvenog koncenzusa

Poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović kazala je gostujući u Slobodnoj zoni sa Draženom Živkovićem da je stanje u sektoru bezbjednosti haotično.

„Do 2020. godine stanje u sektoru bezbjednosti, kako god se okrene, je bilo nezadovoljavajuće. Tada su nastali i najjači narko karteli. Nakon 2020. godine mnogo toga izlazi na površinu, iako nema toliko obračuna na ulicama. Međutim, možemo reći da je „po dubini“, stanje isto ako ne i gore. Tome svjedoči veliki broj afera, informacija i dokaza koje su ugledale svjetlost dana, a tome najbolje svjedoči pretposlednja sjednica Odbora za bezbjednost“, kazala je Kaluđerovićeva.

Ona je kazala da je SNP nastao na borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i kazala da nikako ne postoji podjela na naše i njihove kriminalce.

„Nikome se kriminal ne prašta. Ruka pravde mora stići svakog“, podvukla je Kaluđerovićeva dodajući da nikako nije ugodno ni njima kao vladajućoj većini i građanima kada slušaju onakve poruke sa Odbora za bezbjednost“, kazala je ona.

Podsjetila je na mantru DPS-SD za vrijeme njihove vladavine: Vjerujte institucijama sistema. „Kada bih prije 2020.godine otišla da kao uzoran građanin prijavim šverc narkotika, ko bi me dočekao u Upravi policije? Ljubo Milović. Kada bih otišla u SDT, Saša Čađenović. U sudstvu bi me sačekao kadar Vesne Medenice. Kakve su to institucije sistema na koje ste se Vi pozivali, kada su na njihovom čelu bili članovi Kavačkog klana“, kazala je ona.

Govoreći o sadašnjoj vlasti, uvjerena je da će PES predstaviti program Evropa sad 2.

„Oni su dobili najveću podršku za sprovođenje tog programa, već su ispunili jednu stavku iz tog programa. Oni su jasno otišli na političko tržište sa svojim obećanjima i građanima duguju da to ispoštuju. Želim da vjerujem da će taj program biti održiv“, kazala je ona.

U prethodnom periodu se polovina građana osjećala diskriminisanom.
Kaluđerovićeva podvlači da građani koji su glasali za zajedničku državu ne mogu biti neprijatelji države.

„Pogrešna teza se koristi jer se govori da neko ko je bio protiv države sada želi da vlada. To je potpuno pogrešna teza. Ni Milo Đukanović ni Predrag Bošković nekada nisu vjerovali u projekat nezavisne države. U tom periodu kada je već izglasana država, kada je trebalo smiriti tenzije i prihvatiti novi oblik države, državni simboli su trebali biti prihvatljivi svima. U normalnim državama se dolazi do društvenog konsenzusa“, jasna je poslanica SNP-a.

Poenta je, dodaje, da svi stanu pod jednu zastavu i jednu himnu, kroz dogovor.

„Sadašnja zastava je bila nametnuta“, jasna je ona

Sledeće

Spajić: Vlada neće odstupiti od svoje ponude, nema potrebe za štrajkom

Ne propustite

Živković: Parlamentarna većina nije pokazala kapacitet da vodi Crnu Goru prema EU

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.