Politika
Knežević: Lidl tačka sporenja u razgraničenju Podgorice i Zete
Lider DNP-a Milan Knežević u emisiji “Naglas” na TVCG sinoć je rekao da je kompanija Lidl tačka sporenja u razgraničenju Podgorice i Zete .
Kaže da je ta kompanija 13. septembra predsjedniku Opštine Zeta poslala pismo o namjerama u kojem navode katastarsku parcelu Cijevna.
„Kome smeta Lidl u Podgorici, otvoriće 20-ak prodavina da obori monopol Volija i snizi cijene“, naveo je Knežević.
Ako to pitanje ne bude moglo da se riješi na Vladi, ići će se, kako kaže, na arbitražu koja bi mogla da traje i do pola godine. Da li će Lidl da čeka pola godine pitanje je, navodi Knežević.
„Da li neko iz Glavnog grada učestvuje u čitavoj toj priči sumnjam da učestvuje ne mogu da kažem ko, ali vidim da je Dragan Bokan sada tamo u Glavnom gradu više nego u vijeme Ivana Vukovića, ovdje se radi o investiciji od 100 miliona eura u Zeti odnosno u Crnoj Gori“, zaključio je Knežević.
On je najavio da do rekonstrukcije vlade može doći u aprilu ili maju, te da bi ta stranka trebalo da dobije potpredsjedničko mjesto.
Rekonstrukcija vlade, naglasio je, je jedan od temeljnih elemenata sporazuma o vlasti. Naveo je da je predviđeno da rekonstrukcija bude obavljena do kraja godine, ali to je krajni rok, i ona može da bude sprovedena i ranije.
“Razgovarali smo sa premijerom Milojkom Spajićem. Moguća je rekonstrukcija u fazama. Moguće je da DNP u aprilu ili maju uđe u vladu na poziciju potpredsjednika. Ja to neću biti, a ko će biti, odlučiće organi DNP-a. Svakako, daćemo odgovornu i profesionalnu osobu. Ako dođe do toga, a vjerujem, na osnovu našeg razgovora sa premijerom, da će to biti zaokruženo”, rekao je Knežević.
On je rekao da po pitanju resora, raspodjela je definisana sporazumom. Tri ministarstva koja dolaze iz kvote ZBCG pripadaju NSD a mjesto potpredsjednika i resor saobraćaja pridapaju DNP.
Lider DNP-a kaže da se postavlja pitanje ko je profesionalac u sektoru bezbjednosti, kad se iz prepiski koje se objavljuju vidi da su mnogi bili u vezi sa Petrom Lazovićem i Ljubom Milovićem.
“Čini se da je u sektoru bezbjednosti trenutno atomska bomba”, rekao je Knežević.
On navodi da je ministar pravde Andej Milović sve što zna trebalo da odnese u tužilaštvo, jer odbor za bezbjednost parlamenta nije sudnica.
“U aferi ‘plave sveske’, treba imati u vidu da je Predrag Šuković bio službenik granične policije, a Milo Božović član odbora, koji tada nije bio predmet nikakve istrage. O ‘plavoj svesci’ će tužilaštvo morati da kaže završnu riječ, ima li elemenata za istragu. Ne bih volio da ovo sve bude zapravo borba u za prevlast o tome ko dobija Saj prepiske. Imam informaciju sa jedne sjednice vijeća da samo dva čovjeka dobijaju Skaj prepiske. Ne bih volio da se sve pretvori u trku sa Skajem”, rekao je Knežević.
“Ne znam zašto BS i u oktobru nije bila dio vladajuće većine”
Knežević je potvrdio da je Nik Đeljošaj, čelnik Albanskog foruma, predlagao i da Bošnjačka stranka uđe u vladu, ali je važno o tome detaljno razgovarati, samo sada bez deklaracija i rezolucija o raznim pitanjima.
“Ne znam zašto nijesu i u oktobru bili dio vladajuće koalicije. Ne vidim problem. Imam dobru saradnju sa Ervinom Ibrahimovićem”, kazao je čelnik DNP-a, ističući da to pitanje treba pažljivo sagledati.
Izbor vrhovnog državnog tužioca, rekao je Knežević, najvažniji je za Crnu Goru, posebno ako se zna da od 2019. godine nijesmo imali VDT u punom mandatu. On je podsjetio da je Milorad Marković na mjesto VDT izabran glasova 61 poslanika.
“To je ipak izbor čovjeka koji ima faranonska ovlašćenja, on ima velike mogućnosti po pitanju predmeta i optužnica. Mi smo mu zato dali uslovnu podršku, posebno da se odredi o slučajevima kao onaj koji je poznat kao “državni udar”, svim onim poznatim predmetima ali i predmetima koji se vežu za Mila Đukanovića i članove njegove porodice. Čini mi se da je od 2020. godine to u velikoj mjeri izostalo”, kazao je Knežević.
On je podsjetio da je DNP imao neke zamjerke na račun Markovića, posebno kada je u pitanju njegova uloga u noći referenduma 2006. godine i tokom nekih kasnijih izbornih procesa, koji su, kaže on, po ocjeni DNP bili neregularni.
“Treba znaju građani da je laške smijeniti rimskog papu nego VDT ili glavnog specijalnog tužioca. Imali smo traumatično iskistvo sa Milivojem Katnićem i Ivicom Stankovićem. U odnosu na Maju Jovanović i Suzanu Mugošu, Marković je bio logičan izbor. Naša uslovna podrška bila je ljekovita i mi smo pomogli našim stavom da prelome BS i SD. Takođe sam srećan što je DPS sa svojih 13 poslanika ostao dosljedan Suzani Mugošo. To pokazuje gdje su danas, da su izolovani, da klize u ekstremizam, ekstremističke narative i na marginu političke scene”, rekao je Knežević.
“Mugoša da bude predmet ozbiljne istrage”
Za sudiju Suzanu Mugošu, rekao je, jasno je da treba da bude predmet ozbiljne istrage. Kazao je da je u slučaju poznatom kao “državni udar” Mugoša razgovarala sa Medenicom da se isključe dokazi koje je predlagala odbrana Kneževića i Andrije Mandića. Istakao je da je Mugoša, prihvatajući “laži tobožnjeg svjedoka Saše Sinđelića” istrgovala da se u policiji zaposli njen sin a onda kada je udaljen u Danilovgrad sretala se sa Zoranom Lazovićem u hotelu “Podgorica” da interevniše da se njen sin vrati iz Danilovgrada.
“Čitava priča se završava tako što će Mugoša da ode u SDT i kaže koji je ambasador pokušavao da omogući da se kupi presuda Apelacionog suda za ‘državni udar’. Ako se ispostavi da nije govorila istinu, onda je dala lažni svjedočki iskaz i treba da ide u zatvor. Naše je pravsouđe bilo u takvom stanju da je najbolje da smo ga zakopali u onom tunelu ispod Višeg suda. I pored staviti tablu ‘ovdje je bio sud’. Ja ne znam što će Medenica, u svakoj poruci nam j….majku četničku. I to od strane predsjednice Vrhovnog suda i njenih najbližih saradnika. Dobro je da smo dosad i živi, gdje smo bili sve. Meni suđenje za ‘državni udar’ traje evo sedam godina”, rekao je Knežević.
On navodi da je spreman da se javno suoči sa Mugošom, Katnićem i Sašom Čađenovićem.
“Umjesto da bude uhapšena zbog svega što je uradila, ona dolazi na odbor za pravosuđe i pečobrazno poručuje poslanicima gdje su oni pogriješili”, rekao je Knežević.
O jeziku, zastavi, državljanstvu
Govoreći o rezultatima popisa, Knežević je pozvao Monstat da saopšti koliko je stranaca u Crnoj Gori.
Kako navodi prema podacima kojim on raspolaže ljetos je u Crnoj Gori bilo oko 100.000 Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa, a nema podatak koliko je Turaka u našoj državi.
„Ako se sve to odbije onda mi imamo oko 500.000 stanovnika“, kazao je Knežević.
Knežević je ponovio da će tražiti dopune Ustava ako popis pokaže da je srpski jezik većinski u Crnoj Gori.
„Ako se ispostavi da je većinski jezik srpski, vjerujem da će se isostaviti, smatramo da treba da dođe do dopuna Ustava, na način što nećemo dirati crnogorski već ćemo reći da će službeni jezik biti crnogorski i srpski“, kazao je Knežević.
Nakon objavljivanja rezultata popisa, kako navodi tražiće od premijera da se o toj temi razgovara.
„Nećemo da mijenjamo Ustav idemo u dopune i ako bude volje u parlamentarnoj većini sa 2/3 ćemo to da završimo“, kazao je lider DNP-a.
Poručio je i da će tražiti izmjene Zakona o državnim simbolima, da pored državne zastave bude i narodna trobojka iz Ustava 1905.
„To je trobojka sa kojom treba da se identifikuju i Crnogorci i Srbi… Ta trobojka je u mom kabinetu i nema te sile nebeske da je neko može skinuti“, naveo je Knežević.
Spajiću je najavio i da žele da razgovaraju o pitanju dvojnog državljastva sa Srbijom.
„Svi koji su rođeni u Crnoj Gori, a žive negdje drugo bi dobili crnogorsko državljanstvo, ali bez prava glasa. Smatram da crnogorsko državljanstvo treba da dobiju i ljudi čiji je roditelj rođen u Crnoj Gori, ali i oni koji imaju nekretnine u Crnoj Gori“, kazao je Knežević.
Može vam se dopasti
Politika
Poslanik “pao” na čokoladu
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitao je Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.
“Da li vi gospodine Spajiću uopšte živite u Crnoj Gori da li ulazite u markete, u apoteke”, pitao je Nenezić. On kaže da četvoročlanoj porodici nedostaje nekoliko stotina eura za preživljavanje na mjesečnom nivou.
“Vi ćete postati prvi premijer koji je povećao plate i penzije, a gubio podršku građana svjetlosnom brzinom”, kazao je Nenezić.
Spajić je kazao da članovi Vlade nijesu trenutno u Skupštini, jer rade.
“Do 2020. razlika između plata u Crnoj Gori i Švajcarskoj je bila više od 20 puta. Prosječne zarade u Crnoj Gori i Švajcarskoj bile su različite 10 puta, sada je ta razlika samo četiri ili pet puta, ali nažalost je još uvijek u našu korist, ali razlika se smanjuje”, poručio je premijer.
Nenezić je kazao da je čokolada Milka od 100 grama u julu 2020. koštala 90 centi. U julu 2024. ta čokolada košta 1,99 centi, ali sada, kako kaže, ima 80 grama.
“Sve ono što kao svoj rezultat i suficite premijer pokazuje, je u ovih 20 grama koje plaćate, a nemate”, kazao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da ta čokolada u jednom od velikih lanaca marketa danas košta 99 centi.
“Radujte se Evropi sad 2, da svaki dan imate po tri četiri čokolade više”, poručio je premijer.
Politika
Spajić: Zbog Evrope sad 2 nikome u Crnoj Gori nisu smanjene penzije
Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.
Premijer Milojko Spajić pozvao je sve penzionere koji su primili manju penziju nakon ES2 da se jave kabinetu premijera i obećao da će lično uplatiti razliku na njihov račun.
“Garantujem da niko nije primio manju penziju”, istakao je Spajić.
Govoreći o inflaciji i povećanju cijena hrane, ističe da za to odgovornost snosi 43. Vlada Crne Gore.
“Tu je primarno bio problematičan eksterni faktor, odnosno rat u Ukrajini. Ja čak ni ne krivim tu Vladu, ali ako ćemo pošteno, 80 posto cijena je povećano za vrijeme 43. Vlade”, istakao je Spajić.
Kaže da su dobili vruć krompir, ali da su uspjeli da iz inflacije pređu u deflaciju.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.
„Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste “najstabilnijom crnogorskom vladom ikad”. Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine“, navodi se u pitanju Erakovića.
Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.
On će pitati Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva.
Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.
Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju.
Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.
Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu.
Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.
Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih.
„Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju“, precizirao je Božović.
Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.
On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana.
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.
Politika
Spajić: Od 15. aprila počinje implementacija SEPE
Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je na današnjoj pres konferenciji da je krajnje vrijeme da do kraja 2026. godine zatvorimo proces pregovaranja sa EU. Dodao je da je to najambiciozniji projekat u istoriji Crne Gore.Naveo je da će 15. aprila početi implementacija SEPE.
Spajić je ukazao da smo prvi od zemalja kanditata koji smo “pretrčali taj cilj i prvi koji smo koji smo članica SEPE a nismo članica Evropske ekonomske zone”.
“Crna Gora je od danas dio SEPA. I to je jedan mali ali značajan korak za Crnu Goru, naročito kad se prisjetimo brojnih teškoća koje smo imali. Sama implementacija će krenuti 15. aprila, to zavisi od evropske strane”, poručio je premijer.
On je dodao da zatvaranje pregovora do 2026. podrazumjeva da za dvije godine se zatvori 30 poglavlja. Kazao je da su za to potrebni svi činioci društva.
“Mislim da je ovom dinamikoim ulazak u EU apsolutna realnost. Za to je potrebno da se podrži platforma koja kaže “ajmo da se svi zajedno fokusiramo na isti cilj”. To je platforma koja kaže da se sve podjele ostvare po strani”, kazao je Spajić.
Dodao je da se ovo jednom u istroiji dešava.
Gorčević: Već od 2025. građani i privreda Crne Gore će jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope
“Crna Gora je postala članica #SEPA platnog sistema. Već od 2025. građani i privreda će lakše, jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope, jednako kao unutar Crne Gore. Ovo je krupan pomak u ekonomskoj integraciji, a time i ka našem cilju članstva u EU do 2028. godine “, objavila je Gorčević.
Čarapić: Od danas Crna Gora dio istog finansijskog sistema kao i 36 drugih država u Evropi
“Od danas je Crna Gora dio istog finansijskog sistema kao i 36 drugih država u Evropi, što će ekonomiju ojačati za više stotina miliona eura na godišnjem nivou. Ukratko, ovo znači da: Neće biti razlika između domaćih i međunarodnih uplata u eurima, tj. da će provizije biti iste; Da će brzina uplata i isplata biti do 24h ili kraća; Da važe ista pravila za sve zemlje koje su dio zone; i Da će međudržavna trgovina i poslovanje biti neizmjerno olakšan”, pojašnjava on.
Dodaje da je cilj da postanemo 28 članica EU do 2028.svakim danom sve bliži.
“A integracija u SEPA zonu je veliki korak ka ostvarenju tog cilja. Učlanjenje u SEPA je blistavi primjer institucionalne saradnje Centralne banke, Vlade i Skupštine koji je za kratko vrijeme donio velike benefite našim građanima a uvjeren sam da ukoliko ovako nastavimo najbolje stvari tek sliejde”, dodaje on.
Istaknuto
Lidl traži saglasnost za idejno rješenje objekta u Zeti
Kompanija Lidl Crna Gora, koja je ljetos dobila urbanističko-tehničke (UT) uslove za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju objekta u Bijelom...
Zećanka među najboljim studentima Univerziteta Crne Gore
Pripremio: Vladimir Jovanović
Ruža Đuretić izabrana za potpredsjednicu SO Zeta
Odbornica Nove srpske demokratije u Skupštini opštini Zeta, Ruža Đuretić izabrana je za potpredsjednicu. Njeno imenovanje podržalo je 17 odbornika...
Asanović: Novi asfalt za 130 ulica kroz Zetu
Na teritoriji Zete uskoro će početi asfaltiranje 130 ulica, a u sklopu te akcije predviđena je rekonstrukcija nekoliko putnih pravaca...
Rukometašice Zete slavile protiv Rudara
Pripremila: Tamara Raičević
Najnovije
Istaknuto
-
Zeta3 дана ranije
Asanović: Sedam godina se ne zna gdje su i čija su dva stana
-
Događaji3 дана ranije
Besplatno testiranje inteligencije za građane Zete
-
Zeta1 дан ranije
Lidl traži saglasnost za idejno rješenje objekta u Zeti
-
Sport4 дана ranije
Dejan Bašanović zvijezda vikend turnira stonog tenisa
-
Događaji3 дана ranije
Akcija zaposlenih KIC-a “Zeta” – humanost na djelu
-
Zeta2 дана ranije
Domazetović: Građani Zete ukrotili politiku DPS-a
-
Sport3 дана ranije
Zećanin, Nikola Krstović, het-trikom predvodio reprezentaciju do pobjede
-
Servisne informacije3 дана ranije
Na liniji Botun – Masline sjutra izmijenjen red vožnje