Connect with us

Politika

Knežević: Lidl tačka sporenja u razgraničenju Podgorice i Zete

milan knežević

Lider DNP-a Milan Knežević u emisiji “Naglas” na TVCG sinoć je rekao da je kompanija Lidl tačka sporenja u razgraničenju Podgorice i Zete .

Kaže da je ta kompanija 13. septembra predsjedniku Opštine Zeta poslala pismo o namjerama u kojem navode katastarsku parcelu Cijevna.

„Kome smeta Lidl u Podgorici, otvoriće 20-ak prodavina da obori monopol Volija i snizi cijene“, naveo je Knežević.

Ako to pitanje ne bude moglo da se riješi na Vladi, ići će se, kako kaže, na arbitražu koja bi mogla da traje i do pola godine. Da li će Lidl da čeka pola godine pitanje je, navodi Knežević.

„Da li neko iz Glavnog grada učestvuje u čitavoj toj priči sumnjam da učestvuje ne mogu da kažem ko, ali vidim da je Dragan Bokan sada tamo u Glavnom gradu više nego u vijeme Ivana Vukovića, ovdje se radi o investiciji od 100 miliona eura u Zeti odnosno u Crnoj Gori“, zaključio je Knežević.

On je najavio da do rekonstrukcije vlade može doći u aprilu ili maju, te da bi ta stranka trebalo da dobije potpredsjedničko mjesto.

Rekonstrukcija vlade, naglasio je, je jedan od temeljnih elemenata sporazuma o vlasti. Naveo je da je predviđeno da rekonstrukcija bude obavljena do kraja godine, ali to je krajni rok, i ona može da bude sprovedena i ranije.

“Razgovarali smo sa premijerom Milojkom Spajićem. Moguća je rekonstrukcija u fazama. Moguće je da DNP u aprilu ili maju uđe u vladu na poziciju potpredsjednika. Ja to neću biti, a ko će biti, odlučiće organi DNP-a. Svakako, daćemo odgovornu i profesionalnu osobu. Ako dođe do toga, a vjerujem, na osnovu našeg razgovora sa premijerom, da će to biti zaokruženo”, rekao je Knežević.

On je rekao da po pitanju resora, raspodjela je definisana sporazumom. Tri ministarstva koja dolaze iz kvote ZBCG pripadaju NSD a mjesto potpredsjednika i resor saobraćaja pridapaju DNP.

Lider DNP-a kaže da se postavlja pitanje ko je profesionalac u sektoru bezbjednosti, kad se iz prepiski koje se objavljuju vidi da su mnogi bili u vezi sa Petrom Lazovićem i Ljubom Milovićem.

“Čini se da je u sektoru bezbjednosti trenutno atomska bomba”, rekao je Knežević.

On navodi da je ministar pravde Andej Milović sve što zna trebalo da odnese u tužilaštvo, jer odbor za bezbjednost parlamenta nije sudnica.

“U aferi ‘plave sveske’, treba imati u vidu da je Predrag Šuković bio službenik granične policije, a Milo Božović član odbora, koji tada nije bio predmet nikakve istrage. O ‘plavoj svesci’ će tužilaštvo morati da kaže završnu riječ, ima li elemenata za istragu. Ne bih volio da ovo sve bude zapravo borba u za prevlast o tome ko dobija Saj prepiske. Imam informaciju sa jedne sjednice vijeća da samo dva čovjeka dobijaju Skaj prepiske. Ne bih volio da se sve pretvori u trku sa Skajem”, rekao je Knežević.

“Ne znam zašto BS i u oktobru nije bila dio vladajuće većine”

Knežević je potvrdio da je Nik Đeljošaj, čelnik Albanskog foruma, predlagao i da Bošnjačka stranka uđe u vladu, ali je važno o tome detaljno razgovarati, samo sada bez deklaracija i rezolucija o raznim pitanjima.

“Ne znam zašto nijesu i u oktobru bili dio vladajuće koalicije. Ne vidim problem. Imam dobru saradnju sa Ervinom Ibrahimovićem”, kazao je čelnik DNP-a, ističući da to pitanje treba pažljivo sagledati.

Izbor vrhovnog državnog tužioca, rekao je Knežević, najvažniji je za Crnu Goru, posebno ako se zna da od 2019. godine nijesmo imali VDT u punom mandatu. On je podsjetio da je Milorad Marković na mjesto VDT izabran glasova 61 poslanika.

“To je ipak izbor čovjeka koji ima faranonska ovlašćenja, on ima velike mogućnosti po pitanju predmeta i optužnica. Mi smo mu zato dali uslovnu podršku, posebno da se odredi o slučajevima kao onaj koji je poznat kao “državni udar”, svim onim poznatim predmetima ali i predmetima koji se vežu za Mila Đukanovića i članove njegove porodice. Čini mi se da je od 2020. godine to u velikoj mjeri izostalo”, kazao je Knežević.

On je podsjetio da je DNP imao neke zamjerke na račun Markovića, posebno kada je u pitanju njegova uloga u noći referenduma 2006. godine i tokom nekih kasnijih izbornih procesa, koji su, kaže on, po ocjeni DNP bili neregularni.

“Treba znaju građani da je laške smijeniti rimskog papu nego VDT ili glavnog specijalnog tužioca. Imali smo traumatično iskistvo sa Milivojem Katnićem i Ivicom Stankovićem. U odnosu na Maju Jovanović i Suzanu Mugošu, Marković je bio logičan izbor. Naša uslovna podrška bila je ljekovita i mi smo pomogli našim stavom da prelome BS i SD. Takođe sam srećan što je DPS sa svojih 13 poslanika ostao dosljedan Suzani Mugošo. To pokazuje gdje su danas, da su izolovani, da klize u ekstremizam, ekstremističke narative i na marginu političke scene”, rekao je Knežević.

“Mugoša da bude predmet ozbiljne istrage”

Za sudiju Suzanu Mugošu, rekao je, jasno je da treba da bude predmet ozbiljne istrage. Kazao je da je u slučaju poznatom kao “državni udar” Mugoša razgovarala sa Medenicom da se isključe dokazi koje je predlagala odbrana Kneževića i Andrije Mandića. Istakao je da je Mugoša, prihvatajući “laži tobožnjeg svjedoka Saše Sinđelića” istrgovala da se u policiji zaposli njen sin a onda kada je udaljen u Danilovgrad sretala se sa Zoranom Lazovićem u hotelu “Podgorica” da interevniše da se njen sin vrati iz Danilovgrada.

“Čitava priča se završava tako što će Mugoša da ode u SDT i kaže koji je ambasador pokušavao da omogući da se kupi presuda Apelacionog suda za ‘državni udar’. Ako se ispostavi da nije govorila istinu, onda je dala lažni svjedočki iskaz i treba da ide u zatvor. Naše je pravsouđe bilo u takvom stanju da je najbolje da smo ga zakopali u onom tunelu ispod Višeg suda. I pored staviti tablu ‘ovdje je bio sud’. Ja ne znam što će Medenica, u svakoj poruci nam j….majku četničku. I to od strane predsjednice Vrhovnog suda i njenih najbližih saradnika. Dobro je da smo dosad i živi, gdje smo bili sve. Meni suđenje za ‘državni udar’ traje evo sedam godina”, rekao je Knežević.

On navodi da je spreman da se javno suoči sa Mugošom, Katnićem i Sašom Čađenovićem.

“Umjesto da bude uhapšena zbog svega što je uradila, ona dolazi na odbor za pravosuđe i pečobrazno poručuje poslanicima gdje su oni pogriješili”, rekao je Knežević.

O jeziku, zastavi, državljanstvu

Govoreći o rezultatima popisa, Knežević je pozvao Monstat da saopšti koliko je stranaca u Crnoj Gori.

Kako navodi prema podacima kojim on raspolaže ljetos je u Crnoj Gori bilo oko 100.000 Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa, a nema podatak koliko je Turaka u našoj državi.

„Ako se sve to odbije onda mi imamo oko 500.000 stanovnika“, kazao je Knežević.

Knežević je ponovio da će tražiti dopune Ustava ako popis pokaže da je srpski jezik većinski u Crnoj Gori.

„Ako se ispostavi da je većinski jezik srpski, vjerujem da će se isostaviti, smatramo da treba da dođe do dopuna Ustava, na način što nećemo dirati crnogorski već ćemo reći da će službeni jezik biti crnogorski i srpski“, kazao je Knežević.

Nakon objavljivanja rezultata popisa, kako navodi tražiće od premijera da se o toj temi razgovara.

„Nećemo da mijenjamo Ustav idemo u dopune i ako bude volje u parlamentarnoj većini sa 2/3 ćemo to da završimo“, kazao je lider DNP-a.

Poručio je i da će tražiti izmjene Zakona o državnim simbolima, da pored državne zastave bude i narodna trobojka iz Ustava 1905.

„To je trobojka sa kojom treba da se identifikuju i Crnogorci i Srbi… Ta trobojka je u mom kabinetu i nema te sile nebeske da je neko može skinuti“, naveo je Knežević.

Spajiću je najavio i da žele da razgovaraju o pitanju dvojnog državljastva sa Srbijom.

„Svi koji su rođeni u Crnoj Gori, a žive negdje drugo bi dobili crnogorsko državljanstvo, ali bez prava glasa. Smatram da crnogorsko državljanstvo treba da dobiju i ljudi čiji je roditelj rođen u Crnoj Gori, ali i oni koji imaju nekretnine u Crnoj Gori“, kazao je Knežević.

 

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Na Kosovu nestalo 38 osoba iz Crne Gore

kosovo crna gora

Povodom 30. avgusta – Međunarodnog dana nestalih lica, Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore podsjetila je na značaj sjećanja na sve one koji su nestali tokom oružanih sukoba, kršenja ljudskih prava i drugih tragičnih okolnosti, kao i na bol i neizvjesnost sa kojima se njihove porodice suočavaju.

Crna Gora potražuje 50 nestalih osoba iz ratova tokom 1990-ih u tri države regije, podaci su na koje podsjećaju nadležne institucije povodom 30. avgusta, Međunarodnog dana nestalih osoba, javlja Anadolu.

Prema podacima Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, 38 osoba je nestalo na Kosovu, devet u Bosni i Hercegovini i tri u Hrvatskoj. Od tog broja, 44 su muškarci, dok je šest žena.

“Svako nestalo lice ima ime, lice i životnu priču. Svaka porodica koja čeka vijest o svom najbližem nosi teret tuge i nade, a naše opredjeljenje je da im vratimo pravo na istinu i sjećanje “, poručili su iz Komisije.

Oni ističu da u saradnji sa nadležnim organima, međunarodnim partnerima i udruženjima porodica nastavljaju istrajnu potragu za odgovorima. Poseban značaj, kako su naglasili, imaju jačanje regionalne saradnje, razmjena informacija i unapređenje mehanizama identifikacije posmrtnih ostataka.

Obilježavanje Međunarodnog dana nestalih, dodaju, poziv je na solidarnost, saosjećanje i zajedničku odgovornost.

“Vlada Crne Gore i Komisija za nestala lica potvrđuju odlučnost da istraju u misiji pronalaska svakog nestalog lica, sa uvjerenjem da je pravo porodica da znaju istinu – neotuđivo ljudsko pravo i uslov za trajnu pomirenost i mir”, poručuje se u saopštenju.

Continue Reading

Politika

Vladimir Joković izabran za predsjednika SNP-a

Vladimir Joković je ponovo izabran za predsjednika Socijalističke narodne partije.

Treći mandat na čelu partije dobio je u ne baš dobroj atmosferi unutar stranke i već je izvjesno da su njegova kandidatura i reizbor doveli do novog raskola unutar SNP-a, pa se u narednim danima očekuje zvanično formiranje još jedne stranke, sedma po redu, koja nastaje po toj matrici. Novi-stari lider SNP-a, iako očekuje da će dio članstva napustiti partiju, ne brine za budućnost partije jer je ona, kako je poručio, konstanta, a ne kratkotrajni projekat.

Od ukupno 434 delegata, Jokovića, koji je bio jedini kandidat za predsjednika partije, podržalo je njih 339, dok je protiv bilo 19. Nakon što mu je potvrđen još jedan četvorogodišnji mandat, Joković je kazao da očekuje da će jedan dio članstva istupiti iz partije.

“Neki će tražiti lakši put, neki će gledati samo svoj lični interes, neki će misliti da mogu sami, a neki će vjerovati da je trava zelenija na drugoj strani. Ali, istorija nam pokazuje da su svi koji su napuštali ovu partiju napuštali i njen duh, njenu ideju i njenu snagu. SNP je opstajao i rastao zato što su ostajali oni koji vjeruju, koji znaju da se velike pobjede ne prave preko noći, nego strpljenjem, radom i žrtvom. Naša vrata su uvijek bila i ostaće otvorena za one koji žele da grade, a ne da ruše SNP. Za one koji znaju da se pobjede postižu zajedno”,  poručio je Joković.

Deseti kongres SNP-a, kako je kazao novi-stari predsjednik partije u uvodnom obraćanju, održava se na datum na koji je prije pet godina izvojevana velika podbjeda Crkve i naroda Crne Gore. Istakao je da je SNP i te kako učestvovao u stvaranju novije istorije Crne Gore.

“SNP je partija koja je rođena iz naroda i koja je u teškim trenucima bila uz svoj narod – i sada je uz njega. Vrijednost i temelj u koje vjeruješ ne grade se iz početka kad naiđe izazov. Jedan je SNP jer je ideja SNP-a bila i ostala iznad ličnih interesa. Sve nas vežu iste vrijednosti – sloboda, jednakost, mir. U SNP ima mjesta za razlike i dijalog. SNP okuplja one koji su i lijevo i desno. Zato danas želim da naglasim ono što je pokazalo vrijeme: SNP nije kratkotrajni projekat. Ni porodica, ni otadžbina, ni kuća ne napuštaju se kad je teško, pa tako ni partija”,  rekao je Joković i dodao da SNP ostaje na putu koji je trasiran 30. avgusta 2020. godine i posvećen evropskom putu Crne Gore.

Pred samo održavanje desetog kongresa SNP-a, Joković je ostao jedini kandidat u trci za šefa partije. U sedmicama koje su prethodile kongresu nizale su se optužbe o manipulacijama i neregularnostima kako bi se omogućilo da Joković osigura treći mandat, a brojni članovi SNP-a najavili su da neće prisustvovati kongresu i da će napustiti stranku. Ipak, Jokovića to nije pokolebalo, prihvatio je kandidaturu i juče je ponovo izabran za lidera stranke. Samo dan uoči kongresa, potpredsjednik stranke Dragoslav Šćekić povukao je kandidaturu i najavio osnivanje političkog subjekta. To će biti sedma partija koja je nastala cijepanjem SNP-a. Iz prvog raskola u toj stranci nastala je Socijalistička narodna stranka, koju je osnovao Momir Bulatović. Kasnije su na isti način formirane Demokratska stranka jedinstva Zorana Žižića, Demokratska narodna partija, čiji lider je Milan Knežević, i Demokratska Crna Gora sa Aleksom Bečićem na čelu. Socijaliste Crne Gore osnovala je nekadašnja poslanica SNP-a Snežana Jonica, a osnivači Pokret Naprijed takođe su bili istaknuti članovi SNP-a.

Kongresu SNP-a prisustvovali su brojne ličnosti iz javnog i političkog života Crne Gore i regiona. Među gostima su bili predstavnici svih parlamentarnih partija, šef crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, bivši predsjednik SNP-a Srđan Milić, ambasador Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić, ministar kulture Republike Srbije Nikola Selaković, poslanik SPS-a Uglješa Marković i Rajko Popović, savjetnik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Continue Reading

Politika

Mujović: Knežević rekao da neće opstruirati izgradnju kolektora u Botunu

saša mujović

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je danas da je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević poručio kako neće opstruirati izgradnju kolektora u Botunu, ali da i dalje ostaje pri svom stavu o tom projektu. Mujović je to rekao na sjednici Skupštine Glavnog grada, drugoj koja se održava danas, nakon što je prethodna, zakazana 18. avgusta, prekinuta zbog nedostatka kvoruma.

On je optužio odbornike opozicije da svojim izjavama i saopštenjima podgrijavaju tenzije u vezi sa projektom kolektora.

„Ako hoćete da podržite, podržite. Ako nećete, nemojte kao prošlih dana odmagati. O tome ćete imati potvrdu i od evropskih partnera. Neće se ništa raditi na štetu Botuna“, poručio je Mujović.

Mujović je potvrdio da je u zgradi Glavnog grada održan sastanak na kojem su, pored njega, prisustvovali premijer Milojko Spajić, šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i Milan Knežević.

„Može li biti tajan sastanak u zgradi gde je 50 odsto zaposlenih iz DPS-a?“, upitao je Mujović, dodajući da politički trenutak nije povoljan za nove tenzije i da je to zamjerio opoziciji.

Prema njegovim riječima, Crna Gora se nalazi u situaciji kada se kolektor mora graditi i da je neophodno započeti radove do kraja godine.

„Čekamo izjašnjenje Agencije za zaštitu životne sredine. Ako bude utvrđen negativan uticaj na mještane Botuna i okolinu – nema gradnje. Ako ne, ide se u realizaciju“, rekao je Mujović, naglašavajući da je planirano zapošljavanje oko 50 radnika, prvenstveno iz Botuna i Zete.

Odbornik DPS-a Andrija Klikovac ocijenio je da je kolektor od većeg značaja za Zetu nego za Podgoricu, jer oticanjem fekalija dolazi do zagađenja Skadarskog jezera i lokalnih bunara.

On je kazao da Milan Knežević snosi političku odgovornost za višegodišnje odlaganje projekta.

„Četiri godine, zbog njega se ne pokreće izgradnja. Četiri godine mještani mjesne zajednice 1. maj trpe neprijatne mirise. Znamo kakvi su njegovi stavovi, ali pitanje je i gdje je bila Delegacija EU dok je DPS bio na vlasti. To je korišteno da se opstruiše razvoj Podgorice“, naglasio je Klikovac.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto