Priroda i društvo
Monstat: U Tivtu i Zeti prosječne plate preko 900 eura
Prosječna zarada u maju ove godine bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori iznosila je 832 eura, saopšteno je iz Uprave za statistiku MONSTAT. Najveća prosječna zarada u maju bila je Tivtu i iznosila 962 eura i Zeti 904 eura, a najmanja u Petnjici 710 i Tuzima 696 eura.
Od 25 crnogorskih opština čak u 18 je prosječna zarada u maju bila manja od državnog prosjeka koji iznosi 832 eura.
Najveća prosječna zarada u maju bila je Tivtu i iznosila 962 eura i Zeti 904 eura. Osim te dvije opštine zarade veće od prosječne bile su u Cetinju 873, Pljevljima 872, Podgorici 860 eura, Žabljak 845 eura i Kotoru 835.
U svim ostalim opštinama plate su bile manje od državnog prosjeka: Budva 813, Nikšić 813 eura, Plužine 806, Bar 795, Kolašin 785, Berane 784, Plav 777, Mojkovac 774, Gusinje 768, Šavnik 763, Ulcinj 761, Herceg Novi 758, Bijelo Polje 745, Andrijevica 741, Rožaje 739, Danilovgrad 731, Petnjica 710 i Tuzi 696 eura.
Zarade po sektorima
Prema najnovijim podacima najbolje su plaćeni u sektorima finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja gdje je prosječna zarada iznosila 1287 eura i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 1219 eura.
Najniže plate su zabilježene u sektorima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 669 eura i prerađivačka industrija 670 eura.
U maju su prosječne zarade preko hiljadu eura evidentirane i u sektorima informisanje i komunikacije 1069 i vađenje ruda i kamena 1036 eura.
Prema podacima MONSTAT-a prosječne majske zarade veće od 832 eura su bile u sektorima poslovanje s nekretninama 990 eura, državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 934 eura i zdravstvena i socijalna zaštita 921.
Manje majske plate od prosječne evidentirane su u sektorima obrazovanje 807, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 785 eura, saobraćaj i skladištenje 784 eura, građevinarstvo 778, usluge smještaja i ishrane 779 eura, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 769, umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti 755, ostale uslužne djelatnosti 740, snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama 798, trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikala 716 eura.
Može vam se dopasti
Priroda i društvo
Lakušić: Nemanje vodne dozvola može da zavrne slavine
Vodovodna preduzeća ne smiju distribuirati vodu za piće bez vodne dozvole jer je ona ključni pravni osnov koji potvrđuje da je odgovarajućeg kvaliteta i u skladu sa važećim standardima, kaže Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora Regionalnog vodovoda.
Vodnu dozvolu u Podgorici već decenijma nemaju gradska vodoizvorišta Mareza, Ćemovsko polje i Zagorič, objelodanio je Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda. Tri gradska izvorišta, kako je prije dva dana za “Dan” saopštio Nišavić, rade bez vodne i upotrebne dozvole, a nemaju utvrđene zone zaštite. Ove dozvole se dobijaju na dan otvaranja, a Mareza je puštena u sistem davne 1952. godine. Sadašnja uprava Vodovoda je pokrenula proceduru dobijanja dozvola kod Uprave za vodu.
“Vodna dozvola obezbjeđuje da se voda crpi i distribuira na održiv način, u skladu sa propisima o zaštiti vodnih resursa i ekološkim normama. Distribucija bez dozvole mogla bi dovesti do pravnih posljedica, uključujući kazne, obustavu poslovanja, pa čak i kaznenu odgovornost. Nedostatak vodne dozvole znači da korišćenje vodnih resursa, u ovom slučaju izvorišta, nije odobreno u skladu sa zakonskim i tehničkim normama koje regulišu upotrebu voda. To je ključni dokument kojim se osigurava da se vodni resursi koriste na odgovoran i održiv način, uz poštovanje svih ekoloških i tehničkih standarda. Kada izvorište nema ovu dozvolu, to nosi ozbiljne posljedice”, saopštio je Lakušić.
Lakušić se osvrnuo i na opasnosti nedostatka sanitarnih zona zaštite izvorišta vode.
“Nedostatak tih zona otvara vrata mnogobrojnim zdravstvenim, ekološkim i ekonomskim rizicima, koji dugoročno mogu ugroziti stanovništvo i prirodne resurse. Bez adekvatne zaštite izvorišta, opasnost od zagađenja vode postaje sve veća, a posledice mogu biti pogubne. Prije svega, fekalno zagađenje postaje neizbježno kada se septičke jame, kanalizacioni sistemi i stoka nalaze u neposrednoj blizini izvora. Bez sanitarnih zona, fekalije lako dospijevaju u izvorišta, noseći sa sobom opasne bakterije i viruse”, naveo je Lakušić.
Zoran Lakušić dodaje da usvajanje i primjena sanitarnih zona postaje hitan prioritet kako bi se spriječile neizbježne posljedice koje mogu nastupiti ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere zaštite.
“Sanitarne zone nisu samo regulativna formalnost, već vitalni mehanizam za zaštitu javnog zdravlja i očuvanje najvažnijeg resursa – vode”, rekao je Lakušić.
Izvor: Dan
Priroda i društvo
Popis 2023: Srpski jezik najzastupljeniji u Crnoj Gori, ispred crnogorskog
Prema najnovijim podacima Monstata iz popisa stanovništva 2023. godine, srpski jezik se ističe kao dominantan u Crnoj Gori. Srpski je maternji jezik za 43,18% građana, odnosno za 269.307 stanovnika, dok njime kao svakodnevnim jezikom govori čak 43,52%, što predstavlja 271.422 osobe. Crnogorski je maternji jezik za 34,52% ili 215.299 stanovnika, dok ga svakodnevno koristi 36,23% građana, što čini ukupno 225.956 osoba.
U Crnoj Gori živi 32,93% Srba, odnosno 205.370 osoba, dok Crnogoraca ima 41,12%, odnosno 256.436. Kada je reč o verskoj pripadnosti, pravoslavna vera dominira, s ukupno 443.394 vernika.
Na području Zete, koja broji 16.071 stanovnika, prosečna starost iznosi 39,6 godina, što ukazuje na relativno zrelu populaciju. U opštini Zeta, prema nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, 8.005 građana se izjašnjava kao Crnogorci, dok se 6.946 izjašnjava kao Srbi. Prema maternjem jeziku, 10.252 stanovnika smatra da im je maternji jezik srpski, dok 4.722 smatra da im je maternji jezik crnogorski. Stanovnici pravoslavne vjere najzastupljeniji su u Zeti, njih 15.406, što čini 95,86% ukupne populacije.
Priroda i društvo
Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore
Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini.
Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.
Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).
Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.
Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.
Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.
Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.
Više informacija o uslovima upisa i procedurama možete pronaći ovdje.
Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.
Istaknuto
Asanović: Nećemo dozvoliti gradnju kolektora bez saglasnosti građana Zete
Pitanje izgradnje kolektora u naselju Botun, koje pripada novoformiranoj opštini Zeta, već godinama izaziva kontroverze i otpor među lokalnim stanovništvom....
Držimo te za ruku stiže u Zetu!
Besplatni eho pregledi dojki za sugrađanke od ponedjeljka 21. oktobra u prostorijama Opštine Zeta
Popis 2023: Srpski jezik najzastupljeniji u Crnoj Gori, ispred crnogorskog
Prema najnovijim podacima Monstata iz popisa stanovništva 2023. godine, srpski jezik se ističe kao dominantan u Crnoj Gori. Srpski je...
Stanović optužuje predsjednika Opštine Zeta za nezakonite odluke i partijske interese
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović donio je novo rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. sekretara za uređenje prostora, zaštitu životne...
Kaluđerović: Žene na selu – nevidljive heroine Crne Gore ne smiju ostati prekrivene tišinom
Povodom Međunarodnog dana žena na selu, Slađana Kaluđerović, poslanica u Skupštini Crne Gore, izjavila je da su žene na selu...
Najnovije
- Opština Zeta poziva mlade na učešće u anketi za izradu Lokalnog akcionog plana
- Objavljena rang lista za podršku ženskom preduzetništvu u Zeti
- Dragović: Crna Gora neće izgubiti svoj suverenitet ako službeni jezik bude srpski
- Počela liga ,,Inspirišimo djevojčice“
- Milatović: EU da bude uključena u pitanje dvojnog državljanstva
Istaknuto
-
Događaji2 дана ranije
Koncert Milomira Miljanića u KIC-u “Zeta”
-
Zeta1 дан ranije
Hitna pomoć u Zeti dobija laboratorijsku dijagnostiku
-
Događaji2 дана ranije
Kampanja “Držimo te za ruku” u Zeti: Besplatni pregledi za rano otkrivanje kancera dojke
-
Zeta3 дана ranije
Asanović: Nećemo dozvoliti gradnju kolektora bez saglasnosti građana Zete
-
Politika1 дан ranije
Milatović razgovarao sa Botunjanima
-
Sport3 дана ranije
Borba, uzbuđenje, i na kraju po bod za rukometašice Zete i Levalee
-
Zeta1 дан ranije
Vrijedna donacija “Društva Srba” osnovnoj školi “Niko Maraš” u Bijelom Polju
-
Zeta10 сати ranije
Objavljena rang lista za podršku ženskom preduzetništvu u Zeti