Politika

Razriješeni Krivokapić i Konjević, bez većine za sudije Ustavnog suda

Crnogorski parlament razriješio je ministra odbrane Raška Konjevića i ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića glasovima 41 poslanika. Za izbor sudija Ustavnog suda nije bilo potrebne većine od 54 poslanika.

Poslanici DPS-a, SD-a, SDP-a i Liberalne partije nijesu prisustvovali glasanju.

Ranije je na predlog predsjednice Skupštine Danijele Đurović dopunjen dnevni red tačkom o o inicijativi premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića za razrješenje Konjevića i Krivokapića. Za dopunu dnevnog reda glasao je 41 poslanik.

“Ne može se dozvoliti Đukanoviću da se vanustavno ponaša”

Premijer Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović je kazao da se ne može dozvoliti Đukanoviću da se vanustavno ponaša.

“Mi treba novu Vladu da dobijemo što prije. Mi ne možemo da budemo više u ovom vakuumu, i podrška za takvo zakonsko rješenje postoji”, kazao je Abazović odgovarajući na pitanje Kneževića hoće li podržati Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku.

Gvoreći o hapšenju sveštenih lica o kojima je Knežević govorio, kazao je da će sve podatke o tome razmotriti na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost, početkom naredne sedmice.

Dodao je da vjeruje da je “DPS na koljenima”.

“Ko vas je kleo nije dangubio”

Lider DNP-a Milan Knežević poručio je Abazoviću i njegovoj Vladi da “ko vas je kleo nije dangubio”.

“Upozoravali smo vas da ne idete sa Rankom Krivokapićem i Milom Đukanovićem”, kazao je Knežević.

On je rekao da je do cijelog “spektakla”, došlo jer je Abazović dozvolio da Konjević na čelo ANB-a postavi “agenta CIA – e Sava Kentere koji “je trebalo da vas uhapsi prije deset dana”.

Prema njegovim riječima, Konjević i Krivokapić su zajedno sa Savom Kenterom privatizovali ANB.

Knežević je kazao da je cilj Kentere, između ostalog, bio i hapšenje sveštenika SPC u manastirima, “i da na taj način dokaže teze o uticaju Srbije i Rusije”.

Knežević je pitao Abazovića hoće li URA glasati za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku.

Lider Prave Crne Gore Marko Milačić pozrdavio je inicijativu za smjenu Krivokapića i Konjevića.

“Mi smo od prvog dana protiv koncepta Krivokapića i Konjevića. Žao mi je što ta inicijativa nije došla prije. Iako pozdravljam ovaj čin, moram da kažem da je 42. Vlada uz mnoge mane, koje uvijek idu nakon 30 godina mafije i kriminala bila mnogo bolja Vlada”, poručio je Milačić.

Dodaje da ne postoji razlog zbog kojeg ne treba da razriješe večeras Konjevića i Krivokapića.

“Vaša Vlada jedino ne može da raspusti Skupštinu. Sve ostalo može”, kazao je Milačić.

“Inicijativa o razrješenju farsična”

Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da dok su Demokrate rušile, URA je DPS vraćala na pozicije odlučivanja.

“Mislim da je ova inicijativa o smjeni Krivokapića i Konjevića ekvivalentna inicijativi za spaljivanje cigareta. I kao što je ona farsična, tako je i ova. Krivokapić i Konjević su političari sa kojima je srušena izborna volja od 30. avgusta. Sa njima je razriješen predsjednik Parlamenta Aleksa Bečić, i 42. Vlada Zdravka Krivokapića. To su političari kojima je pobjegao Radoje Zvicer i Ljubo Milović”, kazao je Koprivica.

On se pita, da li je moguće da je neko ko je bio za smjenu režima DPS-a mislio da sa “ovim ljudima može da sprovede reforme”.

“Vlada treba da bude izabrana dio kraja novembra ove godine”

Poslanik DF-a Predrag Bulatović je poručio Abazoviću da je on bio na čelu Vlade koja je ponizila izbornu pobjedu, i podsjetio na riječi Dragana Ivanovića (SNP) da je SDP u Vladu ušao pod pritiskom EU.

“Ja ću noćas sa zadovoljstvom da glasam za smjenu Konjevića i Krivokapića, koji nikada nijesu ni trebali da budu dio Vlade”, kazao je Bulatović.

Dodao je da je Vlada sa Abazovićem na čeku potegla niz neustavnh poteza uključujući izglasavanje o Zeti kao samostalnoj opštini, odlaganju izbora itd.

Dodaje da je prije ovih tački trebao da bude izglasan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku.

“Vlada treba da bude izabrana dio kraja novembra ove godine”, poručio je Bulatović.

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić se osvrnuo na činjenicu da predsjednik DPS-a i države Milo Đukanović nije govorio na završnoj konvenciji Koalicije “Svi za naš grad”u Podgorici.

“On je sve njih okupio, stavio na zajedničku listu, kako bi svi oni izgubili umjesto njega”, kazao je Mandić.

“Uslijed lošeg izbornog rezultata OIK u kojima DPS ima većinu neće priznati rezultate

Premijer Abazović je kazao da je obaveza Vlade bila da poveća pozornosto potencijalnim nestabilnostima nakon lokalnih izbora u nedjelju.

“Prema operativnom operacijama, uslijed lošeg izbornog rezultata, Opštinske izborne komisij u kojima DPS ima većinu neće priznati rezultate. Tu će morati da reaguje država”, kazao je Abazović.

Dodao je da je ponosan što je on potpisao Temeljnni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

“Jasno da Vlada može da pokrene inicijativu za razrješenje ministara”

Miodrag Lekić obratio se u ime poslaničkog kluba “Demokrate – Demos, Mir je naša nacija”, i kazao da je jasno da Vlada može da pokrene inicijativu za razrješenje ministara, te da će je podržati.

“Podržavam što je rečeno da moramo održati instituciju Skupštine, sa jasnim odnosom manjine i većine. Inicijativa predsjednika države o skraćenju mandata Skupštine neće proći, niti Đukanović ima takve nadležnosti. Pokušaje uzurpacije nećemo dozvoliti”, kazao je Lekić.

On je poručio da “ako je tačno da ministar vanjskih poslova šalje mreži diplomata njegovu verziju o situaciji u Crnoj Gori, tu moramo imati neki ishod. Ili da premijer i ostali napuste Vladu pa da je ova dva ministra vode, ili da se smijene”.

Naveo je da je očekivao da će Konjević i Krivokapić sami napustiti Vladu nakon potpisivanja Temeljnog ugovora.

Ivanović: Glasaćemo za razrješenje ministara

Dragan Ivanović (SNP) ponovio je da je na u Crnoj Gori na djelu velika opstrukcija od strane DPS-a.

“Ta opstrukcija je toliko vidna i pristutna. što se vidi i večeras ovdje. Konjević i Krivokapić međunarodnoj zajednici šanju poruke da Crna Gora ne ide ka Evropskoj uniji. Mi smo bili izričiti da u 43. Vladu ne uđu kadrovi SDP-a i SD-a, ali pritisak međunarone zajednice bio je velik”, kazao je Ivanović.

Dodao je da će klub SNP-a glasati za razrješenje dvojice ministara.

Sledeće

Vuksanović podnio ostavku

Ne propustite

Pogledajte ko je sve od funkcionera dobio stambene kredite od 2016. do 2020.

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Spajić okupio lidere većine: Evropska integracija Crne Gore apsolutni prioritet

Predsjednik Vlade Milojko Spajić održao je sastanak sa liderima parlamentarne većine, na kojem je istaknuto da je evropska agenda Crne Gore apsolutni prioritet i da ključne zakone treba usvojiti do kraja jula kako bi bila zatvorena sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom (EU).

„Ovaj ambiciozan, ali ostvariv cilj zahtijeva snažniju političku volju, stalnu institucionalnu koordinaciju i punu odgovornost svih političkih aktera“, poručio je Spajić.

Tokom konsultacija, fokus je bio na definisanju narednih koraka u završnici pregovaračkog procesa, uz naglašenu važnost takozvanih „zakona sa plavom zastavicom“, za koje je stiglo mišljenje Evropske komisije.

Spajić je istakao da su oni apsolutni prioritet u radu parlamenta.

„Očekujemo da većina zakona čije je usvajanje potrebno radi usklađivanja sa evropskim propisima i zatvaranja pregovaračkih poglavlja bude usvojena do kraja jula, odnosno do kraja redovnog proljećnjeg zasjedanja Skupštine Crne Gore“, navodi se u saopštenju Vlade.

Na sastanku je posebno istaknuta važnost političkog dijaloga u parlamentu, jer politička stabilnost predstavlja preduslov za uspješan završetak pregovora.

Spajić će sjutra nastaviti razgovore sa predstavnicima opozicije kako bi se dodatno osigurao konsenzus oko evropske agende.

Politika

Na današnji dan NATO napao SRJ: 27 godina od bombardovanja

Na današnji dan prije 27 godina NATO alijansa napala na nekadašnju SRJ. Prva bomba pala na kasarnu u Danilovgradu kada je stradao vojnik Saša Stajić iz Beograda.

Napad je trajao 78 dana i okončan je Kumanovskim sporazumom. Udari na tadašnju zajedničku državu Crne Gore i Srbije počeli su predveče tog 24. marta 1999. godine, a okončani su u junu.

U tom periodu NATO snage su projektilima iz vazduha pogodile kasarnu Vojske Jugoslavije u Danilovgradu, vojni aerodrom u Golubovcima, kasarnu „Šipčanik“ u Tuzima, most u Murinu, radarsko-komunikacijski objekat Ratne mornarice na brdu Obosnik u Boki Kotorskoj, radarski sistem na Crom rtu kod Sutomora i kotu iznad tunela Belveder kod objekta Radio Bara, rt Arzu kod Herceg Novog i druge sporadične mete u Crnoj Gori.

Za vrijeme bombardovanja poginulo je 55 pripadnika oružanih snaga tadašnje Jugoslavije iz Crne Gore, a tokom bombardovanja lokacija u našoj zemlji ubijeno i sedmoro civila, među kojima su i troje djece u Murinu.

Crna Gora je od 2017. godine članica NATO i prva je država u svijetu koju je alijansa bombardovala, a koja je kasnije postala njen punopravni član.

U Srbiji se od 2015. godine 24. mart zvanično obilježava kao početak NATO agresije.

Akcija NATO-a uslijedila je nakon neuspješnih pregovora o rješavanju krize na Kosovu, vođenih u Rambujeu i Parizu februara i marta 1999. godine.

Zemlje NATO-a tvrdile su da režim tadašnjeg jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića sprovodi etničko čišćenje na Kosovu, da progoni političke protivnike i da guši osnovna ljudska prava i slobode, te da mora biti zaustavljen. S druge strane, Milošević je optužio alijansu za agresiju i djelovanje bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN.

Milošević je nekoliko godina nakon NATO napada na SRJ uhapšen i sproveden u Hag, gdje mu se pred tamošnjim tribunalom sudilo povodom optužbi za ratne zločine. Umro je u zatvoru 2006. godine.

U napadu 1999. godine učestvovale su snage 19 zemalja alijanse.

Kao posljedice su, osim brojnih ljudskih žrtava, ostali teško oštećeni vojni objekti, ali i infrastruktura.

Vazdušni napadi okončani su potpisivanjem Kumanovskog sporazuma 9. juna, poslije koga je uslijedilo povlačenje snaga jugoslovenske vojske i policije sa Kosova, na čijoj teritoriji je uspostavljena civilna misija Ujedinjenih nacija (UNMIK).

U napadima koji su uslijedili početkom aprila 1999. godine snage NATO-a bacile su bombe na aerodrom u Golubovcima.

Krajem aprila je bombardovano Murino, stradalo je šest građana.

Politika

Živković: Stabilnosti nema bez saradnje Crnogoraca i Srba

Bez prevazilaženja crnogorsko-srpskog jaza, Crna Gora ne može ostvariti punu političku, društvenu i ekonomsku stabilnost.

To je u intervjuu“Vijestima” rekao predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, poručujući da njegova stranka duboko vjeruje da je došlo vrijeme za rješavanje tog problema.

On je u intervjuu, rađenom elektronskom poštom, naveo da je DPS to pokazao na primjeru Budve i saradnje s Nikolom Jovanovićem, za kog kaže da nije pod uticajem zvaničnog Beograda.

“Srbi u Crnoj Gori nijesu dijaspora… Nažalost, ovi birači godinama kao opciju imaju samo političke ponude koje se nalaze pod kontrolom zvaničnog Beograda i koje sprovode politiku velikosrpskog nacionalizma… Takva konstelacija vjerujem da proizvodi dugotrajuću, pa i višedecenijsku, političku krizu. I tek razbijanjem tog obruča, uz državno odgovorne lidere srpskog nacionalnog predznaka koji će se voditi državnim interesima Crne Gore, moći ćemo da računamo na ozbiljniji iskorak…”, poručio je Živković.

DPS je krajem prošle godine podržao usvajanje budvanskog budžeta, koji je uključivao i donaciju od milion eura za gradnju hrama SPC u tom gradu. Ta odluka nije naišla na odobravanje dijela javnosti bliskog DPS-u, a Vi ste je pravdali riječima da “vjerujete u započeto partnerstvo u Budvi” ( g. Nikolom Jovanovićem). Na osnovu čega DPS tvrdi da mu g. Jovanović može pomoći “da se promijeni struktura političke scene i na državnom nivou”? Na koliku podršku na državnom nivou mislite da g. Jovanović može računati?

Svjesni smo da je glasanje za ovogodišnji budžet izazvalo podozrenje u jednom dijelu građanske javnosti koja je, s pravom, postavila pitanje – da li je DPS promijenio kurs. Da budem kratak i jasan – ne.

DPS nije saglasan s dijelom budžeta koji je, po našem mišljenju, pretjerano izdašan prema jednoj vjerskoj zajednici, jer mislimo da to nijesu ni nadležnosti lokalne samouprave, niti pitanja kojima ona treba da se bavi. Vjerujemo da je taj novac mogao i da se bolje potroši – za ono što su konkretne potrebe građana u vidu saobraćajne, obrazovne ili zdravstvene infrastrukture.

Ipak, u decembru se nijesmo suočili s pitanjem da li ćemo glasati za budžet, već s pitanjem da li je zbog te budžetske stavke vrijedno rušiti započeto partnerstvo s Nikolom Jovanovićem – liderom srpskog nacionalnog predznaka, koji je prvi u posljednjih nekoliko decenija, pokazao rezistentnost u odnosu na političko-obavještajno-kriminalni uticaj zvaničnog Beograda i od kog otvoreno, po prvi put kad je u pitanju taj pol političke scene, možemo čuti da je Crna Gora njegova kuća? Smatrali smo da nije.

Svjesni smo da je neophodno prevazići dugotrajuću političku krizu i doći do političke stabilnosti. Put ka ostvarenju tog cilja je formiranje koalicije koja će moći da objedni sve subjekte koji će za početak kazati da im je Crna Gora matična država i koji poštuju njenu nezavisnost i samostalnost.

Odluka u Budvi – a i dalja saradnja na državnom nivou – nije pitanje izborne aritmetike, već političke suštine. Duboko vjerujemo da je došlo vrijeme za prevazilaženje crnogorsko-srpskog jaza koji istorijski okiva Crnu Goru i koji je sprečava da ostvari punu političku, društvenu i ekonomsku stabilnost. Ipak, za tako nešto neophodno je imati lidere srpskog nacionalnog predznaka koji su rezistentni u odnosu na uticaj zvaničnog Beograda i koji žele da grade Crnu Goru kao svoju kuću, a ne da budu saučesnici u projektu kojim se Srbi u Crnoj Gori žele predstaviti kao dijaspora Srbije. Zaustavljanje tog nauma, koji bi značio trajnu nefunkcionalnost Crne Gore, zadatak je svake državno odgovorne politike. Nikola Jovanović je pokazao kapacitet da se tom naumu na primjeru Budve odupre, i upravo zbog toga donijeli smo odluku da podržimo budžet – ne samo jer vjerujemo u započeto partnerstvo, nego jer vjerujemo u cilj te ideje i na državnom nivou.

Primjerom odnosa u Budvi pokazali smo da možemo funkcionisati bez stalnih izazova u vidu prinudnih uprava ili blokada parlamenta, što je bio slučaj prethodnih godina. Sad taj model treba preslikati i na državni nivo.

Ako je g. Jovanović na istim ideološkim pozicijama kao lideri bivšeg DF-a g. Andrija Mandić i g. Milan Knežević, zašto bi birači okrenuli leđa njima i glasali g. Jovanovića?

Ponavljam ono što sam vam kazao u odgovoru na prethodno pitanje – izjava koju ste citirali odnosi se na suštinsku političku viziju, a ne na izbornu aritmetiku. U Crnoj Gori, kad pogledamo rezultate popisa iz 2003, 2011. i 2023. godine živi u prosjeku 30 odsto građana koji se izjašnjavaju kao Srbi.

Nedvosmislena je namjera zvaničnog Beograda da građane koji se izjašnjavaju kao Srbi predstavi dijasporom Srbije u Crnoj Gori, čime bi došlo do etnofederalizacije i trajne nefunkcionalnosti sistema, što bi u finalu trebalo da porodi pitanje – a što će nam ovakva država? Srbi u Crnoj Gori nijesu dijaspora, a kao što ste vidjeli u nedavnom istraživanju (Spektrum Analitika) – 76,7 odsto građana koji se izjašnjavaju kao Srbi smatra Crnu Goru matičnom državom. Nažalost, ovi birači godinama kao opciju imaju samo političke ponude koje se nalaze pod kontrolom zvaničnog Beograda i koje sprovode politiku velikosrpskog nacionalizma koji u samoj suštini negira Crnu Goru. Takva konstelacija vjerujem da proizvodi dugotrajuću, pa i višedecenijsku, političku krizu. I tek razbijanjem tog obruča, uz državno odgovorne lidere srpskog nacionalnog predznaka koji će se voditi državnim interesima Crne Gore, moći ćemo da računamo na ozbiljniji iskorak kad je u pitanju ostvarivanje ukupnih državnih potencijala.

S obzirom na to da DPS tvrdi da su mu principi iznad svega, da li vam, primjera radi, smeta to što je g. Jovanović bio prije dvije godine na protestu ispred Vlade zbog podrške države rezoluciji o genocidu u Srebrenici u UN-u? Ili to što godinama polaganjem vijenca odaje počast “srpskim oslobodiocima Budve” na zidinama Starog grada?

Vjerujem da sam u odgovoru na prethodna dva pitanja više nego jasno pojasnio odnos DPS-a prema Nikoli Jovanoviću i politici koju on sprovodi. Što se samog pitanja Srebrenice tiče, to nije političko, već civilizacijsko pitanje. U Srebrenici se desio genocid i s tim nema polemike.

Izvor: Vijesti