Politika
Lekić: Glasanjem za članstvo Kosova u SE stvorio se problem
U spoljnoj politici Crne Gore ništa se nije promijenilo, vodili smo odgovornu i konzistentnu politiku i ponašali se kao i sve druge zemlje koje su priznale Kosovo, poručio je premijer Dritan Abazović na kontrolnom saslušanju povodom odluke da Crna Gora podrži članstvo Kosova u Savjetu Evrope (SE). Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, Miodrag Lekić, odgovorio je da će pokušati da isprave učinjeno, te da je nepotrebno stvoren problem.
Premijer je istakao je da se glasalo na Komitetu, gdje nijesu prisustvovali članovi Vlade.
“Ne bih bio iznenađen da smo glasali suprotno, pa da se sazvalo saslušanje”, kazao je Abazović na skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike.
Istakao je da se za podršku članstvu Kosova glasalo na Komitetu, gdje nijesu prisustvovali članovi Vlade, već ambasadorka Crne Gore.
“Više od 75 odsto država je podržalo ovu odluku. Interes Crne Gore se ogleda u regionalnoj saradnji, ne možemo da damo značajniji doprinos po pitanju većih pitanja, ali možemo prijateljski da budemo nastrojeni”, saopštio je premijer.
Istakao je da smo se ponašali kao sve druge zemlje koje su priznale Kosovo, te da razumiju politiku zemalja koje to nijesu uradile.
“Da je neka značajnija odluka, došlo bi na sjednicu Vlade. Ovo je samo bilo glasanje u Komitetu. Je li nekoga interesovalo kako smo glasali u vezi ženskih prava u Avganistanu? Navijamo da se u dijalogu pronađe rješenje za relaciju između Srbije i Kosova, da se smanje tenzije i to je bilo u tok kontekstu i ništa van toga”, kazao je Abazović.
Dodao je da je Mađarska jedina zemlja koja nije podržala članstvo Kosova u SE, a jeste priznala nezavisnost države.
Istakao je i ogroman broj diplomatskih aktivnosti u 2022. godini.
“Efekti su vidljivi – kroz turizam, strane direktne investicije, dobrosusjedsku politiku… Sve to čini Crnu Goru vrlo kredibilnom zemljom. Mi podržavamo Open door policy, tako smo se ponijeli i prema Finskoj i Švedskoj prilikom apliciranja za NATO, nijesmo tu da nikog sabotiramo”, poručio je Abazović.
Lekić najavio dalji postupak
Lekić je ocijenio da je tema delikatna, te da ne misli da je umjesno ovo glasanje porediti sa onim o ženskim pravima u Avganistanu.
“Nijesmo mi ovdje islednici, imamo pravo da tumačimo interese ove zemlje. Umiješaćemo se u ovo, biće postupak. Zamoliću Vas da ne telefonirate ambasadorima, već da se odnesete na institucionalan način. Pokušaćemo da ispravimo ovo što ste napravili, jer ste nepotrebno stvorili problem”, kazao je Lekić.
Lekić je, na sjednici tog skupštinskog tijela održanoj 27. aprila, kazao je da je potrebno demistifokovati tu odluku, navodeći da način odlučivanja stvara utisak tajanstvenosti.
„Pojavilo se da Socijalistička narodna partija (SNP) kaže da ništa o tome ne zna. Ako je tako, država je vođena na neozbiljan način, koji ne dolikuje mjesnoj zajednici“, rekao je Lekić.
On je kazao da će tražiti objašnjenje kako je to odlučeno i da čuju obrazloženje Vlade i MVP.
„Ovo nije antialbanska politika, nema veze uopšte sa tim pitanjima dobrosusjedskih odnosa, nego se radi o odgovornosti i pitanju ozbiljnosti crnogorske Vlade“, istakao je Lekić.
To pitanje, kako je naveo, zaslužuje da bude ozbiljno analizirano.
Odbor će obaviti kontrolno saslušanje predstavnika Vlade i na temu Bilans i stanje diplomatskih aktivnosti crnogorskih vlada i ministarstva vanjskih poslova na rješavanju pitanja Prevlake.
Radulović Abazoviću: Ponašate se kao premijer jedne od zemalja Kvada
Poslanik DF-a, Slaven Radunović, istakao je da spoljnopolitki interesi građana u različitim državama nijesu isti.
“Kad se priča o nečemu što je jedan od glavnih faktora podjela u Crnoj Gori, ne možemo da se prilagođavamo stavovima građana u SAD. Svi mi trpimo odrđene pritiske, ali ispada kao da nam je Srbija kao Južna Koreja… Razumijemo kako svijet funkcioniše, ali to ne znači da moramo da proizvodimo dodatne probleme”, kazao je Radunović na sjednici.
Abazoviću je rekao da se “ponaša kao premijer jedne od zemalja Kvada”.
“U ovoj državi živi mnogo ljudi koji se ne slažu sa tom politikom. Uvažite da postoji nezadovoljstvo tako što ćete na nekom činu pokazati da ste premijer građana Crne Gore, ne Teksasa, Škotske ili Njemačke”, dodao je poslanik DF-a.
Politika
Knežević: Izlazak DNP-a iz parlamentarne većine doveo bi do rekonstrukcije Vlade
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je u intervjuu za Novosti da se evropski put Crne Gore danas, paradoksalno, prelama preko pitanja fekalne infrastrukture, uz poruku da se opština Zeta pritiska da preuzme teret problema koje nije sama stvorila.
Knežević je, slikovitim poređenjem, naveo da mu je objašnjeno kako Zeta treba da bude „dobrovoljac“ i prihvati izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na svojoj teritoriji, iako su, kako tvrdi, problemi sa kanalizacionom mrežom nastali u Podgorici.
On je naglasio da, prema njegovim saznanjima, ne postoji primjer u svijetu da jedna opština gradi kolektor na teritoriji druge, naročito uz ignorisanje referendumskog izjašnjavanja građana, gdje je 98,5 odsto stanovnika Zete glasalo protiv izgradnje tog postrojenja.
“Niko u Zeti nema ništa protiv kolektora, ali na teritoriji Podgorice. Svi smo protiv toga da Zeta postane septička jama glavnog grada, a da nas pritom ubjeđuju kako je to za naše dobro”, rekao je Knežević, dodajući da se, po njegovim riječima, javnost dovodi u zabludu tvrdnjama da od tog projekta zavisi zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 sa Evropskom unijom.
Prema njegovim riječima, evropske integracije Crne Gore ne koče zahtjevi za ostvarivanje osnovnih identitetskih prava, već organizovani kriminal i korupcija, zbog čega, kako smatra, poglavlja 23 i 24 do sada nijesu zatvorena.
“Ne mogu me optužiti da kočim evropski put zato što tražim da većinski jezik bude službeni ili da imamo još jednu zastavu. To su elementarna prava koja su zemlje poput Francuske i Njemačke definisale još u 18. i 19. vijeku”, naveo je Knežević, dovodeći u pitanje postojeća ustavna rješenja u Crnoj Gori kada je riječ o jeziku.
Knežević je kazao da pitanje izgradnje kolektora u Botunu potresa i vlast u Podgorici i Vladu Crne Gore, te najavio da će predstavnici DNP-a u Vladi pokrenuti inicijative koje se tiču identitetskih pitanja. To, kako je rekao, podrazumijeva ustavne promjene u cilju normiranja srpskog jezika kao službenog, izmjene zakona o državljanstvu, kao i promjene propisa o državnim simbolima kako bi trobojka bila proglašena narodnom zastavom.
“Srpski jezik, dvojno državljanstvo, trobojka i razgovor sa građanima Botuna mnogo su manje od onoga što Hrvatska traži od Crne Gore, a što joj se, kako vidimo, nesebično daje”, poručio je Knežević.
On je dodao da izlazak DNP-a iz parlamentarne većine ne bi ugrozio njen opstanak, ali bi, kako smatra, suštinski promijenio političke odnose.
“U slučaju izlaska iz parlamentarne većine formalno i dalje postoji većina, ali suštinski više ništa ne bi bilo isto, jer će neminovno doći do polarizacije političke scene koja može u jednom trenutku rezultirati i rekonstrukcijom Vlade. Crna Gora je jedina država čija opozicija ne želi vanredne izbore kako bi došla na vlast, već kroz rekonstrukciju pokušava da uđe u nju”, naveo je Knežević.
Govoreći o odnosima unutar koalicionog saveza, Knežević je istakao da su Andrija Mandić i on gotovo deceniju i po na čelu zajedničkog političkog projekta, te da njihove razlike ne mogu ugroziti lične i političke odnose.
On je kritikovao aktuelnu spoljnu politiku Crne Gore, navodeći da je ona u velikoj mjeri nastavak politike bivšeg režima DPS-a, uključujući sankcije Rusiji i negativan odnos prema Republici Srpskoj. Takođe je naveo da Kosovo ostaje saveznik Podgorice sve dok, kako je rekao, predstavnici srpskog naroda ne budu imali značajniju ulogu u budućim vladama.
Knežević se osvrnuo i na reakcije dijela javnosti povodom njegovog privatnog boravka u Beogradu, ocijenivši da se od toga prave političke konstrukcije, dok se, kako tvrdi, kontakti drugih političara sa regionalnim liderima predstavljaju kao legitimni i poželjni.
Komentarišući odnose sa Hrvatskom, Knežević je rekao da je Crna Gora odlučila da ispuni sve zahtjeve koje Zagreb postavi.
” Ne mogu oni tražiti koliko mi možemo davati”, rekao je Knežević, dodajući da smatra da se pritisci na Srpsku pravoslavnu crkvu u regionu nastavljaju kao dio dugotrajnog istorijskog kontinuiteta.
Knežević je poručio da se zalaže za to da Srbi u Crnoj Gori ne budu samo formalno zastupljeni, već da stvarno odlučuju o svojoj političkoj i društvenoj budućnosti.
Izvor: Večernje Novosti
Politika
Mujović: Nema prekida radova u Botunu
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je za Televiziju Crne Gore da neće biti izmjene lokacije, kao ni prekida radova u Botunu.
Kako je istakao, određene inicijative i stavovi su već pokrenuti, ali njegov lični i ranije jasno saopšten stav ostaje nepromijenjen. Prema njegovim riječima, radovi na postrojenju su već započeti i taj proces se mora dovesti do kraja.
“Oni su pokrenuli neke stavke, ali ja zaista nisam mogao da kažem ništa drugačije u odnosu na stav koji je već dobro poznat. Postrojenje je započeto, radovi su u toku i moramo ići u tom pravcu. Ono se mora izgraditi iz brojnih razloga”, kazao je Mujović.
Gradonačelnik je dodao da je spreman na razgovor sa lokalnom zajednicom, ukoliko za to postoji spremnost i razumijevanje obje strane.
“Volio bih, ukoliko je to moguće i koliko je to njima prihvatljivo, da razgovaramo o realnim stvarima – o pitanjima koja se tiču lokalne zajednice, kako bismo pomogli Botun, ali i cijelu Zetu, i to zajednički, kao Vlada i kao Glavni grad”, naglasio je Mujović.
Posebno je istakao značaj što skorijeg pokretanja procesa sanacije crvenog mulja.
Politika
Mještani Zete danas organizuju protest ispred zgrade Glavnog grada
Predsjednik Demokratske narode partije (DNP) Milan Knežević, najavio je protest ispred zgrade Glavnog grada koji je planiran da počne u 11 sati. Knežević je u pozivu naveo da protest se organizuje kako bi se gradskoj vlasti uručila odluka SO Zeta kojom se zabranjuje gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Nezadovoljni građani Botuna i Zete, na čelu sa predsjednikom Demokratske narodne partije (DNP), zakazali su za danas protest ispred zgrade Glavnog grada, kako bi gradskoj vlasti uručili odluku koju je juče donijela Skupština opštine Zeta, kojom se zabranjuje izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Protest je zakazan za 11 časova.
Podsjećamo, mještani Botuna i Zete protestuju zbog početka realizacije projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Oni su već izražavali svoj bunt blokadom saobraćajnica u Podgorici i Zeti.
-
Zeta3 дана ranijeAsanović: Mujović spreman za razgovore s Vladom, Zeta da učestvuje u troškovima
-
Ekonomija2 дана ranijeOd ponedjeljka moguća nestašica goriva u Crnoj Gori
-
Politika1 дан ranijeKnežević: Izlazak DNP-a iz parlamentarne većine doveo bi do rekonstrukcije Vlade
-
Politika4 дана ranijeAsanović napustio emisiju, revoltiran pitanjima voditelja
-
Politika3 дана ranijeMujović: Nema prekida radova u Botunu
-
Politika4 дана ranijeMještani Zete danas organizuju protest ispred zgrade Glavnog grada
-
Sport4 дана ranijeSve što pratiš – sportsko i kazino klađenje na jednom mjestu
-
Sport1 дан ranijeKošarkaški klub Vukovi Zeta nezadovoljan suđenjem

