Politika

Živković: Partijski izbori novi vid demokratizacije društva

Na sjednici Opštinskog odbora u Kotoru, v.d. predsjednika DPS Danijel Živković između ostalog govorio je i o novinama i promjenama kako unutar partije tako i generalno na političkoj sceni Crne Gore, saopšteno je iz te partije.

“Demokratska partija socijalista za nešto više od mjesec dana postaje prvi politički subjekt u Crnoj Gori a jedan od rijetkih i u regionu koji će svoje partijsko rukovodstvo birati neposrednim putem. Upravo članstvo DPS imaće priliku i mogućnost da odluči ko će biti predsjednik a ko potpredsjednici partije”, rekao je Živković.

Istakao je da se ovim unutarstranačkim izborima ne samo uvode novi trendovi demokratičnosti nego se i utiče na političku konkurenciju da i oni sami u narednom periodu slijede primjer DPS-a i budu dio promjena u političkoj kulturi Crne Gore.

“Djela, ciljevi i borba za politička uvjerenja ogledaju se u političkim idejama. Da bismo ih ostvarili moramo svakog dana ići naprijed u implementaciju novih trendova, ka dostizanju evropskih standarda. Tako je i sa ovim partijskim izborima koji će donijeti novi vid demokratizacije društva ali i biti korak ka daljem napretku i razvoju Crne Gore”, poručio je Živković.

Na sjednici, na kojoj je bilo riječi i o drugim aktuelnim političkim i društvenim temama, konstatovano je da se DPS, obnovom partijske mreže i stranačke strukture, jasno i nepokolebljivo kreće ka obnovi partije kako bi u finalu opet bio ključna karika na političkoj pozornici Crne Gore.

Slične teme:Crna gora danijel živković demokratska partija socijalista

Sledeće

PES: Nastavak hapšenja dokaz da je Abazović govorio neistine

Ne propustite

Kaluđerović: Interesi Zete na prvom mjestu

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Mandić izjavio saučešće povodom smrti Ratka Mladića

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić izjavio je saučešće porodici Mladić povodom smrti Ratka Mladića.

“Upravo sam Darku Mladiću, u svoje i u ime Nove srpske demokratije, uputio saučešće povodom smrti njegovog oca, generala Ratka Mladića”, kazao je Mandić na mreži Iks.

Ratko Mladić koji je osuđen za ratne zločine, preminuo je u 84. godini života, u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Ševeningenu.

Ratko Mladić pravosnažno je u Hagu osuđen 8. juna 2021. za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Presudom suda u Hagu utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN u ljeto 1995, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva i držanje pripadnika mirovnih snaga UN kao talaca tokom NATO bombardovanja 1995. godine, ukazala je ranije Slobodna Evropa.

Politika

Spajić: Zatvaranje poglavlja biće praćeno hibridnim djelovanjem dvije države iz regiona

Crna Gora ima ozbiljne bezbjednosne operativne informacije da će najavljeno zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja biti praćeno koordinisanim hibridnim djelovanjem, u koje su uključeni zvaničnici najmanje dvije države iz regiona, kazao je premijer Milojko Spajić.

On je to naveo u objavi na društvenoj mreži Iks.

“Prema našim saznanjima, takve aktivnosti imaju za cilj destabilizaciju Crne Gore, uz očekivanu podršku pojedinih političkih aktera i dijela medijske scene u našoj zemlji”, rekao je Spajić.

On je poručio da pokušaji destabilizacije neće promijeniti kurs države.

“Znamo za ove namjere i svjesni smo njihovog cilja. Pokušaji destabilizacije neće promijeniti naš kurs niti zaustaviti evropski put Crne Gore, koji je veći od dnevnog interesa bilo koje političke strukture”, poručio je Spajić.

Politika

Oštriji zakoni za oduzimanje imovine i pritvor

Pojedine odredbe o predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine, kao i Zakonika o krivičnom postupku, predstavljaju grubo kršenje pretpostavke nevinosti, i pitanje je da li bi, ukoliko ih Skupština usvoji, mogle proći ustavnu provjeru, smatraju advokati Zdravko Begović i Filip Jovović. Konstatuju da će predložena rješenja izazvati kontroverze, jer su u koliziji sa pravima okrivljenih i sa ciljem vođenja krivičnog postupka.

U Advokatskoj komori smatraju da je u predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću drastično povrijeđena pretpostavka nevinosti.

Konkretno, sporna je, kako kaže dugogodišnji predsjednik te organizacije, advokat Zdravko Begović, odredba kojom se imovina može oduzeti prije pravosnažne presude.

“U trenutku kada se potvrdi optužnica. A postoji jedna vrlo logična varijanta šta će se desiti ako to lice bude pravosnažno oslobođeno optužbe. Kako je uopšte moguće da se tako nešto desi? Sama činjenica, retroaktivnost tog zakona, da se praktično imovina može oduzeti u periodu mnogo ranije od trenutka kada je izvršeno krivično djelo, i da se to krivično djelo može odnositi i na imovinu najbližih srodnika”, kaže Begović.

Saglasan je i advokat i nekadašnji član Tužilačkog savjeta, Filip Jovović, da je riječ o grubom kršenju procesnog prava okrivljenih.

U suprotnosti je to, kaže, sa samim ciljem krivičnog postupka i sa pravom svojine, jer ukoliko lice bude oslobođeno krivice, gubi pravo na povraćaj imovine, napominje Jovović i predlaže rješenje.

“To je, recimo, ojačavanje nadležnosti poreskog organa ili eventualno osnivanje nekog specijalizovanog suda koji bi se bavio samo ispitivanjem imovine i koji bi jednostavno, uz određeni lex specialis, nevezano od krivičnog postupka i uz sami zahtjev, prema svima koji su eventualno sumnjivi da su stekli imovinu nelegalno mogao da pokrene određene postupke. I da na legalan, zakonodavno perfektan način riješi pitanje oduzimanja imovine. Vidjećemo kako će to proći eventualno ustavnu provjeru, dakle, ako je neko sjutra pokrene, a siguran sam da hoće”, kazao je Jovović.

Naši sagovornici dijele mišljenje i kada je riječ o predlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, prema kojem se pritvor može odrediti već na osnovu propisane kazne zatvora od deset godina.

Begović i Jovović smatraju da je uvođenje te okolnosti kao opredjeljujuće, da se nekom licu odredi pritvor, suprotno Evropskoj konvenciji, te da otežava položaj lica u krivičnom postupku.

“Smatram da je i tu Evropski sud za ljudska prava imao jasno stanovište da se to ne može definisati kao pravilo, nego svaki konkretni slučaj daje za pravo eventualno takvu odluku”, ocjenjuje Begović.

“Evropski sud za ljudska prava je izričit da visina zapriječene kazne ne smije da bude jedini razlog da se nekom licu odredi pritvor, odnosno da ta okolnost jedina ukazuje da je pritvor neophodan”, upozorio je Jovović.

Iz Ministarstva pravde danas su odgovorili da se svi amandmani koji pristižu, obrađuju i analiziraju.

Izvor: RTCG