Politika

Mandić dobio više priloga od Đukanovića

Kandidati na predsjedničkim izborima prijavili su Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) novčane i nenovčane priloge u kampanji od ukupno 79.761 euro.

Priloge je prijavilo pet, od sedam kandidata koji su učestvovali u prvom krugu predsjedničkih izbora 19. marta.

Najveći iznos dobio je, kako se navodi na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić i to 35.000 eura.

Njemu je početkom marta Srpska kuća donirala 20.000 eura a prethodno mu je Nova srpska demokratija donirala 5.000 eura, dok je Demokratska narodna partija (DNP), koja s tom strankom i Pokretom za promjene (PzP) čini Demokratski front (DF), dala je 10.000.

U prvom krugu predsjedničkih izbora, pored Mandića, učestvovalo je još šest kandidata – aktuelni predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad (PES) Jakov Milatović, lider Demokrata Aleksa Bečić, poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović i nezavisni kandidat Jovan Radulović.

Prema privremenim rezultatima Državne izborne komisije (DIK), Đukanović je osvojio je 35,37 odsto glasova, Milatović 28,92, Mandić 19,32 odsto, Bečić 11,1 odsto, Vuksanović Stanković 3,15, Danilović 1,38 i Radulović 0,76 odsto.

S obzirom na to da niko od kandidata nije osvojio potrebnu većinu, 2. aprila će biti održan drugi krug u kojem će se naći dva kandidata sa najviše osvojenih glasova u prvom krugu – Đukanović i Milatović.

Prema podacima sa sajta ASK-a, Đukanović je prijavio priloge od ukupno 14.300 eura.

Od toga mu je DPS početkom marta uplatio ukupno 13.300, a hiljadu eura 9. marta građanin Dragan Žarković.

Jakov Milatović je prijavio 9.261 euro novčanih i nenovčanih priloga.

Najviše je dobio od Miloša Vulanovića, 2.000 eura, zatim od Borislava Đurišića 1.001 euro. Po hiljadu eura uplatili su mu Danilo Radović i podgoričko preduzeće za proizvodnju zaštitne radne odjeće i obuće “Centroslavija” (vlasnik Žarko Tomašević). Vitomir Dragaš uplatio mu je 700 eura, a po 500 eura Hari Mulić, Miloš Pižurica i Slaven Perović.

Slavko Vukanović je Milatoviću uplatio 200 eura, a po 100 eura Dušan Pavićević, Ivana Nenezić, Olivera Andrijašević i Radonja Zeković.

Dražen Dožić mu je uplatio 50 eura, kao i Jovana Otašević, a po 20 eura Vladimir Leovac, Radmila Savić i Milenko Savić.

Nenovčani prilog, odnosno proizvode u vrijednosti od 500 eura, dao je Milan Zečević, a barsko preduzeće “Padrinomont”, u vlasništvu Radomira Novakovića Cakana, u vrijednosti od 300 eura.

Aleksa Bečić prijavio je priloge od 1.200 eura. Od toga su mu Dragan Tufegdžić i Ilija Pješčić uplatili po 300 eura, dok je po 250 eura dobio od Miroslava Doderovića i Nikole Radojevića, a 100 eura od Dejana Kandića.

Draginja Vuksanović Stanković je od svoje partije prijavila 20.000 eura priloga. Ona je nakon prvog kruga predsjedničkih izbora podnijela ostavku na poslaničku i sve funkcije u partiji.

Danilović i Radulović nijesu imali prijavljenih priloga.

Prema Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, za predsjedničke izbore obezbjeđuje se 0,07 odsto iz budžeta. To znači da je iz ovogodišnjeg budžeta države izdvojeno 884,5 hiljada eura, od čega 20 odsto (176,9 hiljada) dobija svih sedam kandidata, odnosno po 25 hiljada eura.

Ostatak od 80 odsto dijeli se tako da 40 odsto ide onima koji su osvojili preko tri odsto glasova, a 40 odsto obojici kandidata (u drugom krugu) proporcionalno procentu osvojenih glasova.

Visina sredstava iz privatnih izvora koja kandidat prikupi ne može preći 20 odsto koje je dobio iz budžeta.

Ukupna vrijednost priloga fizičkog lica, odnosno preduzetnika za finansiranje izborne kampanje ne može preći 5.000 eura, a privrednog društva 20.000 eura.

Izvor: VIjesti

Sledeće

Vuković: Za 10 dana slavićemo veliku pobjedu Mila Đukanovića

Ne propustite

Mandić i Milatović se sastali u Zeti

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.

Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.

Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.

Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.

Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.

Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.

Izvor: Dan

Politika

Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.

Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.

“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.

Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.

“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.

Politika

Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori

Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.

Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.

Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.

Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.

Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.