Priroda i društvo
Svaki treći nezaposleni stariji od 50 godina
Da je neophodno uvođenje socijalnih penzija pokazuju podaci sa Zavoda za zapošljavanje, prema kojima čak preko 13.000 građana starijih od 50 godina nema posao i nema izgleda da će i dobiti šansu za rad jer spadaju u kategoriju teško zapošljivih lica. S obzirom na to da je na evidenciji biroa rada preko 38.000 građana, ispada da je svaki treći nezaposleni stariji od 50 godina.
Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, na dan 31. avgust, nalazilo se 38.137 nezaposlenih lica, od čega je 22.159 ili 58,10% žena. Lica starosti 50 i više godina bilo je 13.289 ili 34,85% od ukupnog broja nezaposlenih (žena je bilo 6.915 ili 52,04%). Posmatrano prema stepenima stručne spreme lica starosti 50 i više godina, sa I i II stepenom registrovano je 6.271 lice (3.528 žena ili 56,26%), sa III, IV i V stepenom (srednjoškolci) 6.315 lica (3.035 žena ili 48,06%) i sa VI, VII i VIII stepenom (visokoškolci) 703 lica (352 žene ili 50,07%), pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje.
Već duži period uvođenje socijalnih penzija zagovara poslanik Boris Mugoša. Mugoša za “Dan” kaže da je više puta ukazivao na potrebu uvođenja tzv. socijalnih penzija, odnosno adekvatnije mjesečne naknade za starije osobe koje nemaju penziju i drugi prihod.
“U pitanju su građanke i građani koji ne ostvaruju pravo po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja. Prema podacima iz UNDP-ove Studije materijalnih davanja za prioritetne izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, 77 odsto takvih osoba su žene. Dok sami (86,2 odsto) ili s drugom radno nesposobnom osobom (10,6 odsto) uglavnom supružnikom živi 97 odsto takvih osoba. Navedene osobe ostvaruju pravo na materijalno obezbjeđenje koje je veoma skromno, što je posebno zabrinjavajuće imajući u vidu drastičan rast cijena roba i usluga, zbog čega je neophodno da se iznosi mjesečnih naknada povećaju na pristojan nivo jer je riječ o jednoj od socijalno najugroženijih grupa u državi”, izjavio je Mugoša.
Ukazuje da postoje kvalitetna uporedna iskustva u regionu i Evropskoj uniji kada je riječ o mehanizmu podrške toj ranjivoj populaciji.
“Mi smo inicijalno, još prije više od godinu, vodeći se i preporukama te studije, predložili da se ide u pravcu izmjene postojećih zakonskih rješenja i povećanja tih iznosa i da se oni dovedu u vezu sa kretanjem minimalne penzije. Na način da bi iznos bio 20 odsto – 30 odsto niži od iznosa minimalne penzije, odnosno da bi iznos za pojedinca (samca) bio 70 odsto najniže penzije i 80 odsto najniže penzije za dva člana porodice (koji ne ostvaruju pravo po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja). Na taj način te osobe bi došle u poziciju onih koji ostvaruju pravo na staračku naknadu koja je utvrđena u visini 70 odsto najniže penzije u Crnoj Gori. Navedena naša inicijativa ne zahtijeva znatna dodatna sredstva u budžetu jer nije velik broj osoba koje ostvaruju pravo na tu naknadu. Osim toga, do tih sredstava se može doći i kroz racionalizaciju određenih budžetskih izdataka (ugovori o djelu, konsultantske usluge, službena putovanja, administrativni materijal …)”, ističe Mugoša.
Priroda i društvo
Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?
Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.
Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.
Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.
Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.
Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.
Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.
Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.
Priroda i društvo
Mještani Botuna se okupljaju u podne ispred prostorija DNP-a
Mještani Botuna i cijele Zete okupiće se danas u podne ispred prostorija Demokratske narodne partije kako bi dali podršku predsjedniku te partije Milanu Kneževiću, Maji Vukićević i Milunu Zogoviću koji su podnijeli ostavke u Vladi Crne Gore.
Kako je kazao jedan od predstavnika mještana Mihailo Ćetković, Zećani znaju da je okidač bio kolektor, ali ovog puta pozivaju i ljude iz cijele Crne Gore koji podržavaju da srpski jezik bude službeni, uvođenje trobojke kao državne zastave i dvojno državljanstvo.
“Danas se okupljamo u 12 sati ispred postorija DNP-a da damo podršku Zogoviću, Vukićević i Kneževiću. Da se Zogoviću i Vukićević zahvalimo što su podnijeli ostavke na funkcije u Vladi. Pozivamo ljude iz cijele Crne Gore da nam se pridruže u 12 sati zbog ostavki. Smatram da ne treba samo da budu ljudi iz Zete na skupu, već svi oni koji podržavaju jezik, zastavu i dvojno državljanstvo”, istakao je Ćetković.
On je pozvao sve da im se pridruže na skupu u podne ispred prostorija DNP-a koji se nalaze preko puta nekadašnjeg hotela Ljubović.
Priroda i društvo
Meridianbet: Dok optužuju konkurenciju za neplaćanje poreza – njihovi tiketi ne prikazuju nijedan cent poreske obaveze
Fotografije tiketa tri priređivača koji se u javnosti predstavljaju kao primjer zakonitog poslovanja pokazuju da porez na dobitke nije obračunat niti jasno iskazan, uprkos tvrdnjama da upravo oni poštuju poreske propise.
U posljednjim danima svjedočimo intenzivnoj medijskoj kampanji u kojoj se pojedini priređivači igara na sreću predstavljaju kao „jedini koji obračunavaju i plaćaju poreze“, dok se konkurencija targetira kroz selektivne i netačne navode o navodnom kršenju zakona.
Međutim, dokumentacija koju danas stavljamo na raspolaganje javnosti govori suprotno.

Na priloženim tiketima tri kompanije koje najglasnije govore o zakonitosti poslovanja jasno se vidi da porez na dobitke nije obračunat, niti je prikazan na način koji bi omogućio potpunu poresku transparentnost prema igračima i državi.
Drugim riječima — oni koji se u medijima predstavljaju kao simbol poreske discipline, u praksi ne primjenjuju ono što javno zagovaraju.
Ovo otvara ključno pitanje:
kako je moguće da se u javnosti vodi agresivna kampanja o „neplaćanju poreza“, dok sopstveni tiketi ne sadrže nikakav obračun poreske obaveze?
Posebno je važno naglasiti da obračun i uplata poreza na dobitke igrača jeste moguća i zakonita praksa, pri čemu taj iznos ne predstavlja poreski priznati rashod i ne umanjuje osnovicu poreza na dobit — što je potpuno jasno u poreskoj praksi regiona.
Tvrdnje da priređivači „ne mogu“ obračunavati porez u ime igrača predstavljaju pogrešnu interpretaciju propisa i služe isključivo za medijsku manipulaciju.
Umjesto transparentne primjene zakona, svjedočimo pokušaju da se kroz javne optužbe skrene pažnja sa sopstvene prakse i stvori lažna slika o „poštenima“ i „nepoštenima“ na tržištu.
Činjenice su, međutim, neumoljive — poreska odgovornost se ne dokazuje saopštenjima, već jasnim i vidljivim obračunom na svakom tiketu.
Pozivamo nadležne institucije da jednako i dosljedno postupaju prema svim učesnicima na tržištu, bez selektivnog pristupa i bez podlijeganja medijskim spinovima.
Građani imaju pravo da znaju ko zaista poštuje zakon, a ko ga koristi kao alat za obračun sa konkurencijom.
-
Sport12 сати ranijePreminuo mladi fudbaler Zete
-
Zeta2 дана ranijeAsanović: Javnost lažno obaviještena da sam fakultet završio za godinu dana
-
Politika2 дана ranijeMinistarstvo urbanizma: Vjerujemo da će gradilište postrojenja u Botunu brzo biti u funkciji
-
Hronika2 дана ranijeInspektor ministarstva urbanizma zapečatio gradilište kolektora u Botunu
-
Zeta11 сати ranijeSjutra Dan žalosti na teritoriji opštine Zeta
-
Zeta21 сат ranijeĐaci do Golubovaca dobijaju besplatan školski autobus
-
Politika3 дана ranijeMiloš Medenica uzdrmao Vladu, traži se odgovornost za njegovo bjekstvo
-
Politika2 дана ranije(VIDEO) DNP otkazuje podršku Vladi i Mujoviću, sa Mandićem o budućnosti koalicije ZBCG

