Ekonomija
Poslednji trzaj bitkoina
U ECB kažu da je tržišna vrijednost bitkoina “u potpunosti zasnovana na špekulaciji”.
Evropska centralna banka saopštila je danas da je nedavna stabilizacija vrijednosti bitkoina “vještački izazvan poslednji trzaj na putu ka nebitnosti”.
On je “bio predvidljiv”, čak i prije kolapsa platforme za trgovinu kriptovalutama FTX, navode iz ECB.
U ECB kažu da je tržišna vrijednost bitkoina “u potpunosti zasnovana na špekulaciji”, a da je njegova upotreba u transakcijama u stvarnom svijetu bila ograničena jer su “njegove realne transakcije nezgrapne, spore i skupe”, prenosi Teletrejder.
-Kako bitkoin izgleda nije pogodan ni kao sistem plaćanja ni kao oblik investicije, u regulatornom smislu ne bi ga tako ni trebalo tretirati i niti bi ga trebalo legalizovati- zaključuje ECB, uz upozorenje finansijskoj industriji da ne promoviše investicije u bitkoin.
-Negativni uticaj na odnose sa korisnicima i gubitak reputacije u cijeloj finansijskoj industriji mogli bi enormno porasti kada investitori u bitkoin dožive dalje gubitke- naveli su iz ECB.
Ekonomija
Ministarstvo: Nema smanjenja, doći će do povećanje svih penzija iznad 450 eura
Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije saopštilo je da se penzije neće umanjivati. Oni su se oglasili, kako navode, povodom različitih tumačenja u vezi sa Fiskalnom strategijom.
“Vlada Crne Gore i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodice i demografije nastoje da kreiraju penzijsku politiku koja ima za cilj stabilan i održiv penzijski sistem i adekvatnost penzijskih davanja. Adekvatna briga o penzionerima najbolji je način da se zahvalimo za sve ono što je ova populacija uradila tokom svog životnog i radnog vijeka. Stoga je briga o položaju kako zaposlenih tako i penzionera u Crnoj Gori visoko u agendi 44. Vlade Crne Gore. S tim u vezi ističemo da prosječna penzija (prema isplatnim podacima za mjesec jul 2024. godine) iznosi 515,55 EUR, dok je najniža penzija u iznosu od 450 EUR-a veća od najnižih penzija u većini drugih država u regionu “, navode iz Ministrastva u saopštenju.
Podsjećaju, najniža penzije je u periodu 2024, u odnosu na 2020. godinu porasla 206,1%, sa 147€ na 450€, što znači da je minimalna penzija porasla 132,9% više u odnosu na rast inflacije za period 2024/2020.
“Od 1. oktobra povećaće se plate za oko 300.000 zaposlenih u Crnoj Gori od čega će najveći rast ostvariti oni koji sada primaju minimalnu zaradu od 450 eura, a koja će biti povećana na 600 eura (33 odsto) za srednjšokolce i 800 eura (78 odsto) za visokoškolce, dok će svim ostalima plata biti povećana po osnovu smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret zaposlenog za pet odsto. Imajući u vidu da se u posljednje vrijeme u javnosti pojavljuju različita tumačenja u vezi sa Fiskalnom strategijom te povećanjem penzija i njihovom isplatom ističemo da je jedan od najvažnijih ciljeva Fiskalne strategije, pored stvaranje podsticajnog poslovnog i investicionog ambijenta, markroekonomske i fiskalne stabilnosti te snažnog investicionog ciklusa, unapređenje životnog standarda građana “, preciziraju oni.
Pojašnjavaju da samim tim penzije će i u budućnosti biti sigurne i neće doći do njihovog smanjenja, naprotiv, doći do povećanje svih penzija iznad 450 EUR-a.
“Najavljeno smanjenje doprinosa će umanjiti prihode u budžetu Fonda penzijskog i invalidskog Crne Gore, međutim isti će se nadomjesti kroz nove mjere na prihodnoj strani. Dakle, penzije će i dalje biti sigurne, jer je zakonom garantovana redovna isplata prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja iz budžetskih sredstava “, stav je Ministarstva.
Takođe, prema njihovim riječima, penzije u budućnosti neće biti manje, iako će lični koeficijenti za određene kategorije osiguranika biti manji, iz razloga što lični koeficijent nije jedini parametar koji se uzima u obzir prilikom obračuna penzije.
“Naime, dva bitna parametra, penzijski staž i vrijednost penzije za jedan lični bod takođe utiču na iznos obračuna penzije. Prioritet Vlade Crne Gore i Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodice i demografije će i u budućem periodu biti redovnost u isplati prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i unaprjeđenje adekvatnosti penzijskih davanja “, zaključuju u saopštenju.
Ekonomija
Spajić: Izgradnja autoputa Matesevo – Andrijevica kroz tri EBRD tendera
Predsjednik Vlade Milojko Spajić kazao je da se kompletan postupak oko izgradnje autoputa Matesevo – Andrijevica odvija kroz tri EBRD tendera.
“Kompletan postupak oko izgradnje autoputa Matesevo – Andrijevica (dionica 1 na mapi): Izbor Izvodjaca/projektanta, nadzornog organa i konsultanta, se odvija kroz 3 EBRD tendera”, napisao je na mreži X premijer.
Kako je naveo, pošto će se projekat realizovati u skladu sa žutim fidikom, izvođač radova kao i projektant se biraju kroz jedan EBRD tender, nadzor kroz drugi EBRD tender i PIU konsultant kroz treći EBRD tender.
Ekonomija
Spajić: Prosječna zarada uskoro će biti 1.000 eura
Prosječna zarada u Crnoj Gori uskoro će biti 1.000 eura, dok će sve penzije od januara sledeće godine biti uvećane za 50 – 60 eura, saopštio je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije u Vili “Gorica” tokom prezentovanja Fiskalna strategija za period 2024 – 2026.
“Smanjujemo prihode od doprinosa i nadoknađujemo prihode od doprinosa raznim drugim mjerama. Minimalna zarada će u prosjeku da bude 700 eura. Znači minimalna zarada za srednjoškolsku spremu i nižu će da bude 600 eura. Za visokoškolce će da bude 800 eura. Mi smo insistirali na tome da minimalna zarada bude 700 eura. Međutim, na zahtjev naših socijalnih partnera i jednih i drugih, znači i sindikata i poslodavaca, došli smo do jednog kompromisa gdje bi se sačuvala suština i gdje bi smo imali u prosjeku minimalnu zaradu 700 eura.Na primjer sindikata smo imali zamjerke da su higijeničarki, profesori u srednjoškoli imali slične ili jednake zarade i tako dalje. Tako da ne bismo imali situacije koje su se dešavale sa Evropom sad 1, mi smo naučili iz konstruktivnih kritika i danas očekujemo naravno i od vas neke konstruktivne kritike”, naveo je Spajić.
Premijer je istakao da povećanje zarada koje će zaposlene imati je značajno – povećanje minimalne zarade je 33 odsto za srednjoškolce, za visokoškolce i za ove sa visokim zaradama će biti oko 7 odsto.
“Znači svi će u prosjeku imati preko 20 odsto povećanje zarade. Ovi sa nižim zaradama će imati mnogo veći procenat povećanja, ovi sa visokim zaradama će imati manji procenat povećanja. Ali svakome u Crnoj Gori će biti povećane zarade. Nećemo diskriminisati privatni sektor, realni sektor koji finansira državu, kao što je bio slučaj u prošlosti”, naveo je Spajić.
U odgovoru na pitanje medija kazao je da će poslodavci zakonom biti obavezani da uvećaju zarade, jer će zakonom biti propisana minimalna zarada od 600 eura. Precizirano je da će kroz Zakon o radu zaposleni sa srednjom školom primati 600 euro, a visokoškolcii 800 eura.
Poručeno je da će od 1. oktobra zaposleni koji trenutno prima 1.000 eura primati 1.070 eura, a poslodavac će u tom slučaju uštedjeti 40 eura.
Kako je istakao, imaćemo smanjenje doprinosa prvo na teret poslodavaca sa 5,5 odsto na nula procenata, a smanjenje doprinosa na teret zaposlenog sa 15 odsto na 10 odsto.
Spajić je najavio da će svi penzioneri će imati povećanje penzije od januara naredne godine, od 50-60 eura pa naviše.
“Ovoga puta, osim zaposlenih i svi penzioneri u Crnoj Gori, osim ovih koji su naravno već primili povećanje time što je minimalna penzija uvećana na 450 eura, svi ostali penzioneri će imati povećanje od 1. januara 2025. godine. I to povećanje će biti 7-8 odsto, znači od nekih 50-60 eura u zavisnosti naravno od inflacije koja bude do kraja godine”, istakao je Spajić.
Pojasnio je da će povećanje penzija biti za 50-60 eura u slučaju da inflacija bude 0%, a ukoliko inflacija bude veća, to povećanje će biti i veće.
“Tako da ovim programom Evropa sa 2 i ovom Fiskalnom strategijom pokrivamo i rad, trenutni rad i minuli rad, odnosno i zaposlene i penzionere. I to ne samo zaposlene u javnom sektoru kao što su neki prethodnici radili, nego sve zaposlene”, kazao je Spajić.
Istakao je da Fond PIO neće biti ukinut, te da će se penzije isplaćivati kao i do sada.
Spajić je istakao da za ove mjere neće biti zaduženja, te da će svaki euro zaduženja ići isključivo za infrastrukturne projekte ili za otplatu staroga duga.
“Prihodi će pokrivati sve tekuće rashode, plate, penzije itd. Dok će dio za zaduženje pokrivati deficit koji će kreirati infrastruktura, odnosno kapitalni budžet”, kazao je on.
Spajić je, između ostalog naveo da ćemo imati treću stopu PDV-a koja će biti jedinstvena za ugostitelje i iznosiće 15 odsto.
“Poslodavci su preporučili da se uvede jedinstvena stopa PDV-a za ugostiteljstvo. Imaćemo treću stopu PDV-a po uzoru na Hrvatsku i na mnoge druge mediteranske zemlje. Imaćemo treću stopu PDV-a koja će biti jedinstvena za sve usluge u ugostiteljstvu. Znači, i za smještaj, i za hranu, i za piće iznosiće 15 odsto, naveo je Spajić, ističući da će trenutna stopa PDV-a ostati na 21 odsto, odnosno da neće biti povećanja. Ljudi koje se klade ne plaćaju ništa, i to će se ispraviti”, naveo je Spajić.
“Imaćemo generisanje novih prihoda u odnosu na dobitak igara na sreću. Imali smo jednu ludu situaciju gdje su preduzetnici, poslodavci plaćali 15 odsto poreza na dobit. A ljudi koji se klade ne plaćajući ništa državi. To će se ispraviti. Nije logično, nije realno da ljudi koji privređuju u realnom sektoru plaćaju poreze na dobit, a ljudi koji se klade, ne plaćaju ništa. To će se ispraviti i ovim zakonskim rješenjima”, kazao je Spajić.
Istakao je i da će smanjenje sive ekonomije dovesti do povećanja prihoda, a najavio je i vraćanje nekadašnje SDK.
“Čuli ste i za finansijsku policiju, tzv. garda di finanse koja treba uskoro se formira. Imaćemo i CRPS koji će reformom postati stari SDK. Jugoslavija je imala jednu sjajnu instituciju koja se zvala SDK, finansijsku agenciju koja je bila za ponos i koja je iz neobjašnjivih razloga ukinuta. To, mislim da je bila jedna ogromna greška koju su prethodne vlade uradile. Mi ćemo vratiti SDK, jer mislimo da je ta jedna finansijska agencija apsolutno neophodna ovoj državi. Takođe, poreske inspekcije će proći jednu vrstu reforme i edukaciju”, kazao je premijer.
Istaknuto
Kaluđerović: Žene na selu – nevidljive heroine Crne Gore ne smiju ostati prekrivene tišinom
Povodom Međunarodnog dana žena na selu, Slađana Kaluđerović, poslanica u Skupštini Crne Gore, izjavila je da su žene na selu...
Mitropolit Joanikije u KIC-u “Zeta”
Književno veče, posvećeno stvaralaštvu nobelovca Iva Andrića, biće održano u Zeti, u velikoj sali JU KIC „Zeta“, u srijedu, 16....
Počela sanacija dvorišta Osnovne škole “Milan Vukotić” i investicije za poboljšanje uslova učenja
Proteklih dana se u dvorištu Osnovne škole ,,Milan Vukotić” pristupilo hitnoj intervenciji i iskopavanju dva upojna bunara koja su riješila...
U nedjelju se održava 50. Međunarodno veče kulture – Kulturom do prijateljstva
U organizaciji Opštine Zeta i Udruženja umjetnika Vizija iz Golubovaca, 06.10. 2024. u 18 č. održaće se 50. Međunarodno veče...
Košarkaši Juniora osvajači prvog memorijalnog turnira ,,Dušan Đuretić”
Autor: Tamara Raičević
Najnovije
- Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore
- Sajberhondrija, sindrom od kog pati sve više ljudi
- Đeljošaj: Demokratski front ulaskom u Vladu priznao Kosovo
- Kaluđerović: Žene na selu – nevidljive heroine Crne Gore ne smiju ostati prekrivene tišinom
- Rukometašice Zete ubjedljivom pobjedom do novih bodova
Istaknuto
-
Zeta2 дана ranije
Mještani Botuna: Da nam zlato daju kolektor graditi neće
-
Priroda i društvo3 дана ranije
Objavljen poziv za dostavljanje zahtjeva za Program privremenih objekata NP „Skadarsko jezero”
-
Događaji2 дана ranije
Mitropolit Joanikije u KIC-u “Zeta”
-
Priroda i društvo1 дан ranije
Od 20. oktobra u Crnoj Gori zabrana i za štapiće za uši, slamčice i čačkalice
-
Priroda i društvo5 сати ranije
Kaluđerović: Žene na selu – nevidljive heroine Crne Gore ne smiju ostati prekrivene tišinom
-
Sport6 сати ranije
Rukometašice Zete ubjedljivom pobjedom do novih bodova
-
Sport19 сати ranije
Ilarion i Zeta zabilježili nove trijumfe, Olympico bez bodova
-
Sport1 дан ranije
Dečić slavio u gostima protiv Vukova Zeta