Politika

Razriješeni Krivokapić i Konjević, bez većine za sudije Ustavnog suda

Crnogorski parlament razriješio je ministra odbrane Raška Konjevića i ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića glasovima 41 poslanika. Za izbor sudija Ustavnog suda nije bilo potrebne većine od 54 poslanika.

Poslanici DPS-a, SD-a, SDP-a i Liberalne partije nijesu prisustvovali glasanju.

Ranije je na predlog predsjednice Skupštine Danijele Đurović dopunjen dnevni red tačkom o o inicijativi premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića za razrješenje Konjevića i Krivokapića. Za dopunu dnevnog reda glasao je 41 poslanik.

“Ne može se dozvoliti Đukanoviću da se vanustavno ponaša”

Premijer Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović je kazao da se ne može dozvoliti Đukanoviću da se vanustavno ponaša.

“Mi treba novu Vladu da dobijemo što prije. Mi ne možemo da budemo više u ovom vakuumu, i podrška za takvo zakonsko rješenje postoji”, kazao je Abazović odgovarajući na pitanje Kneževića hoće li podržati Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku.

Gvoreći o hapšenju sveštenih lica o kojima je Knežević govorio, kazao je da će sve podatke o tome razmotriti na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost, početkom naredne sedmice.

Dodao je da vjeruje da je “DPS na koljenima”.

“Ko vas je kleo nije dangubio”

Lider DNP-a Milan Knežević poručio je Abazoviću i njegovoj Vladi da “ko vas je kleo nije dangubio”.

“Upozoravali smo vas da ne idete sa Rankom Krivokapićem i Milom Đukanovićem”, kazao je Knežević.

On je rekao da je do cijelog “spektakla”, došlo jer je Abazović dozvolio da Konjević na čelo ANB-a postavi “agenta CIA – e Sava Kentere koji “je trebalo da vas uhapsi prije deset dana”.

Prema njegovim riječima, Konjević i Krivokapić su zajedno sa Savom Kenterom privatizovali ANB.

Knežević je kazao da je cilj Kentere, između ostalog, bio i hapšenje sveštenika SPC u manastirima, “i da na taj način dokaže teze o uticaju Srbije i Rusije”.

Knežević je pitao Abazovića hoće li URA glasati za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku.

Lider Prave Crne Gore Marko Milačić pozrdavio je inicijativu za smjenu Krivokapića i Konjevića.

“Mi smo od prvog dana protiv koncepta Krivokapića i Konjevića. Žao mi je što ta inicijativa nije došla prije. Iako pozdravljam ovaj čin, moram da kažem da je 42. Vlada uz mnoge mane, koje uvijek idu nakon 30 godina mafije i kriminala bila mnogo bolja Vlada”, poručio je Milačić.

Dodaje da ne postoji razlog zbog kojeg ne treba da razriješe večeras Konjevića i Krivokapića.

“Vaša Vlada jedino ne može da raspusti Skupštinu. Sve ostalo može”, kazao je Milačić.

“Inicijativa o razrješenju farsična”

Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da dok su Demokrate rušile, URA je DPS vraćala na pozicije odlučivanja.

“Mislim da je ova inicijativa o smjeni Krivokapića i Konjevića ekvivalentna inicijativi za spaljivanje cigareta. I kao što je ona farsična, tako je i ova. Krivokapić i Konjević su političari sa kojima je srušena izborna volja od 30. avgusta. Sa njima je razriješen predsjednik Parlamenta Aleksa Bečić, i 42. Vlada Zdravka Krivokapića. To su političari kojima je pobjegao Radoje Zvicer i Ljubo Milović”, kazao je Koprivica.

On se pita, da li je moguće da je neko ko je bio za smjenu režima DPS-a mislio da sa “ovim ljudima može da sprovede reforme”.

“Vlada treba da bude izabrana dio kraja novembra ove godine”

Poslanik DF-a Predrag Bulatović je poručio Abazoviću da je on bio na čelu Vlade koja je ponizila izbornu pobjedu, i podsjetio na riječi Dragana Ivanovića (SNP) da je SDP u Vladu ušao pod pritiskom EU.

“Ja ću noćas sa zadovoljstvom da glasam za smjenu Konjevića i Krivokapića, koji nikada nijesu ni trebali da budu dio Vlade”, kazao je Bulatović.

Dodao je da je Vlada sa Abazovićem na čeku potegla niz neustavnh poteza uključujući izglasavanje o Zeti kao samostalnoj opštini, odlaganju izbora itd.

Dodaje da je prije ovih tački trebao da bude izglasan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku.

“Vlada treba da bude izabrana dio kraja novembra ove godine”, poručio je Bulatović.

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić se osvrnuo na činjenicu da predsjednik DPS-a i države Milo Đukanović nije govorio na završnoj konvenciji Koalicije “Svi za naš grad”u Podgorici.

“On je sve njih okupio, stavio na zajedničku listu, kako bi svi oni izgubili umjesto njega”, kazao je Mandić.

“Uslijed lošeg izbornog rezultata OIK u kojima DPS ima većinu neće priznati rezultate

Premijer Abazović je kazao da je obaveza Vlade bila da poveća pozornosto potencijalnim nestabilnostima nakon lokalnih izbora u nedjelju.

“Prema operativnom operacijama, uslijed lošeg izbornog rezultata, Opštinske izborne komisij u kojima DPS ima većinu neće priznati rezultate. Tu će morati da reaguje država”, kazao je Abazović.

Dodao je da je ponosan što je on potpisao Temeljnni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

“Jasno da Vlada može da pokrene inicijativu za razrješenje ministara”

Miodrag Lekić obratio se u ime poslaničkog kluba “Demokrate – Demos, Mir je naša nacija”, i kazao da je jasno da Vlada može da pokrene inicijativu za razrješenje ministara, te da će je podržati.

“Podržavam što je rečeno da moramo održati instituciju Skupštine, sa jasnim odnosom manjine i većine. Inicijativa predsjednika države o skraćenju mandata Skupštine neće proći, niti Đukanović ima takve nadležnosti. Pokušaje uzurpacije nećemo dozvoliti”, kazao je Lekić.

On je poručio da “ako je tačno da ministar vanjskih poslova šalje mreži diplomata njegovu verziju o situaciji u Crnoj Gori, tu moramo imati neki ishod. Ili da premijer i ostali napuste Vladu pa da je ova dva ministra vode, ili da se smijene”.

Naveo je da je očekivao da će Konjević i Krivokapić sami napustiti Vladu nakon potpisivanja Temeljnog ugovora.

Ivanović: Glasaćemo za razrješenje ministara

Dragan Ivanović (SNP) ponovio je da je na u Crnoj Gori na djelu velika opstrukcija od strane DPS-a.

“Ta opstrukcija je toliko vidna i pristutna. što se vidi i večeras ovdje. Konjević i Krivokapić međunarodnoj zajednici šanju poruke da Crna Gora ne ide ka Evropskoj uniji. Mi smo bili izričiti da u 43. Vladu ne uđu kadrovi SDP-a i SD-a, ali pritisak međunarone zajednice bio je velik”, kazao je Ivanović.

Dodao je da će klub SNP-a glasati za razrješenje dvojice ministara.

Sledeće

Vuksanović podnio ostavku

Ne propustite

Pogledajte ko je sve od funkcionera dobio stambene kredite od 2016. do 2020.

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Poslanik “pao” na čokoladu

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitao je Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.

“Da li vi gospodine Spajiću uopšte živite u Crnoj Gori da li ulazite u markete, u apoteke”, pitao je Nenezić. On kaže da četvoročlanoj porodici nedostaje nekoliko stotina eura za preživljavanje na mjesečnom nivou.

“Vi ćete postati prvi premijer koji je povećao plate i penzije, a gubio podršku građana svjetlosnom brzinom”, kazao je Nenezić.

Spajić je kazao da članovi Vlade nijesu trenutno u Skupštini, jer rade.

“Do 2020. razlika između plata u Crnoj Gori i Švajcarskoj je bila više od 20 puta. Prosječne zarade u Crnoj Gori i Švajcarskoj bile su različite 10 puta, sada je ta razlika samo četiri ili pet puta, ali nažalost je još uvijek u našu korist, ali razlika se smanjuje”, poručio je premijer.

Nenezić je kazao da je čokolada Milka od 100 grama u julu 2020. koštala 90 centi. U julu 2024. ta čokolada košta 1,99 centi, ali sada, kako kaže, ima 80 grama.

“Sve ono što kao svoj rezultat i suficite premijer pokazuje, je u ovih 20 grama koje plaćate, a nemate”, kazao je Nenezić.

Spajić je odgovorio da ta čokolada u jednom od velikih lanaca marketa danas košta 99 centi.

“Radujte se Evropi sad 2, da svaki dan imate po tri četiri čokolade više”, poručio je premijer.

Politika

Spajić: Zbog Evrope sad 2 nikome u Crnoj Gori nisu smanjene penzije

Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.

Premijer Milojko Spajić pozvao je sve penzionere koji su primili manju penziju nakon ES2 da se jave kabinetu premijera i obećao da će lično uplatiti razliku na njihov račun.

“Garantujem da niko nije primio manju penziju”, istakao je Spajić.

Govoreći o inflaciji i povećanju cijena hrane, ističe da za to odgovornost snosi 43. Vlada Crne Gore.

“Tu je primarno bio problematičan eksterni faktor, odnosno rat u Ukrajini. Ja čak ni ne krivim tu Vladu, ali ako ćemo pošteno, 80 posto cijena je povećano za vrijeme 43. Vlade”, istakao je Spajić.

Kaže da su dobili vruć krompir, ali da su uspjeli da iz inflacije pređu u deflaciju.

Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.

„Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste “najstabilnijom crnogorskom vladom ikad”. Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine“, navodi se u pitanju Erakovića.

Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.

On će pitati Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva.

Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.

Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji.

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju.

Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.

Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra.

Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu.

Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.

Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih.

„Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju“, precizirao je Božović.

Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.

On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana.

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.

Politika

Spajić: Od 15. aprila počinje implementacija SEPE

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je na današnjoj pres konferenciji da je krajnje vrijeme da do kraja 2026. godine zatvorimo proces pregovaranja sa EU. Dodao je da je to najambiciozniji projekat u istoriji Crne Gore.Naveo je da će 15. aprila početi implementacija SEPE.

Spajić je ukazao da smo prvi od zemalja kanditata koji smo “pretrčali taj cilj i prvi koji smo koji smo članica SEPE a nismo članica Evropske ekonomske zone”.

“Crna Gora je od danas dio SEPA. I to je jedan mali ali značajan korak za Crnu Goru, naročito kad se prisjetimo brojnih teškoća koje smo imali. Sama implementacija će krenuti 15. aprila, to zavisi od evropske strane”, poručio je premijer.

On je dodao da zatvaranje pregovora do 2026. podrazumjeva da za dvije godine se zatvori 30 poglavlja. Kazao je da su za to potrebni svi činioci društva.

“Mislim da je ovom dinamikoim ulazak u EU apsolutna realnost. Za to je potrebno da se podrži platforma koja kaže “ajmo da se svi zajedno fokusiramo na isti cilj”. To je platforma koja kaže da se sve podjele ostvare po strani”, kazao je Spajić.

Dodao je da se ovo jednom u istroiji dešava.

Gorčević: Već od 2025. građani i privreda Crne Gore će jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope

Već od 2025. građani i privreda Crne Gore će lakše, jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope, jednako kao unutar Crne Gore, saopštila je ministarka Maida Gorčević.

“Crna Gora je postala članica #SEPA platnog sistema. Već od 2025. građani i privreda će lakše, jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope, jednako kao unutar Crne Gore. Ovo je krupan pomak u ekonomskoj integraciji, a time i ka našem cilju članstva u EU do 2028. godine “, objavila je Gorčević.

Čarapić: Od danas Crna Gora dio istog finansijskog sistema kao i 36 drugih država u Evropi

Integracija Crne Gore u Jedinstvenu zonu za plaćanja u eurima (SEPA) je veliki uspjeh za našu zemlju koji treba da obraduje svakog građanina i svakog privrednika, poručio je poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.

“Od danas je Crna Gora dio istog finansijskog sistema kao i 36 drugih država u Evropi, što će ekonomiju ojačati za više stotina miliona eura na godišnjem nivou. Ukratko, ovo znači da: Neće biti razlika između domaćih i međunarodnih uplata u eurima, tj. da će provizije biti iste; Da će brzina uplata i isplata biti do 24h ili kraća; Da važe ista pravila za sve zemlje koje su dio zone; i Da će međudržavna trgovina i poslovanje biti neizmjerno olakšan”, pojašnjava on.

Dodaje da je cilj da postanemo 28 članica EU do 2028.svakim danom sve bliži.

“A integracija u SEPA zonu je veliki korak ka ostvarenju tog cilja. Učlanjenje u SEPA je blistavi primjer institucionalne saradnje Centralne banke, Vlade i Skupštine koji je za kratko vrijeme donio velike benefite našim građanima a uvjeren sam da ukoliko ovako nastavimo najbolje stvari tek sliejde”, dodaje on.