Priroda i društvo

Vlada dala saglasnost za izgradnju spomenika mitropolitu Amfilohiju

Vlada Crne Gore donijela je odluku o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju. To je saopštio Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku.

“Kao i prilikom donošenja novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, tako i ovog puta, imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta. Njegova uloga nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja, jer je bio most između različitih epoha, kultura i tradicija, posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore. Njegova misija bila je veća od jednog života, ona je bila potraga za dubljim razumijevanjem našeg bića i postojanja, za očuvanjem duha, tradicije i našeg nasljeđa”, naveo je Bečić.

Dodao je da je “njegovo ime bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim i duhovnim krugovima”.

“Njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Njegov život i djelo nisu samo priča o jednom čovjeku – to je priča o cijeloj Crnoj Gori, o našim korijenima i nadama. Njegovo nasljeđe živi kroz sve nas, kroz svaku misao, kroz svaku molitvu, kroz svako djelo koje nas podsjeća na to koliko je važno ostati vjeran svojim vrijednostima, ali istovremeno otvoren za svijet “, ističe on.

Spomenik mitropolitu Amfilohiju, kako smatra Bečić, biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri.

Sledeće

Medijski savjet za samoregulaciju proširio članstvo na 49 medija

Ne propustite

MUP upozorava na loše vrijeme: Tokom naredne nedjelje kiša, pljuskovi i grmljavina

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Danas na snazi crveni meteo-alarm: Olujni vjetar, temperatura do 10 stepeni

U Crnoj Gori danas je, kao upozorenje na jak vjetar, na snazi crveni i narandžasti meteo alarm.

Oblačno, vjetrovito i hladno, ponegdje sa slabim padavinama, u većini kontinentalnih predjela uz slab snijeg i susnježicu, a na primorju kišu. Više izgleda za padavine u istočnim predjelima. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, pojačan do jak, na udare olujne jačine. Najviša dnevna temperatura vazduha od -6 do 10 stepeni.

U Podgorici oblačno i vjetrovito, ujutru ili prijepodne moguće uz malo kiše. Vjetar sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare i olujni. Jutarnja temperatura vazduha oko 5, najviša dnevna 7 stepeni.

Priroda i društvo

Tri razloga zbog kojih je predloženi Zakon o igrama na sreću neodrživ

Usvajanje Predloga novog Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, najblaže rečeno, realizovano je iza leđa samih priređivača, a sadržaj tako usvojenog dokumenta izazvao je opravdano nezadovoljstvo kod priređivača i stručnjaka za zakonodavni proces.

Nekoliko je ključnih problema sa ovim predlogom Zakona.

1) Netransparentnost

Transparentnost i javnost bi trebalo da su temeljni princip svakog zakonodavnog procesa, a u slučaju procesa usvajanja predloga Zakona o igrama na sreću, oni su u potpunosti izostali.

Konkretno, predlog Zakona usvojen je bez objave izvještaja sa javne rasprave u zakonom predviđenom roku od 15 dana.

Obećane dodatne konsultacije sa priređivačima i medijima ostale su samo na riječima.

2) Diskriminacija i nedoslednost

Predloženi Zakon donosi nova, veoma rigorozna, i što je možda i važnije, apsolutno nedosledna ograničenja u oglašavanju igara na sreću. Digitalni oglašivači su posebno pogođeni – favorizuju se određeni kanali, dok se ostalima praktično zatvaraju vrata. Ovo je direktan udar na slobodu oglašavanja, izražavanja i preduzetništva, i to u državi koja kao svoj najviši spoljnopolitički prioritet navodi učlanjenje u EU.

Kako opravdati ovakve zabrane ako za njih ne postoji jasno, proporcionalno i razumno obrazloženje? Iz ugla prava EU, odgovor ne postoji – riječ je o čistoj diskriminaciji.

3) Uvođenje dvostrukog oporezivanja raj za crno tržište

Mnogo više od samog povećanja naknada zabrinjava pojava faktičkog dvostrukog oporezivanja, jer se planira uvođenje startnih naknada od 1.000 eura za kladionice i 3.000 eura za automate.

Još jedan ključni problem je planirana promjena obračuna gubitaka. Do sada su priređivači mogli gubitke na pojedinim uplatnim mjestima iskoristiti za smanjenje ukupne poreske osnovice. Novi zakon predviđa da se gubici više ne računaju, čime se ista povećava za varijabilne naknade, sada predložene na 15% umjesto dosadašnjih 10%. Ne treba biti ekonomski ekspert pa uvidjeti da ovakve mjere vode do neodrživih uslova za poslovanje, gašenja legalnih priređivača, rasta sivog tržišta i, naravno, ma koliko se paradoksalnim činilo, pada nivoa budžetskih priliva s protokom vremena.

Zainteresovana i stručna javnost apeluje na Vladu da hitno preispita i koriguje ovaj predlog zakona, uključi sve relevantne strane u dijalog i uskladi zakonske odredbe sa međunarodnim standardima i praksama koje štite prava i interese kako priređivača, tako i korisnika igara na sreću.

Izvor: Montenegro Bet

Priroda i društvo

Dodijeljene 22 stipendije za doktorska istraživanja

Doktorandima Univerziteta Crne Gore dodijeljene su 22 od ukupno 30 stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja koje dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, čime je dodatno potvrđen kvalitet njihovog naučnoistraživačkog rada, saopštno je iz UCG.

Dobitnici su doktorandi Građevinskog fakulteta, Ivana Drobnjak, Milena Ostojić, Petar Subotić, Vasilije Bojović, Mladen Muhadinović i Teodora Popović, Mašinskog fakulteta, Mina Šibalić, Marko Mumović i Aleksandar Tomović, zatim Prirodno-matematičkog fakulteta, Stefan Šćepanović i Marina Šoškić, Medicinskog falkulteta, Tijana Rakonjac i Milovan Roganović, Elektrotehničkog fakulteta, Aldin Kajević i Miloš Jelovac, Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Savica Vujičić i Milica Mitrović, Fakulteta političkih nauka, Buda Methadžović, Ekonomskog fakulteta, Tanja Mirotić, Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije, Sara Lukovac, Pomorskog fakulteta Kotor, Nemanja Pudar, te Biotehničkog fakulteta, Anđela Ljujić.

“Programom stipendija izvrsnosti Ministarstvo podržava mlade istraživače u ranoj fazi karijere, podstičući ih da se posvete naučnoistraživačkom radu. Dodjela stipendija omogućava finansijsku podršku mladim istraživačima za realizaciju njihovih doktorskih istraživanja u ključnim prioritetnim oblastima”, piše u saopštenju UCG.