fbpx
Connect with us

Politika

Lekić: Glasanjem za članstvo Kosova u SE stvorio se problem

miodrag lekić

U spoljnoj politici Crne Gore ništa se nije promijenilo, vodili smo odgovornu i konzistentnu politiku i ponašali se kao i sve druge zemlje koje su priznale Kosovo, poručio je premijer Dritan Abazović na kontrolnom saslušanju povodom odluke da Crna Gora podrži članstvo Kosova u Savjetu Evrope (SE). Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, Miodrag Lekić, odgovorio je da će pokušati da isprave učinjeno, te da je nepotrebno stvoren problem.

Premijer je istakao je da se glasalo na Komitetu, gdje nijesu prisustvovali članovi Vlade.

“Ne bih bio iznenađen da smo glasali suprotno, pa da se sazvalo saslušanje”, kazao je Abazović na skupštinskom Odboru  za međunarodne odnose i iseljenike.

Istakao je da se za podršku članstvu Kosova glasalo na Komitetu, gdje nijesu prisustvovali članovi Vlade, već ambasadorka Crne Gore.

“Više od 75 odsto država je podržalo ovu odluku. Interes Crne Gore se ogleda u regionalnoj saradnji, ne možemo da damo značajniji doprinos po pitanju većih pitanja, ali možemo prijateljski da budemo nastrojeni”, saopštio je premijer.

Istakao je da smo se ponašali kao sve druge zemlje koje su priznale Kosovo, te da razumiju politiku zemalja koje to nijesu uradile.

“Da je neka značajnija odluka, došlo bi na sjednicu Vlade. Ovo je samo bilo glasanje u Komitetu. Je li nekoga interesovalo kako smo glasali u vezi ženskih prava u Avganistanu? Navijamo da se u dijalogu pronađe rješenje za relaciju između Srbije i Kosova, da se smanje tenzije i to je bilo u tok kontekstu i ništa van toga”, kazao je Abazović.

Dodao je da je Mađarska jedina zemlja koja nije podržala članstvo Kosova u SE, a jeste priznala nezavisnost države.

Istakao je i ogroman broj diplomatskih aktivnosti u 2022. godini.

“Efekti su vidljivi – kroz turizam, strane direktne investicije, dobrosusjedsku politiku… Sve to čini Crnu Goru vrlo kredibilnom zemljom. Mi podržavamo Open door policy, tako smo se ponijeli i prema Finskoj i Švedskoj prilikom apliciranja za NATO, nijesmo tu da nikog sabotiramo”, poručio je Abazović.

Lekić najavio dalji postupak 

Lekić je ocijenio da je tema delikatna, te da ne misli da je umjesno ovo glasanje porediti sa onim o ženskim pravima u Avganistanu.

“Nijesmo mi ovdje islednici, imamo pravo da tumačimo interese ove zemlje. Umiješaćemo se u ovo, biće postupak. Zamoliću Vas da ne telefonirate ambasadorima, već da se odnesete na institucionalan način. Pokušaćemo da ispravimo ovo što ste napravili, jer ste nepotrebno stvorili problem”, kazao je Lekić.

Lekić je, na sjednici tog skupštinskog tijela održanoj 27. aprila, kazao je da je potrebno demistifokovati tu odluku, navodeći da način odlučivanja stvara utisak tajanstvenosti.

„Pojavilo se da Socijalistička narodna partija (SNP) kaže da ništa o tome ne zna. Ako je tako, država je vođena na neozbiljan način, koji ne dolikuje mjesnoj zajednici“, rekao je Lekić.

On je kazao da će tražiti objašnjenje kako je to odlučeno i da čuju obrazloženje Vlade i MVP.

„Ovo nije antialbanska politika, nema veze uopšte sa tim pitanjima dobrosusjedskih odnosa, nego se radi o odgovornosti i pitanju ozbiljnosti crnogorske Vlade“, istakao je Lekić.

To pitanje, kako je naveo, zaslužuje da bude ozbiljno analizirano.

Odbor će obaviti kontrolno saslušanje predstavnika Vlade i na temu Bilans i stanje diplomatskih aktivnosti crnogorskih vlada i ministarstva vanjskih poslova na rješavanju pitanja Prevlake.

Radulović Abazoviću: Ponašate se kao premijer jedne od zemalja Kvada

Poslanik DF-a, Slaven Radunović, istakao je da spoljnopolitki interesi građana u različitim državama nijesu isti.

“Kad se priča o nečemu što je jedan od glavnih faktora podjela u Crnoj Gori, ne možemo da se prilagođavamo stavovima građana u SAD. Svi mi trpimo odrđene pritiske, ali ispada kao da nam je Srbija kao Južna Koreja… Razumijemo kako svijet funkcioniše, ali to ne znači da moramo da proizvodimo dodatne probleme”, kazao je Radunović na sjednici.

Abazoviću je rekao da se “ponaša kao premijer jedne od zemalja Kvada”.

“U ovoj državi živi mnogo ljudi koji se ne slažu sa tom politikom. Uvažite da postoji nezadovoljstvo tako što ćete na nekom činu pokazati da ste premijer građana Crne Gore, ne Teksasa, Škotske ili Njemačke”, dodao je poslanik DF-a.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Poslanik “pao” na čokoladu

branislav nenezić

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitao je Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.

“Da li vi gospodine Spajiću uopšte živite u Crnoj Gori da li ulazite u markete, u apoteke”, pitao je Nenezić. On kaže da četvoročlanoj porodici nedostaje nekoliko stotina eura za preživljavanje na mjesečnom nivou.

“Vi ćete postati prvi premijer koji je povećao plate i penzije, a gubio podršku građana svjetlosnom brzinom”, kazao je Nenezić.

Spajić je kazao da članovi Vlade nijesu trenutno u Skupštini, jer rade.

“Do 2020. razlika između plata u Crnoj Gori i Švajcarskoj je bila više od 20 puta. Prosječne zarade u Crnoj Gori i Švajcarskoj bile su različite 10 puta, sada je ta razlika samo četiri ili pet puta, ali nažalost je još uvijek u našu korist, ali razlika se smanjuje”, poručio je premijer.

Nenezić je kazao da je čokolada Milka od 100 grama u julu 2020. koštala 90 centi. U julu 2024. ta čokolada košta 1,99 centi, ali sada, kako kaže, ima 80 grama.

“Sve ono što kao svoj rezultat i suficite premijer pokazuje, je u ovih 20 grama koje plaćate, a nemate”, kazao je Nenezić.

Spajić je odgovorio da ta čokolada u jednom od velikih lanaca marketa danas košta 99 centi.

“Radujte se Evropi sad 2, da svaki dan imate po tri četiri čokolade više”, poručio je premijer.

Continue Reading

Politika

Spajić: Zbog Evrope sad 2 nikome u Crnoj Gori nisu smanjene penzije

milojko spajić

Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.

Premijer Milojko Spajić pozvao je sve penzionere koji su primili manju penziju nakon ES2 da se jave kabinetu premijera i obećao da će lično uplatiti razliku na njihov račun.

“Garantujem da niko nije primio manju penziju”, istakao je Spajić.

Govoreći o inflaciji i povećanju cijena hrane, ističe da za to odgovornost snosi 43. Vlada Crne Gore.

“Tu je primarno bio problematičan eksterni faktor, odnosno rat u Ukrajini. Ja čak ni ne krivim tu Vladu, ali ako ćemo pošteno, 80 posto cijena je povećano za vrijeme 43. Vlade”, istakao je Spajić.

Kaže da su dobili vruć krompir, ali da su uspjeli da iz inflacije pređu u deflaciju.

Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.

„Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste “najstabilnijom crnogorskom vladom ikad”. Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine“, navodi se u pitanju Erakovića.

Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.

On će pitati Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva.

Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.

Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji.

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju.

Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.

Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra.

Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu.

Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.

Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih.

„Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju“, precizirao je Božović.

Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.

On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana.

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.

Continue Reading

Politika

Spajić: Od 15. aprila počinje implementacija SEPE

milojko spajić

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je na današnjoj pres konferenciji da je krajnje vrijeme da do kraja 2026. godine zatvorimo proces pregovaranja sa EU. Dodao je da je to najambiciozniji projekat u istoriji Crne Gore.Naveo je da će 15. aprila početi implementacija SEPE.

Spajić je ukazao da smo prvi od zemalja kanditata koji smo “pretrčali taj cilj i prvi koji smo koji smo članica SEPE a nismo članica Evropske ekonomske zone”.

“Crna Gora je od danas dio SEPA. I to je jedan mali ali značajan korak za Crnu Goru, naročito kad se prisjetimo brojnih teškoća koje smo imali. Sama implementacija će krenuti 15. aprila, to zavisi od evropske strane”, poručio je premijer.

On je dodao da zatvaranje pregovora do 2026. podrazumjeva da za dvije godine se zatvori 30 poglavlja. Kazao je da su za to potrebni svi činioci društva.

“Mislim da je ovom dinamikoim ulazak u EU apsolutna realnost. Za to je potrebno da se podrži platforma koja kaže “ajmo da se svi zajedno fokusiramo na isti cilj”. To je platforma koja kaže da se sve podjele ostvare po strani”,  kazao je Spajić.

Dodao je da se ovo jednom u istroiji dešava.

Gorčević: Već od 2025. građani i privreda Crne Gore će jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope

Već od 2025. građani i privreda Crne Gore će lakše, jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope, jednako kao unutar Crne Gore, saopštila je ministarka Maida Gorčević.

“Crna Gora je postala članica #SEPA platnog sistema. Već od 2025. građani i privreda će lakše, jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope, jednako kao unutar Crne Gore. Ovo je krupan pomak u ekonomskoj integraciji, a time i ka našem cilju članstva u EU do 2028. godine “, objavila je Gorčević.

Čarapić: Od danas Crna Gora dio istog finansijskog sistema kao i 36 drugih država u Evropi

Integracija Crne Gore u Jedinstvenu zonu za plaćanja u eurima (SEPA) je veliki uspjeh za našu zemlju koji treba da obraduje svakog građanina i svakog privrednika, poručio je poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.

“Od danas je Crna Gora dio istog finansijskog sistema kao i 36 drugih država u Evropi, što će ekonomiju ojačati za više stotina miliona eura na godišnjem nivou. Ukratko, ovo znači da: Neće biti razlika između domaćih i međunarodnih uplata u eurima, tj. da će provizije biti iste; Da će brzina uplata i isplata biti do 24h ili kraća; Da važe ista pravila za sve zemlje koje su dio zone; i Da će međudržavna trgovina i poslovanje biti neizmjerno olakšan”,  pojašnjava on.

Dodaje da je cilj da postanemo 28 članica EU do 2028.svakim danom sve bliži.

“A integracija u SEPA zonu je veliki korak ka ostvarenju tog cilja. Učlanjenje u SEPA je blistavi primjer institucionalne saradnje Centralne banke,  Vlade i Skupštine koji je za kratko vrijeme donio velike benefite našim građanima a uvjeren sam da ukoliko ovako nastavimo najbolje stvari tek  sliejde”, dodaje on.

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto