Connect with us

Priroda i društvo

Svaki treći građanin nije zamijenio ličnu kartu, kazne i do 300 eura

Elektronsku ličnu kartu nema 212.758 punoljetnih građana Crne Gore (gotovo svaki treći stanovnik), saopštili su za “Dan” iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Građani su obavezni da do 30. marta zamijene stare lične karte elektronskim, a iz MUP-a su  objasnili proceduru kako zahtjev za izdavanje novog dokumenta mogu podnijeti građani koji su usled bolesti, odnosno fizičke nemogućnosti, spriječeni da dođu do filijale MUP-a u svom gradu.

Na pitanje kakve su sankcije propisane za one koji nakon 30. marta ne budu imali važeću ličnu kartu, iz MUP-a su pojasnili da je Zakonom o ličnoj karti propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 120 do 300 eura kazniti za prekršaj građanin, ako, između ostalog, ne podnese zahtjev za zamjenu lične karte u roku od osam dana od dana prestanka važenja lične karte, oglašavanja nevažećom ili utvrđivanja razloga za zamjenu lične karte.

“Međutim, neophodno je istaći, da navedene kazne nijesu u fokusu sprovođenja, već je primarni cilj da svi građani koji ispunjavaju uslove, dobiju nove elektronske lične karte, s obzirom na benefite istih. Dakle, prioritet je da se građani informišu na pravovremenu zamjenu ličnih karata, kako bi izbjegli eventualne nepravilnosti prilikom ostvarivanja svojih prava i obaveza”,  naglasili su iz MUP-a.

Za građanina koji iz ovih razloga nije u mogućnosti posjetiti organizacione jedinice MUP-a, iz tog resora objašnjavaju da je za njega potrebno podnijeti zahtjev za upotrebu mobilne stanice u područnoj jedinici ili filijali u opštini u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Zahtjev je moguće izuzetno podnijeti i u opštini u kojoj se lice trenutno nalazi, ako navedeni zahtjev nije iz objektivnih razloga moguće podnijeti u opštini prebivališta. Obrazac zahtjeva, kako dodaju, dobija se na šalterima područnih jedinica i filijala.

“Nakon podnošenja i odobravanja zahtjeva za upotrebu mobilne stanice, u cilju izdavanja elektronske lične karte, mobilna ekipa ovog ministarstva, posjetiće građanina na adresi navedenoj u zahtjevu, a u cilju potpisivanja zahtjeva za izdavanje lične karte, ugovora o izdavanju i korišćenju certifikata, te uzimanja biometrijskih podataka, a radi sprovođenja dalje procedure u cilju izdavanja lične karte. Nakon izrade, lična karta se uručuje u područnoj jedinici ili filijali, u opštini u kojoj građanin ima prijavljeno prebivalište, licu koje je građanin prilikom dolaska mobilne stanice i u prisustvu službenika, pismeno ovlastio za preuzimanje njegove lične karte”,  precizirali su iz MUP-a.

Prema podacima MUP-a od prošle nedjelje, 369.285 punoljetnih i maloljetnih građana posjeduje elektronsku ličnu kartu.

“Broj punoljetnih crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori, a koji ne posjeduju elektronsku ličnu kartu je trenutno: 212.758”,  naveli su iz MUP-a.

Iz tog resora napominju da je punoljetni crnogorski državljanin sa prebivalištem u Crnoj Gori, obavezan da ima važeću ličnu kartu izdatu i skladu sa Zakonom o ličnoj karti, dok crnogorski državljanin mlađi od 18 godina, sa prebivalištem u Crnoj Gori, ima pravo na ličnu kartu.

Lične karte izdate prije 30. marta 2020. prestaće da važe 30. marta ove godine, bez obzira što su izdate s rokom važenja do 2026, 2027, 2028… godine. Obaveza izdavanja novih dokumenata propisana je izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti, koje su stupile na snagu 30. marta 2020. godine. Naknada za obrazac za izdavanje nove lične karte košta pet eura. Po osnovu te takse, MUP će od 212.758 građana bez elektronske lične karte prihodovati 1,06 miliona eura.

 

Izvor: Dan

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Priroda i društvo

Dr Jelena Mijušković dobitnica Dunavske nagrade za mlade naučnike

Foto UCG

Dr Jelena Mijušković, saradnica u nastavi na Studijskom programu Fizika Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, dobitnica je prestižne Dunavske nagrade za mlade naučnike (Danubius Young Scientist Award) za 2026. godinu. Nagrada se dodjeljuje za izuzetna naučna dostignuća istraživača iz zemalja Dunavskog regiona, u okviru inicijative austrijskog Saveznog ministarstva za žene, nauku i istraživanje (BMFWF) i Instituta za Dunavski region i Centralnu Evropu (IDM).

Ovo priznanje dodjeljuje se mladim istraživačima na osnovu naučne izvrsnosti, inovativnosti i međunarodnog značaja njihovog rada, kroz postupak nominacije i međunarodne stručne evaluacije. Svečana dodjela nagrada održana je 5. novembra 2026. godine.

Dr Mijušković bavi se fizikom visokih energija, a njen naučnoistraživački rad vezan je za eksperimente u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi, gdje je članica međunarodne CMS kolaboracije. U okviru ove saradnje učestvuje u istraživanjima fundamentalnih osobina materije, sa posebnim fokusom na sudare teških jona, strukturu snopova čestica (džetova) i osobine kvark-gluonske plazme.

Osnovne i specijalističke studije završila je na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, dok je doktorsku disertaciju odbranila 2022. godine u okviru zajedničkog doktorskog programa Univerziteta Crne Gore i Univerziteta Paris-Saclay u Francuskoj. Nakon doktorata nastavila je istraživački rad na Univerzitetu Sapienza u Rimu, gdje se dodatno usavršavala u oblasti fizike sudara teških jona.

Od 2019. godine koautorka je naučnih publikacija CMS kolaboracije, a rezultate istraživanja predstavljala je na brojnim međunarodnim konferencijama. U okviru kolaboracije obavljala je i odgovorne koordinatorske funkcije, uključujući rukovođenje grupom za monitoring i kalibraciju elektromagnetnog kalorimetra. Trenutno predvodi istraživačku grupu koja se bavi mjerenjima sudara teških jona pri visokim transverzalnim impulsima.

Učestvovala je i u međunarodnim istraživačkim projektima finansiranim kroz evropske programe Horizon 2020 i Horizon Europe, doprinoseći razvoju naprednih metoda za proučavanje fundamentalnih osobina materije. Među njenim naučnim doprinosima izdvaja se učešće u prvim mjerenjima takozvanog dead-cone efekta u proton-proton sudarima i sudarima teških jona u okviru CMS kolaboracije.

Pored naučnog i nastavnog rada, aktivno je posvećena popularizaciji fizike i približavanju savremenih naučnih istraživanja mladima kroz međunarodne obrazovne programe i naučne manifestacije, uključujući Međunarodne masterklasove iz fizike čestica i Otvorene dane nauke.

Dodjela Dunavske nagrade predstavlja značajno međunarodno priznanje za naučni rad dr Jelene Mijušković, ali i potvrdu kvaliteta istraživanja i međunarodne naučne saradnje koja se razvija na Univerzitetu Crne Gore.

Continue Reading

Priroda i društvo

Izvršna direktorica ŽICG podnijela ostavku zbog opstrukcija, tvrdi da je razlog to što je sestra Milana Kneževića

Foto ŽICG

Izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) Marina Bošković podnijela je ostavku na tu funkciju, navodeći da je zbog političkih okolnosti i opstrukcija onemogućena da obavlja poslovne obaveze u skladu sa zakonom.

Bošković je u obavještenju upućenom Odboru direktora navela da ostavku podnosi jer više nije u mogućnosti da nesmetano obavlja svoje dužnosti.

„Ostavku podnosim iz razloga što sam, ne svojom voljom i zaslugom, onemogućena u realizaciji svih poslovnih obaveza ovog privrednog društva u skladu sa zakonom“, navela je Bošković.

Istakla je da je gotovo tri decenije radila u željezničkom sistemu Crne Gore i da je profesionalni put gradila od inženjera pripravnika do izvršne direktorice.

„Iako sam u Željeznici Crne Gore bila zaposlena skoro 30 godina, bez mrlje u profesionalnoj karijeri, prešla put od inženjera pripravnika do izvršnog direktora, ne preskačući nijednu stepenicu, našla sam se u vrtlogu političkih zbivanja suočena sa opstrukcijama, samo zbog činjenice da sam sestra Milana Kneževića“, poručila je Bošković.

Podsjetila je da je u nekadašnjoj Željeznici Crne Gore počela da radi 1997. godine kao diplomirana inženjerka elektrotehnike, u vrijeme kada je njen brat još bio maloljetan.

Kako je navela, imenovanjem na čelo ŽICG postala je prva žena na funkciji izvršnog direktora od osnivanja željeznice u Crnoj Gori, a u tom trenutku i jedina žena na toj poziciji među svim željezničkim privrednim društvima.

Govoreći o rezultatima tokom pet i po godina rukovođenja kompanijom, Bošković je istakla da je, u saradnji sa reprezentativnim sindikatima i Odborom direktora, značajno poboljšan materijalni položaj zaposlenih kroz višestruko povećanje zarada.

Prema njenim riječima, godišnji budžet kojim raspolaže ŽICG povećan je za 241 odsto u odnosu na 2021. godinu, što je omogućilo kvalitetnije održavanje željezničke infrastrukture.

„Takođe je prvi put od osnivanja ovog društva izvršena raspodjela stambenih sredstava sa jednom rang-listom, bez privilegovanih, iz kog razloga su mnogi najstariji radnici pred odlazak u penziju prvi put u svom radnom vijeku dobili sredstva iz stambenog fonda“, navela je Bošković.

Posebno je izdvojila obezbjeđivanje podrške međunarodnih finansijskih institucija za rekonstrukciju željezničke infrastrukture.

„Sa svojim timom sam obezbijedila podršku za dobijanje sredstava za rekonstrukciju željezničke infrastrukture u vrijednosti od preko 330 miliona eura od najvećih finansijskih institucija Evrope i šire“, kazala je Bošković.

Bošković tvrdi da tokom mandata nije imala podršku države i da je bila izložena neprekidnim napadima, izdvajajući ministarku saobraćaja Maju Vukićević kao izuzetak.

„Za sve vrijeme nijesam imala nikakvu podršku od države, već naprotiv, sa izuzetkom, moram istaći, ministarke Maje Vukićević, bila neprekidno izložena bezrazložnim napadima sa svih strana“, navela je ona.

Istovremeno, kako tvrdi, njen rad i rad tima koji je predvodila nailazili su na priznanja međunarodnih institucija.

Bošković je navela da su joj pojedini predstavnici značajnih međunarodnih organizacija ponudili podršku na važnim adresama u Evropskoj uniji i preporuke za ostanak na rukovodećoj funkciji, ali da je takvu mogućnost odbila.

Osvrnula se i na ranije najave svoje smjene, koje povezuje sa političkom situacijom.

„Kako je još ranije najavljena moja smjena kao proizvod političke situacije, mogla sam i dalje, ko zna koliko još dugo, koristiti nesposobnost u primjeni novog Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države onih koji su ga i predložili. Međutim, da nijesam neko ko se grčevito drži funkcije, dokazujem ovim činom ostavke“, poručila je Bošković.

Bošković je posebno kritikovala, kako smatra, pokušaje da se njeni profesionalni rezultati predstave kao posljedica porodičnih veza, a ne rada i stručnosti.

„Ne mogu i neću da prihvatim da se uspjeh jednoj ženi u Crnoj Gori opet pokušava svesti na porodične odnose i osporava činjenica da je uspjeh posljedica njenog rada, znanja i sposobnosti, da joj se oduzima i lice i ime i iznova i iznova predstavlja samo kao nečija sestra, kuma ili žena“, naglasila je Bošković.

Na kraju je zahvalila zaposlenima Željezničke infrastrukture, Odboru direktora i predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija na saradnji i podršci.

„Želim da zahvalim svim zaposlenima na saradnji i uspjehu koji smo zajedno postigli, Odboru direktora koji nas je vodio i vodećim ljudima u međunarodnim finansijskim institucijama koji su prepoznali naš potencijal“, zaključila je Bošković.

Continue Reading

Priroda i društvo

Dom zdravlja Podgorica: Od danas vakcinacija protiv sezonskog gripa

dom zdravlja zeta

Iz Doma zdravlja Glavnog grada saopšteno je da građani Podgorice, Zete i Tuzi od danas mogu vakcinisati protiv sezonskog gripa na svim punktovima Doma zdravlja, kod timova izabranog doktora za odrasle.

Kako su istakli, vakcinacija će se sprovoditi u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje.

“Preporučuje se svim osobama starijim od šest mjeseci sa hroničnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, osobama koje se liječe od metaboličkih poremećaja (kao što je šećerna bolest), licima sa smanjenom funkcijom imunološkog sistema uključujući i lica sa HIV/AIDS-om, kao i osobama koje imaju transplantirane organe i/ili ćelije”, navode iz Doma zdravlja.

Takođe, ističu, vakcinacija je predviđena i preporučuje se svim starijim od 65 godina, hronično oboljelim osobama koje žive u kolektivnom smještaju, zdravstvenim radnicima jer na taj način – ne samo da štite svoje zdravlje i zdravlje svojih ukućana, već značajno doprinose zdravlju onih koje liječe i o kojima brinu.

“Apelujemo da stanovništvo Glavnog grada, posebno oni koji pripadaju visoko rizičnim grupama, da se vakcinišu protiv gripa, jer je to u interesu očuvanja njihovog zdravlja”, zaključuje se.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto