Politika

Sjutra o razrješenju Mandića, DNP će glasati protiv

Predsjedništvo Demokratske narodne partije i klub poslanika saopštili su da će njihovi poslanici sjutra glasati protiv smjene Andrije Mandića.

“Prethodnih dana bili smo svjedoci kriminalno udbaške kampanje koja se vodila protiv DNP – a i njenog lidera zbog jasnih stavova da neće učestvovati ni u kakvim inicijatvima DPS-a i ostalih antisrpskih elemenata u Crnoj Gori koji imaju za cilj da ovakvim djelovanjem po ko zna koji put proglašavaju srpski narod za genocidan, a njegove državnike i ratne komandante za ratne zločince”, naveli su u saopštenju za medije.

Na ovaj način, kako ističu, ostaju dosljedni ljudskim i političkim principima od kojih nisu i neće nikad odstupiti.

“Ali ne možemo da ne primijetimo, da pored DPS-a, i dio parlamentarne većine aktivno učestvuje u pokušaju smjene Andrije Mandića”, ocjenjuju iz DNP.

To je, po njihovom sudu, još jedna potvrda neiskrenih odnosa unutar većine, ali i simptomatičan indikator, kako to da DPS još nijednom nije inicirao smjenu Milojka Spajića, niti planira da to uradi.

“Neka crnogorska javnost sama izvuče zaključak zašto je to tako, a nama u DNP-u sve je odavno jasno”, zaključili su.

Podsjećamo predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zakazao je za sjutra u 11 časova sjednicu Kolegijuma u Bijelom salonu.

Na Kolegijumu će se razmatrati održavanje sjednice posvećene raspravi i glasanju o predlogu za njegovo razrješenje.

Poslanici su pozvani da sjutra budu prisutni u Skupštini, što ukazuje na to da bi se ovo pitanje moglo naći na dnevnom redu u plenumu.

Inicijativa za razrješenje Mandića, koju je pokrenula opozicija nakon što je predsjednik Skupštine uputio saučešće povodom smrti Ratka Mladića, već je dva puta naišla na opstrukcije u parlamentu.

Sledeće

Spajić: Od ovog trenutka imamo zatvorena 21 poglavlja

Ne propustite

PES: Ko ne podrži ustavne izmjene, preuzima odgovornost za usporavanje borbe protiv korupcije

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Spajić: Od ovog trenutka imamo zatvorena 21 poglavlja

screenshot

Dragi građani Crne Gore od ovog trenutka imamo zatvorena 22 poglavlja pridruživanja EU, kazao je premijer Milojko Spajić.

Marka Kos zahvalila se Crnoj Gori na predanom radu kako bi ipunili uslove koji su bili pred nama.

Državni ministar za evropske poslove i odbranu Irske Tomas Birn, koji presjedava Međuvladinom konferencijom, kazao je da je ostvariva ambicija crnogorske vlade da tokom predsjedavanja Irske završi pristupni proces, uz mogućnost da postane članica 2028. godine. Istakao je da mnogo zavisi od Crne Gore, ali i od država članica.

Birn je prije konferencije kazao da će Crna Gora zatvoriti još tri poglavlja, čime će broj biti povećan na 21 od ukupno 35.

“Naša ambicija je da sva poglavlja budu zatvorena do kraja našeg predsjedavanja. I dalje smo na putu da to ostvarimo, ali biće veoma teško. To zavisi od Crne Gore, ali i od država članica”, kazao je on.

Zahvalio je državama članicama koje su omogućile da dođemo do ove faze procesa.

“Smatramo da je, sa strateške tačke gledišta Evropske unije, veoma važno da Crna Gora pređe završnu liniju. Nastavićemo sjutra i rad u ad hok radnoj grupi za izradu nacrta ugovora”, kazao je Birn.

Rekao je da je Crna Gora na pravom putu da ispuni ambiciju Vlade tokom predsjedavanja Irske završi pristupni proces, uz mogućnost da postane članica 2028. godine.

“Jeste, na pravom smo putu. Biće veoma izazovno, ali zaista ostvarujemo dobar napredak. Imali smo Međuvladinu konferenciju sa Crnom Gorom u julu, danas imamo još jednu, a već radimo i na narednim. Pred nama je mnogo posla do Božića, ali ako ne budemo stigli sasvim do kraja, bićemo veoma blizu. Kao što sam rekao, mnogo toga zavisi od same Crne Gore, od posla koji mora da uradi kako bi dostigla standarde koje Evropska unija očekuje, a potom i države članice moraju biti zadovoljne postignutim – rekao je Birn.

Politika

PES: Ko ne podrži ustavne izmjene, preuzima odgovornost za usporavanje borbe protiv korupcije

Pokret Evropa sad poručio je da ustavne izmjene, koje bi trebalo da ojačaju integritet nosilaca javnih funkcija i antikorupcijske mehanizme, ne smiju biti predmet političkih kalkulacija, upozoravajući da će oni koji ih ne podrže preuzeti odgovornost za moguće usporavanje borbe protiv korupcije i evropskih integracija Crne Gore.

“Crnoj Gori su potrebne institucije koje neće zavisiti od političkih interesa, već će raditi u interesu građana i države. Zato ustavne izmjene koje jačaju integritet nosilaca javnih funkcija, unapređuju vladavinu prava i doprinose ispunjavanju evropskih obaveza ne smiju biti predmet dnevno-političkih kalkulacija”, piše u saopštenju.

Iz pomenute političke partije ističu da se borba protiv endemske korupcije ne može se svesti na retoričke poruke.

“Ona zahtijeva konkretna, sistemska i dugoročna rješenja koja će spriječiti zloupotrebu javnih funkcija, ojačati odgovornost i vratiti povjerenje građana u institucije. Upravo zato je važno da se ustavnim rješenjima koja su usaglašena sa Evropskom komisijom uspostave jasni standardi integriteta i odgovornosti za one koji upravljaju državom”, kazali su iz PES-a.

Poručuju da ko se ne zalaže za vladavinu prava, mora biti spreman da podrži i konkretne mehanizme koji tu vladavinu prava čine djelotvornom.

“Zato onaj Ko ne glasa za ustavne izmjene, preuzima odgovornost za usporavanje borbe protiv korupcije i evropskog puta. Javnost ima pravo da zna da li je riječ o konkretnim pravnim primjedbama, neslaganju sa predloženim modelom ili političkoj odluci koja može usporiti uspostavljanje snažnijih antikorupcijskih mehanizama, što je uslov za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a poručuju da evropske integracije nijesu samo političko obećanje, već proces koji podrazumijeva ispunjavanje konkretnih obaveza, jačanje institucija i ostvarivanje mjerljivih rezultata u oblasti vladavine prava.

“Crna Gora je u završnoj fazi pristupnih pregovora i svaki zastoj u sprovođenju neophodnih reformi može otežati ostvarivanje strateškog cilja – članstva u Evropskoj uniji. Pokret Evropa sad smatra da se politička odgovornost mjeri konkretnim djelima, a ne samo riječima”, zaključili su u saopštenju.

Politika

Demokrate predlažu “neustavan” zakon: Bivši funkcioneri da vrate stanove ili plate punu tržišnu vrijednost

Demokratska Crna Gora predložila je zakon kojim bi bivši javni funkcioneri, koji su od države dobili stanove po povlašćenim uslovima, bili obavezani da ih vrate ili plate razliku do pune tržišne vrijednosti. Iako je cilj predloga ispravljanje nepravde u raspodjeli državne imovine, otvara se ozbiljno pitanje njegove ustavnosti, budući da Ustav Crne Gore štiti stečena imovinska prava i ograničava retroaktivnu primjenu zakona.

Poslanica Demokrata i potpredsjednica Skupštine Anđela Vojinović objasnila je da bi funkcioneri koji su, na primjer, stan otkupili za 30 odsto njegove tadašnje vrijednosti, morali da plate preostalih 70 odsto, obračunatih prema sadašnjim tržišnim cijenama.

„Na tako utvrđenu imovinsku korist, poreska stopa iznosi 100 odsto“, poručila je Vojinović, navodeći da bi prikupljeni novac bio namijenjen liječenju građana u inostranstvu.

Međutim, član 147 Ustava Crne Gore izričito propisuje da zakon i drugi propis ne mogu imati povratno dejstvo, osim pojedinih zakonskih odredaba kada to zahtijeva javni interes utvrđen u postupku donošenja zakona. Istovremeno, član 58 jemči pravo svojine, dok član 148 predviđa sudsku zaštitu konačnih pojedinačnih pravnih akata.

To znači da bi naknadno mijenjanje uslova pod kojima su funkcioneri zakonito otkupili stanove moglo predstavljati ozbiljan ustavnopravni problem. Ukoliko su nekretnine stečene na osnovu važećih propisa, zaključenih ugovora i izmirenih obaveza, država ne može jednostavno zanemariti pravnu sigurnost i naknadno propisati potpuno drugačije uslove otkupa.

Posebno je sporna predložena poreska stopa od 100 odsto, jer se postavlja pitanje da li je riječ o stvarnom oporezivanju ili pokušaju da se kroz novi zakon retroaktivno naplati vrijednost imovine stečene prije deset ili petnaest godina.

Poslanica Demokrata Valentina Minić kazala je da su nekadašnji funkcioneri sebi dodijelili više od 20.000 kvadratnih metara stanova, navodeći primjere onih koji su, uprkos značajnoj imovini, dobijali dodatne nekretnine po povlašćenim uslovima.

„Oni koji su uzimali stanove od građana, moraće da ih otplate po poreskoj osnovi od sto odsto“, poručila je Minić.

Ipak, politička ocjena da je neko ostvario neopravdanu privilegiju nije isto što i pravno utvrđenje da je imovina stečena nezakonito. Upravo bi razlikovanje zakonito stečenih prava od eventualnih zloupotreba moglo biti ključno za ocjenu ustavnosti predloga.

Iako Ustav dopušta izuzetke od zabrane retroaktivnosti, oni ne znače da se stečena prava mogu neograničeno poništavati. Zbog toga ostaje otvoreno pitanje može li država danas zahtijevati dodatnu naplatu za stanove koje je prije više godina sama dodijelila i prodala po tada važećim propisima.

Konačnu riječ o ustavnosti takvog rješenja, ukoliko bude usvojeno i osporeno, imao bi Ustavni sud Crne Gore.