Politika
Pobjeda poraženih avgusta 2020-te, nova Vlada Crne Gore neće biti sastavljena
“Vjerujem da Crna Gora nije trgovačko društvo”, izjava je Miodraga Lekića od pre par dana kada ga je Skupština proglasila za mandatara za sastav 44. vlade Crne Gore
Lider Demosa Miodrag Lekić poručio je nova vlada neće biti sastavljane, te da će se kako kaže, tome obradovati mnoge snage poražene na izborima 2020.
Lekić kaže da je na sastanku imao dvije uloge kao predsjednik stranke i član koalicije “Mir je naša nacija“ i imali su, navodi on konkretne predloge.
„Bio sam i u statusu predsjedavajućeg i mandatatra koji je trajao kratko i nastojao sam da imamo ozbiljan dijalog“, kazao je Lekić, novinarima nakon sastanka parlamentarne većine.
Ostvario je, kaže cilj, da sve bude javno.
„Uspio sam i da zadržim dostojanstvo zemlje da se o Vladi CG odlučuje u Crnoj Gori, a ne bilo gdje drugo…Želim da kažem, kao i ranije, da će vlada biti ozbiljna ili je neće biti, evo je neće biti, ko je bio ozbiljan, a ko nije ostavljam građanima da protumače i da se u svemu tome pozicioniraju“, poručio je Lekić.
Crna Gora je, kako ističe, opet na raskrsnici jednog racionalnog i iracionalnog puta.
„Znamo da će se mnoge snage poražene 2020. obradovati, moguće da imaju razloga, u svakom slučaju ovo je proces koji je vođen demokratski“, zaključio je Lekić.
DF: URA, SNP i CIVIS minirali pregovore
Jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić je nakon današnjeg sastanka mandatara Miodraga Lekića sa liderima parlamentarne većine o formiranju nove vlade saopštio da su DF, Demokrate, Ujedinjena, Prava i Radnička partija donijeli potpise za sazivanje vanredne sjednice Skupštine Crne Gore na kojoj bi se birala vlada, ali SNP, GP URA i CIVIS su saopštili nisu spremni za to. DF će inicirati politički dijalog da dođe do objedinjavanja parlamentarnih i predsjedničkih izbora da budu u jednom danu.
“Nismo uspjeli ono što smo počeli 1. septembra da SNP,CIVIS i URA da imaju deset resora, Demokrate i DF deset resora, a premijer zlatni glas. To je bilo ranije dogovoreno tokom pregovora. Prepoznajemo isti rukopis kao i 2020. 20 poslanika ima DF. Iskazali smo solidarnost sa onima koji imaju jednog, dva tri ili pet poslanika. Iskazali smo spremnost da im damo više nego što predviđaju demokratsku standardi. Sa DPS-om nismo nikada imali dogovor. Danas je DPS ruinirana stranka”, rekao je mandić novinarima nakon pregovora.
Kaže da su pred njima novi izazovi, deblokada Ustavnog suda, izbor VDT-a i DF će aktivno učestvovati u tome.
On je poručio predsjednici Skupštine Danijeli Đurović i predsjedniku države Milu Đukanović da naprave dogovor da se istog dana raspišu parlamentarni i predsjednički izbori.
“Da građani odluče ko će ih predstavljati. Sa žaljenjem konstatujem da smo uložili puno energije da dođe do dogovora. Pošteni smo bili u cijeloj ovoj priči što ne mogu reći za sve. Šta je pozadina ove priče vrijeme će pokazati. Nije ovo dobro. Žao nam je. CrnaGora nema vremena za čekanje. Problem će se srediti kad građani budu odlučivali na izborima”, ocijenio je on.
Lider DNP-a Milan Knežević je rekao da DF drži riejč.
“Spremni smo na kompromise i to na našu štetu da demontiramo režim Mila Đukanovića. Pokazali smo to kada smo podržali vladu gdje DF-a nije bilo. Prešli smo preko toga što je neko zakasnio da da potpise. I preko opstrukcije za ponovno izglasavanje Zakona o predsjedniku, preko togašto se stvarao narativ međunarodne šibe ili metle. Jer je nekima važnije što misli kafe kuvarica u ambasadi nego građani. Deset resora je pripadalo Abazoviću i Jokoviću, DF da dobije tri ili četiri, a ostalo Demokrate”, kazao je Knežević.
U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.
Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.
Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.
To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.
Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.
Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.
Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.
Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.
Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.
Politika
Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda
Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.
Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.
Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.
Politika
PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende
Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).
Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.
Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.
“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.
Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.
“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”, kaže se u saopštenju.
Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.
“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.
Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.
-
Hronika3 дана ranijeAkcija “Presretač”: Uhapšeno 48 vozača, sankcionisano više stotina osoba
-
Politika2 дана ranijeNi nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova
-
Kolumne4 дана ranijeOd watchdoga do partijskog megafona: gdje su danas mediji u Crnoj Gori?
-
Zeta3 дана ranijeNišavić o kolektoru u Botunu: Završeno oko 20 odsto projekta
-
Politika2 дана ranijeZoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda
-
Sport2 дана ranijePopović: Ujedinili smo narod – Zeta je klub svih Zećana
-
Sport4 дана ranijeNe igraj tiket ove nedelje prije nego što vidiš BetBoost 50%
-
Politika2 дана ranijePES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

