Connect with us

Priroda i društvo

Lokalne samouprave više troše na tekuće troškove nego na kapitalne izdatke

novac u koferu

Analiza funkcionisanja sistema lokalne samouprave u Crnoj Gori pokazala je da opštine izdvajaju skoro duplo više ili duplo više sredstava za tekuću potrošnju.

Tu, između ostalog, spadaju troškovi za zarade, putovanja, reprezentacije i slično, u odnosu na kapitalne izdatke, koje podrazumijevaju izgradnju infrastrukture. Podaci pokazuju da su tekući troškovi opština u 2020. godini bili 140,1 milion, a kapitalni izdaci 85 miliona. U 2021. za tekuće izdatke bila su predviđena 153 miliona, a za investicije 78, dok je u 2022. godini taj omjer bio 177,9 miliona naspram 112,3 miliona. Podaci do sredine 2023. godine pokazuju da je za tekuće troškove izdvojeno 88,4 miliona, a za kapitalne 28,9.

Analiza funkcionisanja sistema lokalne samouprave u Crnoj Gori pokazala je da se prosječna veličina opština može uporediti sa većinom država Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), uz uočavanje značajnih razlika između opština u Crnoj Gori. U prosjeku, broj stanovnika po opštini je 25.000, dok je prosječan broj mjesnih zajednica po opštini 19. U analizi koju je pripremilo Ministarstvo javne uprave navodi se da su decentralizovane nadležnosti u Crnoj Gori veoma ograničene.

“Ključne nadležnosti koje crnogorske opštine obavljaju odnose se na vodosnabdijevanje, komunalne djelatnosti, održavanje lokalnih puteva i lokalni javni saobraćaj. U državama OECD-a, kao i u susjednim državama na Zapadnom Balkanu, opštine vrše i poslove u oblasti obrazovanja, zdravlja i socijalne zaštite. Ipak, podaci iz ove analize pokazuju da opštine vrše nadležnosti koje nijesu njihova isključiva nadležnost, sa ciljem zadovoljavanja potreba lokalnog stanovništva, prvenstveno u oblasti socijalne zaštite. Takođe, opštine su iskazale stav da je potrebno sprovesti veći stepen decentralizacije, pri čemu traže više odgovornosti u oblasti naplate poreza, turizma, sporta, zaštite životne sredine. Samo nekoliko opština izrazilo je potrebu da ima više nadležnosti u oblasti zdravlja, obrazovanja i socijalnih usluga”,  navodi se u analizi.

Kada je riječ o finansiranju lokalne samouprave, izdaci opština porasli su po svim stavkama. Generalno, kako se navodi u analizi, razlozi su različiti, od rasta troškova u realnom sektoru, inflatornog pritiska, ali i porasta broja zaposlenih. Podaci pokazuju da su rashodi opština u 2020. bili 281 milion eura, u 2021. godini – 287, 2022. godini – 340 i od januara do juna 2023. godine – 147. Što se tiče prihoda, oni su u 2020. bili 318 miliona, 2021. godine – 342, 2022. godine – 421, a od januara do juna 2023. godine – 236 miliona.

“Udio sopstvenih prihoda opština u ukupnim prihodima u posljednje tri godine bio je na nivou od 49,3 odsto. Ipak, kada se posmatraju kumulativni podaci, treba imati u vidu da na ovako visok procenat utiču sopstveni prihodi opština sa većim fiskalnim kapacitetom”, konstatovano je u analizi.

Analiza je pokazala da postoji rast prihoda po osnovu poreza na nepokretnost u 2022. godini zbog većeg obuhvata poreskih obveznika i usljed povećanja prosječne cijene metra kvadratnog stana u novogradnji u odnosu na 2021. godinu. Prepoznati izazovi u naplati su: neusklađenost podataka u katastarskim evidencijama i stvarnog stanja na terenu, kao i katastarsko neevidentiranje objekata koji nemaju upotrebnu dozvolu.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

U cijeloj Crnoj Gori danas i sjutra narandžasti meteoalarm

meteoalarm

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore izdao je za danas i sjutra narandžasti meteoalarm za cijelu državu zbog najavljenih jakih udara vjetra i obilnih padavina.

Očekuju se udari vjetra jači od 17 m/s (preko 60 km/h, oko 8 Bofora), i obilne padavine.

Danas će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno sa povremenom kišom u većem dijelu zemlje. Slab snijeg i susnježica su mogući samo u višim planinskim predjelima.

Na krajnjem sjeveru uglavnom suvo a u južnim predjelima ima uslova za pojavu pljuskova, ponegdje i grmljavine, uglavnom u prvom dijelu dana.

Duvaće slab do umjeren vjetar, početkom dana ponegdje pojačan, pretežno južni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni.

Sjutra se očekuje umjereno do potpuno oblačno, u prvom dijelu dana ponegdje, od sredine dana povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom, ponegdje se očekuju obilniji pljuskovi.

Vjetar južnih smjerova, mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 10 stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni.

Continue Reading

Priroda i društvo

Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?

Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.

Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.

Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.

Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.

Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.

Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.

Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.

Continue Reading

Priroda i društvo

Mještani Botuna se okupljaju u podne ispred prostorija DNP-a

photo by Filip Filipović / Adria

Mještani Botuna i cijele Zete okupiće se danas u podne ispred prostorija Demokratske narodne partije kako bi dali podršku predsjedniku te partije Milanu Kneževiću, Maji Vukićević i Milunu Zogoviću koji su podnijeli ostavke u Vladi Crne Gore.

Kako je kazao jedan od predstavnika mještana Mihailo Ćetković, Zećani znaju da je okidač bio kolektor, ali ovog puta pozivaju i ljude iz cijele Crne Gore koji podržavaju da srpski jezik bude službeni, uvođenje trobojke kao državne zastave i dvojno državljanstvo.

“Danas se okupljamo u 12 sati ispred postorija DNP-a da damo podršku Zogoviću, Vukićević i Kneževiću. Da se Zogoviću i Vukićević zahvalimo što su podnijeli ostavke na funkcije u Vladi. Pozivamo ljude iz cijele Crne Gore da nam se pridruže u 12 sati zbog ostavki. Smatram da ne treba samo da budu ljudi iz Zete na skupu, već svi oni koji podržavaju jezik, zastavu i dvojno državljanstvo”, istakao je Ćetković.

On je pozvao sve da im se pridruže na skupu u podne ispred prostorija DNP-a koji se nalaze preko puta nekadašnjeg hotela Ljubović.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto