Ormari su nam prepuni nenošene odjeće koje se nikako ne odričemo, pokazuje studija

Bez obzira na tu činjenicu, kupovne navike nijesu nestale i pored rasta cijena.

Četvrtinu komada odeće koju posedujemo nismo obukli bar godinu dana, ali se makar malo više trudimo da je duže nosimo, pokazuju rezultati istraživanja objavljenog u Velikoj Britaniji,

Samo u ovoj zemlji, oko 1.6 milijarde komada garderobe krije se zaboravljeno u ormanima, otkriva istraživanje ekološke organizacije WRAP.

Dobra vest je, međutim, što odeću duže nosimo – na primer, par farmerki nam danas traje četiri godine, 12 meseci duže nego 2013, kada je rađeno slično istraživanje.

„Duže čuvamo odeću, ali je imamo mnogo više u ormanima, što znači, u stvari, da je manje koristimo”, kaže Ketrin Salvidž, stručnjakinja za tekstil iz ove organizacije.

„Pravi je trenutak da se naučimo da više nosimo odeću koju već posedujemo.”

Modna industrija proizvodi i do osam odsto svetske emisije gasa, saopštile su Ujedinjene nacije.

Istraživanje organizacije WRAP je urađeno sa 6,000 učesnika koji kupuju garderobu bar jednom godišnje.

Kaputi i jakne imaju najduži životni vek – čak i do šest godina, dok rublje nosimo u proseku 2.7 godine.

Ipak, iako su nam ormani prepuni odeće, kupovne navike nisu zastale i pored rasta cena.

Čak 45 odsto anketiranih kupuje neki odevni predmet bar jednom mesečno, a jedan od osam ispitanih, jednom nedeljno.

Polovina ispitanika u Britaniji rado kupuje polovnu odeću, a istraživanje pokazuje da ta garderoba ostaje u ormanima skoro godinu i po dana duže nego nova.

Slične teme:portalzeta.me zeta

Sledeće

Ko je bio Roland Garos?

Ne propustite

Lenji ljudi često su pametniji, uspešniji i imaju bolje poslove

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Izabrana najčudnija srpska riječ, a ovo je njeno porijeklo

“Čalabrcnuti” – je navodno najčudnija riječ u srpskom jeziku. Ne po značenju, nego po tome kako zvuči.

Na stranici Dnevna doza pravopisa birala se po zvučnosti najčudnija srpska riječ. Pratioci su predlagali i glasali, a skoro 500 glasova dobila je riječ – “čalabrcnuti”.

“Čalabrcnuti je ujedno i možda najomiljenija srpska riječ, pogotovo u kasnim noćnim satima “, jedan je od komentara.

Međutim, mada svi znaju da to znači pojesti nešto malo, na brzinu – rijetko ko se zapitao kako se došlo do jednog tako zanimljivog izraza.

Porijeklo riječi “čalabrcnuti”

“Čalabrcnuti ili labrcnuti znači prezalogajiti, pojesti nešto malo i na brzinu. Isto tako riječ čalabrčak znači zalogaj, užina”, navodi se na stranici Porijeklo riječi, a dat je i primer: “Čalabrčak dok ne prispije ručak”.

“Prefiks ‘čala’ dolazi od turskog glagola ‘çalmak’ (udariti) i znači ‘udri’, te on opisuje brzinu radnje. Glagol ‘brcnuti’ je u vezi s glagolom ‘brkati’ koji znači prevrtati, preturati; mešati jelo. Glagoli brcnuti i brkati nastali su onomatopejom br-br. Istog porekla su i reči ‘brljati’ (kašikom premetati po činiji), ‘brljav’ (musav), ‘brljotina’, ‘brlog'”, objašnjeno je.

Zanimljivosti

U britanskom zoološkom vrtu rođen narandžasti majmun

Fransin langur je ugrožena vrsta i smatra se da ih u divljini ima oko dvije hiljade jedinki. Prirodno stanište su im Kina i Vijetnam, ali ih ljudi ilegalno love zbog mesa.

Rođenje mladunčeta veoma ugrožene vrste majmuna smatra se tračkom nade da languri opstanu, pa makar i u zoološkom vrtu. Posljednja beba koja je došla na svijet rođena je 1. februara u zoološkom vrtu Vipsnejd i veoma je posebna zbog svoje boje krzna.

Mladunče je rodila desetogodišnja mama Ngujen koja je u vezi sa devetogodišnjim tata Vangom. Iako je beba privukla dosta pažnje, samo još malo će izgledati kao na početku svog života jer će rijetko krzno boje mandarine da mu potamni.

Kako piše Sun, bebe se rađaju sa ovom bojom da bi roditelji lako mogli da uoče svoje mladunce kada se o njima brinu drugi članovi grupe. Tim u zoološkom vrtu Vipsnejd je obaviješten o rođenju od strane uzbuđenog posjetioca, koji je primijetio majku Ngujen kako nosi novorođenče u naručju.

„Oduševljeni smo što imamo bebu fransin langura u našem vrtu”, rekla je Amanda Robinson, rukovodilac odjeljenja za primate u zoološkom vrtu Vipsnejd.

Zanimljivosti

Nestašica kondoma na ZOI, prevencija na prvom mjestu

Olimpijsko selo u Milanu, gde se trenutno održavaju Zimske olimpijske igre, ostalo je bez kondoma samo pet dana nakon početka takmičenja, a poblem je nastao jer su zalihe smanjene sa uobičajenih 300.000 na samo 10.000.

Prema pisanju italijanskih medija, 10.000 kondoma sa logoom Zimskih olimpijskih igara bilo je besplatno podeljeno sportistima u olimpijskom selu u Kortini, ali je nestašica zavladala samo pet dana nakon početka takmičenja.

Kondomi se tradicionalno obezbeđuju sportistima koji borave u olimpijskim selima, i to je praksa koja je prisutna i tokom letnjih i tokom zimskih igrara.

To je prvi put učinjeno 1988. godine na Letnjim igrama u Seulu. Italijanski mediji navode da je na Igrama u Parizu 2024. godine obezbeđeno oko 300.000 kondoma, i da jedan anonimni sportista koji je u to vreme boravio u olimpijskom selu tvrdi da su potrošeni za samo tri dana.

Organizatori Zimskih olimpijskih igara (ZOI) u Milanu i Kortini obećali su će dopuniti zalihe besplatnih kondoma za sportiste nakon što su prve količine u olimpijskim selima neočekivano nestale zbog povećeg interesovanja, saopšteno je iz organizacionog komiteta.