Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević tvrdi da se od Opštine Zeta i javnosti kriju ugovori o nadzoru nad radovima na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (kolektor), te sumnja da se radi o koruptivnim radnjama u koje su umiješani djelovi prošle i aktuelne vlasti.

On je to saopštio tokom konferencije za medije, a nakon što mu je podgorički “Vodovod”, prije par dana, i zvanično odbio uvid u neophodnu dokumentaciju.

Knežević je rekao da mu je direktor “Vodovoda” Aleksandar Nišavić poslao zvaničan odgovor u kojem ističe da se odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama.

“… I da mi se dostave ugovori koje je bivši gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković potpisao sa turskim kompanijama. Dostavlja mi izjašnjenje Njemaca koji treba da vrše nadzor nad postrojenjem i od KfW banke”, kazao je Knežević.

Izjavio je da je “ispada da je pravilnik KfW banke jači od svih zakona u Crnoj Gori i da ne mogu da dobiju ugovore o tome kome su plaćene konsultantske usluge i za koji iznos”.

“Fihtner grupa nema sjedište u Crnoj Gori… Ta grupa ima svog podizvođača, izvjesnu Iva konsalting grupu koja je turska. Tražio sam je juče i nijesam mogao da je nađem”, kazao je Knežević.

Pozvao je Specijalno državno tužilaštvo da “pod hitno sprovede istragu ugovora koje je potpisao Ivan Vuković”.

“Ovo je skandal. KfW pravilnik nije međunarodni ugovor i on ne može imati primat nad Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. Sumnjam da se ovdje radi o lopovluku djelova bivše i sadašnje vlasti”, ocijenio je Knežević.

Izjavio je da će uraditi sve da “raskrinkaju kriminalnu ‘hobotnicu’”.

Upitan hoće li napustiti vlast na državnom nivou ako neko “bude krenuo na Botunjane” u slučaju da pokušaju da blokiraju izgradnju kolektora, Knežević nije odgovorio na taj dio pitanja, ali je još jednom upozorio da će DNP izaći iz gradske vlasti.

Naglasio je da izgradnja kolektora ne može ići bez konsultacija sa Botunjanima.

“Referendum je za nas obavezujući i ako krenu do 14. decembra sa izgradnjom, okupićemo se na tom mjestu, staćemo ispred mašina i ispred policije i neka nas sve pohapse, pa neka uđe Crna Gora u Evropsku uniju preko Zete”.

U Crnoj Gori sjutra će biti dan žalosti, povodom pogibije 11 osoba u požaru u Domu penzionera u Tuzli, odlučila je Vlada.

U velikom požaru koji je sinoć izbio u Domu penzionera u Tuzli stradalo je 11 štićenika te ustanove, dok je 30 osoba povrijeđeno.

Iz Vlade Crne Gore su rekli da je odluka o proglašenju dana žalosti donijeta na telefonskoj sjednici, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova.

“Na dan žalosti, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti, zastave će biti spuštene na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova”,  kaže se u saopštenju.

Navodi se da se, u skladu sa Odlukom, na dan žalosti na javnim mjestima neće održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteljskim objektima se neće emitovati muzika.

“Elektronski i drugi mediji dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju dana žalosti “, dodaje se u saopštenju.

Premijer Milojko Spajić I članovi Vlade uputili su saučešće porodicama stradalih, gradonačelniku Tuzle Zijadu Lugaviću i sugrađanima, kao i predsjednici Vijeća ministara Borjani Krišto i svim građanima BiH.

Izvršni direktor Internacionalne policijske organizacije Crne Gore (IPO CG) Momčilo Šćekić, generalni sekretar Boris Janković i direktorica Sektora bezbjednosti prof. dr Vesna Ratković održali su edukativno predavanje na temu „Prevencija vršnjačkog i sajber nasilja“ učenicima i nastavnom osoblju Srednje mješovite škole u Golubovcima.

Predavanje je organizovano na poziv Kulturno-informativnog centra „Zeta“ i SMŠ Golubovci, u okviru programa „Nedjelja saradnje“, koji ima za cilj edukaciju i jačanje povezanosti obrazovnih ustanova, institucija i lokalne zajednice.

Tokom predavanja, predstavnici IPO CG govorili su o značaju pravovremene reakcije na pojave nasilja, načinima zaštite djece i mladih u digitalnom prostoru, kao i o ulozi škole, roditelja i zajednice u stvaranju bezbjednog okruženja. Poseban akcenat stavljen je na podizanje svijesti o odgovornom korišćenju interneta i važnosti međusobnog poštovanja.

Predavači su istakli da je sve veći broj mladih izložen različitim oblicima rizika u digitalnom okruženju – od online uznemiravanja i zloupotrebe ličnih podataka do manipulisanja i ucjenjivanja putem društvenih mreža i digitalnih platformi. Naglašeno je da je blagovremeno reagovanje od ključnog značaja, kako u školskom, tako i u virtuelnom prostoru. U tom procesu, važnu ulogu imaju svi – učenici, nastavnici, roditelji i šira zajednica, uz obavezu da se svaka pojava nasilja prijavi nadležnim službama i institucijama.

Tokom edukacije, učenicima su predstavljeni praktični savjeti za bezbjedno korišćenje interneta, značaj kritičkog razmišljanja i važnost prijavljivanja nasilja bez straha od posljedica ili stigmatizacije. U okviru programa prikazana su i dva edukativna filma posvećena ovoj temi.

Predavanje je imalo interaktivan karakter, pa su učenici imali priliku da postavljaju pitanja, iznesu svoja iskustva i dileme, te kroz otvoren razgovor dobiju jasne smjernice kako da prepoznaju i izbjegnu opasne situacije.

Kroz ovakve programe, škola i lokalna zajednica nastoje da doprinesu stvaranju sigurnijeg i podržavajućeg okruženja za mlade, uz jačanje svijesti o važnosti zajedničke odgovornosti u prevenciji nasilja.