Politika

Razriješeni Krivokapić i Konjević, bez većine za sudije Ustavnog suda

Crnogorski parlament razriješio je ministra odbrane Raška Konjevića i ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića glasovima 41 poslanika. Za izbor sudija Ustavnog suda nije bilo potrebne većine od 54 poslanika.

Poslanici DPS-a, SD-a, SDP-a i Liberalne partije nijesu prisustvovali glasanju.

Ranije je na predlog predsjednice Skupštine Danijele Đurović dopunjen dnevni red tačkom o o inicijativi premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića za razrješenje Konjevića i Krivokapića. Za dopunu dnevnog reda glasao je 41 poslanik.

„Ne može se dozvoliti Đukanoviću da se vanustavno ponaša“

Premijer Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović je kazao da se ne može dozvoliti Đukanoviću da se vanustavno ponaša.

„Mi treba novu Vladu da dobijemo što prije. Mi ne možemo da budemo više u ovom vakuumu, i podrška za takvo zakonsko rješenje postoji“, kazao je Abazović odgovarajući na pitanje Kneževića hoće li podržati Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku.

Gvoreći o hapšenju sveštenih lica o kojima je Knežević govorio, kazao je da će sve podatke o tome razmotriti na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost, početkom naredne sedmice.

Dodao je da vjeruje da je „DPS na koljenima“.

„Ko vas je kleo nije dangubio“

Lider DNP-a Milan Knežević poručio je Abazoviću i njegovoj Vladi da „ko vas je kleo nije dangubio“.

„Upozoravali smo vas da ne idete sa Rankom Krivokapićem i Milom Đukanovićem“, kazao je Knežević.

On je rekao da je do cijelog „spektakla“, došlo jer je Abazović dozvolio da Konjević na čelo ANB-a postavi „agenta CIA – e Sava Kentere koji „je trebalo da vas uhapsi prije deset dana“.

Prema njegovim riječima, Konjević i Krivokapić su zajedno sa Savom Kenterom privatizovali ANB.

Knežević je kazao da je cilj Kentere, između ostalog, bio i hapšenje sveštenika SPC u manastirima, „i da na taj način dokaže teze o uticaju Srbije i Rusije“.

Knežević je pitao Abazovića hoće li URA glasati za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku.

Lider Prave Crne Gore Marko Milačić pozrdavio je inicijativu za smjenu Krivokapića i Konjevića.

„Mi smo od prvog dana protiv koncepta Krivokapića i Konjevića. Žao mi je što ta inicijativa nije došla prije. Iako pozdravljam ovaj čin, moram da kažem da je 42. Vlada uz mnoge mane, koje uvijek idu nakon 30 godina mafije i kriminala bila mnogo bolja Vlada“, poručio je Milačić.

Dodaje da ne postoji razlog zbog kojeg ne treba da razriješe večeras Konjevića i Krivokapića.

„Vaša Vlada jedino ne može da raspusti Skupštinu. Sve ostalo može“, kazao je Milačić.

„Inicijativa o razrješenju farsična“

Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da dok su Demokrate rušile, URA je DPS vraćala na pozicije odlučivanja.

„Mislim da je ova inicijativa o smjeni Krivokapića i Konjevića ekvivalentna inicijativi za spaljivanje cigareta. I kao što je ona farsična, tako je i ova. Krivokapić i Konjević su političari sa kojima je srušena izborna volja od 30. avgusta. Sa njima je razriješen predsjednik Parlamenta Aleksa Bečić, i 42. Vlada Zdravka Krivokapića. To su političari kojima je pobjegao Radoje Zvicer i Ljubo Milović“, kazao je Koprivica.

On se pita, da li je moguće da je neko ko je bio za smjenu režima DPS-a mislio da sa „ovim ljudima može da sprovede reforme“.

„Vlada treba da bude izabrana dio kraja novembra ove godine“

Poslanik DF-a Predrag Bulatović je poručio Abazoviću da je on bio na čelu Vlade koja je ponizila izbornu pobjedu, i podsjetio na riječi Dragana Ivanovića (SNP) da je SDP u Vladu ušao pod pritiskom EU.

„Ja ću noćas sa zadovoljstvom da glasam za smjenu Konjevića i Krivokapića, koji nikada nijesu ni trebali da budu dio Vlade“, kazao je Bulatović.

Dodao je da je Vlada sa Abazovićem na čeku potegla niz neustavnh poteza uključujući izglasavanje o Zeti kao samostalnoj opštini, odlaganju izbora itd.

Dodaje da je prije ovih tački trebao da bude izglasan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku.

„Vlada treba da bude izabrana dio kraja novembra ove godine“, poručio je Bulatović.

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić se osvrnuo na činjenicu da predsjednik DPS-a i države Milo Đukanović nije govorio na završnoj konvenciji Koalicije „Svi za naš grad“u Podgorici.

„On je sve njih okupio, stavio na zajedničku listu, kako bi svi oni izgubili umjesto njega“, kazao je Mandić.

„Uslijed lošeg izbornog rezultata OIK u kojima DPS ima većinu neće priznati rezultate

Premijer Abazović je kazao da je obaveza Vlade bila da poveća pozornosto potencijalnim nestabilnostima nakon lokalnih izbora u nedjelju.

„Prema operativnom operacijama, uslijed lošeg izbornog rezultata, Opštinske izborne komisij u kojima DPS ima većinu neće priznati rezultate. Tu će morati da reaguje država“, kazao je Abazović.

Dodao je da je ponosan što je on potpisao Temeljnni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

„Jasno da Vlada može da pokrene inicijativu za razrješenje ministara“

Miodrag Lekić obratio se u ime poslaničkog kluba „Demokrate – Demos, Mir je naša nacija“, i kazao da je jasno da Vlada može da pokrene inicijativu za razrješenje ministara, te da će je podržati.

„Podržavam što je rečeno da moramo održati instituciju Skupštine, sa jasnim odnosom manjine i većine. Inicijativa predsjednika države o skraćenju mandata Skupštine neće proći, niti Đukanović ima takve nadležnosti. Pokušaje uzurpacije nećemo dozvoliti“, kazao je Lekić.

On je poručio da „ako je tačno da ministar vanjskih poslova šalje mreži diplomata njegovu verziju o situaciji u Crnoj Gori, tu moramo imati neki ishod. Ili da premijer i ostali napuste Vladu pa da je ova dva ministra vode, ili da se smijene“.

Naveo je da je očekivao da će Konjević i Krivokapić sami napustiti Vladu nakon potpisivanja Temeljnog ugovora.

Ivanović: Glasaćemo za razrješenje ministara

Dragan Ivanović (SNP) ponovio je da je na u Crnoj Gori na djelu velika opstrukcija od strane DPS-a.

„Ta opstrukcija je toliko vidna i pristutna. što se vidi i večeras ovdje. Konjević i Krivokapić međunarodnoj zajednici šanju poruke da Crna Gora ne ide ka Evropskoj uniji. Mi smo bili izričiti da u 43. Vladu ne uđu kadrovi SDP-a i SD-a, ali pritisak međunarone zajednice bio je velik“, kazao je Ivanović.

Dodao je da će klub SNP-a glasati za razrješenje dvojice ministara.

Sledeće

Vuksanović podnio ostavku

Ne propustite

Pogledajte ko je sve od funkcionera dobio stambene kredite od 2016. do 2020.

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Spajić: Sporazum sa UAE biće proslijeđen parlamentu, razgovaraću sa šefovima klubova

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o ekonomskoj saradnji usvojen je na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu a premijer Milojko Spajić je najavio da će pričati sa svim šefovima poslaničkih klubova prije parlamentarne debate. Vlada je prihvatila i zaključke lokalne ulcinjske skupštine od 21. marta o investiciji iz UAE i iskazala maksimalnu spremnost za saradnju sa opštinama. Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj rekao je da je danas na sjednici Vlade usvojeni predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. On je naveo da se nada da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima.

Kako je pojasnio, ovo je važan korak za razvoj privrede.

„Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu“, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da na ovaj način omogućavamo privatnom sektoru da se ukljući u razvoj naše države i bude faktor razvoja naše države.

„Htjeli smo da danas pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno“, rekao je Spajić.

Predsjednik Vlade se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su odbornici u toj opštini iskazali rezerve prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

„Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imao u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju“, naveo je premijer.

Politika

Krivična prijava protiv Martinovića (URA) bivšeg rukovodioca NPCG

Supervizor u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG) Dražen Ivanović podnio je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv bivšeg rukovodstva tog preduzeća zbog, kako tvrdi, organizovanog kriminala.

U krivičnoj prijavi, u koju su “Vijesti” imale uvid, piše da je nekadašnji direktor tog preduzeća Vladimir Martinović, funkcioner Građanskog pokreta URA, “organizovao niz nelegalnih aktivnosti u periodu od početka ljetnje turističke sezone 2024. godine tako što je organizovao nelegalan rad parkinga Virpazar, krađu ulaznica u nacionalnim parkovima Lovćen, Skadarsko jezero i Durmitor”.

Ivanović je podnio krivičnu prijavu i protiv, kako navodi, saizvršilaca Predraga Gluščevića, Belme Šestović, Vuka Saičića, Miladina Sekulovića, Almira Abdovića i drugih…

Konstatovao je da je obavljajući poslove supervizora, koji je nadležan za sve aktivnosti naplate i kontrole, došao do operativnih podataka da su te osobe “u pomenutim protivpravnim aktivnostima otuđile 500.000 eura i time oštetile budžet države Crne Gore”.

Iz SDT nisu “Vijestima” odgovorili na pitanje šta je urađeno po toj krivičnoj prijavi, kao ni da li su saslušane neke od osoba protiv kojih je podnijeta ta prijava.

Iz Nacionalnih parkova listu su kazali da su upoznati sa krivičnom prijavom, tražili da nadležni ispitaju sve navode i najavili da im stoje na raspolaganju.

“Upoznati smo sa prijavom koja je predmet vašeg interesovanja, a podnijeta Specijalnom državnom tužilaštvu. Ovom prilikom ukazujemo da podržavamo da svi nadležni državni organi, u ovom slučaju SDT, ispitaju sve navode u vezi podnijete prijave, kao i da stojimo na raspolaganju nadležnim državnim organima da se po istoj utvrdi činjenično stanje”, piše u odgovoru koji su dostavili “Vijestima”.

Na pitanje da li ima indicija da su osobe protiv kojih je podnesena krivična prijava radile mimo propisa, iz NPCG su kazali da od imenovanja na funkciju nove direktorice NPCG, Marinele Đuretić, za sve utvrđene nepravilnosti u radu protiv zaposlenih su pokretani disciplinski postupci zbog počinjenih lakših i težih disciplinskih povreda.

“… Koji su u većini slučajeva rezultirali osuđujućim odlukama i za isto su zaposlenima izricane disciplinske mjere”, rekli su iz NPCG.

Ivanović koji je podnio prijavu je kazao da se od septembra tekuće godine vratio na posao na poziciju supervizora za sve nacionalne parkove.

“Izvršio sam kontrolu papirologije i terena u NP Lovćen i NP Skadarsko jezero i zatekao katastrofalno stanje što se tiče nelegalnih aktivnosti i vođenja evidencije. Sve te aktivnosti, uključujući i nelegalni parking na Virpazaru, nisu mogle biti organizovane bez znanja direktora Vladimira Martinovića”, kazao je on “Vijestima”,

Tome, kako je kazao, svjedoči i mejl direktorice Skadarskog jezera Belme Šestović.

“…Koja pita vlasnika hotela DeAndros na Virpazaru, dovodeći u pitanje legalnost istog, a koji je upućuje da se obrati direktoru Martinoviću jer je on upoznat sa svim. Parking je tek prijavljen od strane NP pošto je smijenjen Martinović. Parking je imao dva radnika koji su se predstavljali kao radnici nacionalnih parkova i naplaćivali pet eura po vozilu”, kazao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, paralelno sa tim ukinuta je “bilo kakva ozbiljna kontrola ulaznica i postavljeni isti ljudi da rade sa ulaznicama”.

Na Lovćenu je, tvrdi, to bilo najviše očigledno jer su “posle moje kontrole pazari naglo porasli i to u oktobru mjesecu”.

“Što se tiče NP Skadarsko jezero lično sam uhvatio dva radnika da nelegalno prodaju karte, ali protiv njih čak ni disciplinski postupak nije pokrenut. Umreženi radnici koje je postavio Vladimir Martinović su iz Podgorice i Cetinja išli u NP Durmitor i preuzimali naplatu po nalogu generalnog direktora. Pojedini radnici su maltretirani, pomjerani i sklanjani iz službe za kontrolu, a onda su dovođeni podobni. Sve ovo je samo dio kriminalnih aktivnosti koje su se desile u vrijeme mandata Vladimira Martinovića, jer postoje i sumnjivi projekti za koje nisam imao nadležnosti da kontrolišem. Ali šta reći kad je Martinović doveo direktno iz zatvora Predraga Gluščevića, kao njegovog najbližeg saradnika i koji je osuđen za prevaru, utaju poreza i robijao pet godina? Da nije neko očekivao da će unaprijediti posao? Nažalost, sve ove osobe i dalje rade na istim pozicijama i spremaju se za predstojeću sezonu”, kazao je Ivanović.

Tvrdi da se o svemu tome javno priča i da je to “javna tajna u nacionalnim parkovima, ali je previse ćutača”.

“Neko je procijenio da je opljačkano pola miliona eura, pa se pitamo što još nismo platu primili. Zaključak je sljedeći – ako ovo prođe Martinoviću, što ovi posle njega ne bi pokušali?”, rekao je Ivanović.

Vladimir Martinović je rukovodio nacionalnim parkovima od novembra 2022. godine. Njega je Vlada razriješila na sjednici 5. septembra, na predlog ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, a odluku je potpisao premijer Milojko Spajić. U obrazloženju razrješenja, koje je objavljeno na sajtu Vlade, Ćulafić je naveo da je poslovanjem NP ugrožen javni interes, a kao ključni razlog naveo to što je ova firma prošle godine poslovala sa minusom od 581.884 eura, dok su u 2022. imali plus od 20.334 eura.

NPCG: Interesantni podaci o porastu broja prodatih ulaznica

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore saopštili su da uporedni pokazatelji poslovanja NP Lovćen pokazuju da su rashodi za 2024. godinu veći za 82.826,37 eura, odnosno 17 odsto, u odnosu na 2023. godinu.

“U vezi sa uporednim pokazateljima o broju posjetilaca, registrovano je, između ostalog, sljedeće: Od februara do septembra 2024. godine, u NP Lovćen je zabilježen zabrinjavajući pad u prihodima od prodatih ulaznica u odnosu na 2023. godinu koji se na mjesečnom nivou kretao i do 55%”, rekli su iz NPCG.

Ukazali su i na “interesantne podatke”, govoreći da su u oktobru, novembru i decembru 2024. ostvareni prihodi po osnovu prodatih ulaznica su bili značajno bolji u odnosu na 2023. godinu.

“U navedenim mjesecima rast prihoda od prodatih ulaznica iznosio je i preko 100 odsto u odnosu na 2023. godinu. U oktobru je zabilježen i dnevni prihod po ovom osnovu u iznosu od oko četiri hiljade eura, dok u avgustu nije prelazio 2.800 eura. Takođe, podaci o broju prodatih ulaznica tokom 2024. godine pokazuju da je posjeta u septembru kada se očekuje pad posjeta, za čak 3.013 posjetilaca veća nego u junu”, kazali su iz NPCG.

Izvor: Vijesti

Politika

SDT zaplijenilo skoro 50 miliona eura, Više tužilaštvo vodi 29 finansijskih istraga

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zaplijenijelo je skoro 50 miliona eura kod poslovnih banaka, pokazao je izvještaj o radu Državnog tužilaštva za prošlu godinu. Izvještaj je dostavljen crnogorskom parlamentu.

„U deset predmeta Specijalnog državnog tužilaštva zaplijenjeno je ukupno novčanih sredstava kod poslovnih banaka u iznosu od 49.392.546,40 eura, kao i 6.720.000.00 AED (dirhama Ujedinjenih Arapskih Emirata), 42.089.128.99 RUB (ruskih rubalja) i 45.078.90 USD (američkih dolara). Od deset formiranih predmeta, osam je formirano na osnovu obavještenja o sumnjivim transakcijama, pa je, na osnovu tih obavještenja i shodno čl. 89 st. 2 Zakonika o krivičnom postupku, Specijalno državno tužilaštvo, kod poslovnih banaka u Crnoj Gori, zahtijevalo privremenu obustavu isplate, odnosno izdavanja sumnjivog novca u ukupnom iznosu od 3.176.196,90 eura“, piše u izvještaju, koji je objavljen na sajtu Skupštine Crne Gore.

Takođe, kako se objašnjava, u jednom predmetu je zaplijenjen gotov novac, u iznosu od 15.700 eura.

„Specijalno državno tužilaštvo je u jednom predmetu, a na osnovu čl. 85 Zakonika o krivičnom postupku, privremeno oduzelo novac u iznosu od 805.000 eura“, istaknuto je.

Oduzeli i 12 skupocjenih satova

U izvještajnom periodu, kako se pojašnjava, u pet predmeta zaplijenjeno je više putničkih motornih vozila, motocikala i plovila.

„Kada su ostale pokretne stvari u pitanju, zaplijenjeno je i 12 skupocjenih ručnih satova (Rolex, Cartier i sl.) i skupocjeni nakit, a ovom mjerom je obuhvaćeno i 169 komada raznih antikviteta“, predočeno je u dokumentu.

Kada su u pitanju akcije i udjeli u pravnim licima, u dva predmeta je određena privremena mjere obezbjeđenja zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u privrednom društvu, uz upis zabrane u javne evidencije.

„Trenutna tržišna cijena akcija za dva fizička lica kojima je uspostavljena privremena mjera obezbjeđenja je 11.077,82 eura, dok je ukupan kapital pravnih lica 267.681 eura, odnosno njihova aktiva je na nivou od 2.304.988 eura“, nagalašava se u dokumentu.

Trajno oduzeli „Mercedes Benz“, S600

U 2024. godini, pravosnažnim rješenjem Višeg suda u Podgorici, a na osnovu zahtjeva Specijalnog državnog tužilaštva, trajno je oduzeta imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću − putničko motorno vozilo „Mercedes Benz“, tip S600.

„Napominjemo da je u izvještajnom periodu Viši sud u Podgorici, na predlog Specijalnog državnog tužilaštva (u predmetu finansijske istrage Kti-S br. 8/20), donio rješenje za trajno oduzimanje imovine – putničkog motornog vozila „Porsche Cayenne“. U toku je ponovni postupak, nakon što je odluka ukinuta po žalbi branioca imaoca. Takođe, u predmetu Kti-S br. 24/20, Viši sud u Podgorici još uvijek nije odlučio o zahtjevima za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću podnijetim u septembru i oktobru 2023. godine“, navedeno je u dokumentu.

U Državnom tužilaštvu, u izvještajnom periodu, optuženo je ukupno 3.924 lica, objašnjeno je.

„Pa je sa 5.162 neriješenih optuženja iz prethodnog perioda i 149 ustupljenih optuženja od drugih tužilaštava, bilo u radu kod suda ukupno optuženja protiv 9.234 lica“, navodi se u tužilačkom izvještaju.

Prosječno trajanje finansijskih istraga 202 dana

Kako se dodaje, Više državno tužilaštvo u Podgorici, u 2024. godini, pokrenulo je 8 finansijskih istraga protiv 8 lica, tako da je, sa 21 finansijskom istragom iz ranijih godina protiv 38 lica, u radu bilo ukupno 29 finansijskih istraga protiv 46 lica.

„Od kojih su 3 finansijske istrage protiv 4 lica obustavljene, iz razloga što ne postoje uslovi za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi. Na kraju izvještajne godine ostalo je u radu 26 finansijskih istraga protiv 42 lica. Prosječno trajanje finansijskih istraga koje su vođene u izvještajnoj godini je 202 dana. U 8 finansijskih istraga protiv 8 lica finansijske istrage su pokrenute nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage“, navedeno je u izvještaju.

Izvor: RTCG